DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Postoji, dakle, razlika u načinu, ulaganja sredstava u privrednu granu uzgajanja šuma i u ostale privredne grane odnosno oblasti, kao što su poljoprivreda, industrija pa i eksploatacija šuma. Svakako* da u osnovi ove razlike leži d u- Ijina prc>izvodnO´g procesa, tj. brzina obrtaja uloženih sredstava. Institucije, koje se bave financiranjem privrede, podešene su svojim uvjetima (rokovi vraćanja, kamatnjak) privrednim pothvatima kraćih obrtaja; one ne bi bile u stanju čekati sto i više godina na vraćanje sredstava, a šumovlasnik ne bi mogao podnijeti složene kamate uobičajenog kamatnjaka, pri čemu faktor vrijeme igra odsudnu ulogu. Zbog toga i nema slučaja novog pošumljavanja i uzgajanja šuma na osnovu kreditnih uvjeta, uobičajenih u ostaloj privredi.7 Odatle pojava, da je ubrana šumska taksa (renta) postala glavni izvor financiranja cjelokupnog uzgajanja šuma, kao i svih ostalih pothvata u unapređenju gospodarenja šumama, uključivši ovamo i gradnju šumskih komunikacija. Postojao je (a postoji i danas) još jedan izvor financiranja uzgajanja šuma: budžetske dotacije. Na osnovu budžetskih dotacija nastale su mnogobrojne nove šumske površine širom Evrope. I jedan i drugi izvor financiranja ne uvjetuje \rraćanje datih sredstava niti zahtijeva kamate. Uložena sredstva iz oba ova izvora financiranja trajno* cirkuliraju u sferi šumske privrede.8 RADNICKT KOLEKTIV I RENTA Renta (šumska taksa) ne pripada eksploatatoru šuma; njemu pripada njegov profit (vidi grafikon). Svi eksploatatori posluju u ekonomski podjednakim okolnostima, bez obzira na uvjete eksploatacije šuma; svakome od njih je »osiguran« (barem) prosječan profit na uložena sredstva u eksploataciji šuma. Eksploatatore postavlja u jednak položaj upravo renta. Ukoliko su, naime, troškovi eksploatacije šuma viši (zbog nepovoljnih uvjeta), utoliko plaćaju šumovlasniku manju rentu, i obratno. Ukoliko* bi i kod nas postojali radnički kolektivi, koji bi se bavili samo eksploatacijom šuma, ne bi im pripadala renta, nego samo neka odgovarajuća dobit (koju bi trebalo utvrditi administrativnim putem).9 Renta, kao dio´ viška vrijednosti iznad »dobiti«, vršila bi ulogu instrumenta, koji dovodi sve radničke kolektive zaposlene na eksploataciji šuma u podjednake uvjete privređivanja. Međutim, naši radnički kolektivi u šumsko-privrednim organizacijama bave se i poslovima uzgajanja šuma. Postavlja se pitanje, na koji način se može objektivno´ utvrditi njihov uspjeh poslovanja, njihova dobit iz uzgajanja šuma. Privredni uspjeh poduzeća. bik» eno privatan ili društveni sektor proizvodnje, moguće je ustanoviti samo nakon izvršene realizacije, cdbivši cd realizirane sume cijenu koštanja proizvodnje realizirane robe (uključivši društvena davanja): ostatak je mjerilo* uspjeha. Potrebno* je, dakle, znati troškove prcizvednie, bolje rečeno, potrebno je, da konkretna roba ima svoju strukturu cijene koštanja, naime, da konkretna roba bude »nosilac troškova proizvodnje«. 7 Uzgajanje šuma se u kapitalističkom društvenom sistemu ne odvija po zakonu kapitalističke reprodukcije (po zakonu prosječne profitne stope), Z. Potočić, cit. Zakon vrijednosti, str. 56. 8 Vidi: Z. Potočić, cit. Zakon vrijednosti, str. 47, tč. 5. 9 U socijalističkom društvenom sistemu ne postoji konkurencija kapitala, pa ne postoji ni njegova stihijska posljedica prosječna profitna stopa. Zbog toga treba administrativnim putem odrediti postotak dobiti na uložena sredstva, s kojim bi naša poduzeća kalkulirala svoju cijenu proizvodnje. 352 |