DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 38     <-- 38 -->        PDF

ZNAČENJE AEROSNIMAKA ZA UREĐIVANJE BUJICA


Dr ZDENKO TOMAŠEGOVIC


USPJEŠNA BORBA protiv djelovanja bujica osniva se kako> na radovima u
samom bujičnom koritu tako i u njegovom bližem i daljem okolišu. Jedan od
preduvjeta za takav način rada jest detaljno poznavanje tih područja u topografskom,
vegetacijskom i geološkom smislu. To poznavanje dovodi u vezu
uzroke i posljedice. Postojeće topografske karte ne mogu uvijek dati dovoljno
pojedinosti za te svrhe kao što ih daju aerosnimci.


Aerosnimci pružaju mogućnost kako´ samo interpretacije sadržaja, sa eventualnim
skiciranjem pojedinosti iz aerosnimka u postojeće topografske karte,
tako i mogućnost kvantitativnog korištenja (u mjerne svrhe) za izradu situacije
i konfiguracije cjelovitih područja odnosno i za izradu uzdužnih i poprečnih
profila samog bujičnog korita.


U novijoj stručnoj literaturi (Karl, Lerchenmuller, Stiefel: »Die Bedeutung
des Luftbildes fiir die Wildbachverbauung«, Miinchen 1960.) imamo zabilježen
jedan vrijedan primjer korištenja aerosnimaka za uređivanje bujica i to za
razmjerno teško bavarsko´ alpsko područje za koje su, autori koristili aerosnimke
uz pomoć jednostavnih sprava i instrumenata za koje se ne traži veća
tehnička predsprema (tako na pr. za određivanje novih orijentacionih tačaka
mehaničkom metodom Radialsecator RS II, za površinsko kartiranje, te za izradu
uzdužnih i poprečnih profila Stereotop, a za samo čitanje aerosnimaka jednostavni
stereoskop).


Za potrebe uređivanja bujica uz aerosnimak svrsishodno se može koristiti
i geološka karta čime se u uredu, kod stola, dolazi do odgovara na razna pitanja
u kratkom vremenu.


Izrada brojnih uzdužnih i poprečnih profila primjenom aerosnimka, pogotovo
na terenima, koji su gotovo bez putova ili obzirom na često loše vrijeme
u nekom području, znatno se olakšava: mjerenja se obavljaju u uredu
i izvan terenske sezone.


U mjernom procesu, kod izrade plana treba izlučiti i šumske površine i
pašnjake, koji dolaze u pitanje. Za taj rad podesni su se pokazali aerosnimci
kopirani ne pretvrdo (da se sačuvaju detalji), te na polumat fotopapiru (da se
isključe refleksi površine papira, te da se omogući crtanje olovkom); mjerilo
snimaka približno 1 : 10.000. Za svoj zadatak spomenuti autori imali su na
raspoloženju snimke učinjene u VIII i IX mjesecu. Njihovo iskustvo govori
da se za šumsko područje može dobro koristiti snimak kopiran nešto tvrđe.


Dalnja mogućnost primjene aerosnimka u vezi sa uređivanjem bujica pokazuje
se u ucrtavanju kontura pojedinih tipova- tala ili asocijacija u snimke
(kontaktne kopije) i to onih, koje se same po´ sebi nisu dovoljno jasno pre




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 39     <-- 39 -->        PDF

slikale. Kod izrade plana na osnovu aero&nimaka te &e konture unose u planove
čime se dobiva i pedološka karta područja. Ucrtavanje kontura tipova
tala u kontaktne kopije traži terensku dešifražu.


Iznijet ćemo ukratko rezultate rada trojice spomenutih autora u rješavanju
njihovog zadatka u području bavarskih Alpi.


Za određivanje 106 novih orijentacionih tačaka (radij alsekatorom RS II)
potrebnih za kartiranje trebali su autori 2 tjedna (1 stručnjak). Područje od
oko 55 km2 kartirano je stereotopom u mjerilu 1 : 10.000 u vremenu od osam
tjedana. Kod toga je umjereno po visini 335 tačaka profila; situacije vodo*-


Aerosnimak bujičnog područja


toka (zajedno sa visinskim podacima) dane su na posebnom planu u ukupnoj
dužini od oko 70 km; kartirane su erodirane površine na području od oko 50 ha,
te oko 4000 ha šumskih površina. Tačnost mjerenja visina izražena je sred




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 40     <-- 40 -->        PDF

njom pogreškom od ± 1,5 m, §to je — čini se — obzirom na stalne promjene
visina u koritu bujice djelovanjem velikih voda zadovoljavajuća tačnost za
projektirajuće radove.


Smatramo da bi trebalo što prije i kod nas prijeći na konkretno korištenje
rezultata aerosnimanja, a posebno u pogledu izrade katastra erodiranih površina,
upropaštenih šuma i slično* kako se to istaklo i na Savjetovanju o zaštiti
zemljišta od erozije u NR Srbiji (Zaječar 1957.).


IMPORTANCE OF AERIAL PHOTOGBAPHS IN TORRENT TRAINING


SUMMARY


In torrent training works are necessary the topographic, vegetation and geological
data concerning the bed of the torrent and its environment. In this respect
aerial iphotographs yielfor ilnterpretation and measurement purposes. The Zei´as Stereotop, which is simple
in handling, proved as a sufficienitliy accurate instrument in praotice. It ipresents the
possibility for mapping the inecessary regions and elaborating longitudinal and cross
sections.