DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Prsni


CN * IM (M * CO CM


co co co o co o I


oCM CM (M ^ CM 00 CO CO TF |
co co


promjer <* *~i* ""T 1


od-do cm 1 1 1


1 * co co 1 1 & 1 1 1 1 ci co 1


"H .—1 1-1 lH

o co co
´"´ CM CM


o


Broj
zaraženih


borova 60 52 89 107 119 80 85 33 31 33 3« 40 5 2 8 6 2 2 = 795


Iz gornje tablice se vidi, da su najviše zaražena tanja tj. mlađa stabla (od
10—24 cm, odnosno i do 34 cm prsnog promjera). U upotrebljenoj literaturi 1,
2, 5) naprotiv stoji, da Trametes pini napada najviše stare borove, koji se, navodno,
ne mogu braniti od ove gljive zbog manje sposobnosti izlučivanja smole.


U prvom redu iz gornje tablice vidimo suprotno, tj. da ta konstatacija za
naše prilike nije tačna, jer su najviše zaražena mlađa odnosno tanja borova
stabla.


S druge strane poznato je, da baš stariji borovi, koji su obično, odnosno
normalno, deblji, obilno luče smolu (3, 4). To´ mi je poznato i iz vlastitog iskustva,
kad sam vodio smolarenje na alep. boru (Brač, Korčula). Smola sprečava širenje
micelija, ili onemogućava pristup zraka, a time i razviće gljive.


Plodno> tijelo gljive Trametes pini ima oblik konzole ili kopita; veličine je
8—16 cm, iznimno i do 30 cm; svake godine povećava svoje dimenzije. Ova plodišta
su s gornje strane tamnosmeđe boje, kao i kora starijih stabala alep. bora;
sa donje strane (gdje se nalaze uglaste pore) plodno tijelo je svjetlije boje (žuto*smeđe
ili žutocrvenkasto ili rđastosmeđe). Iz pora ispadaju spore, koje se rasijavaju
putem vjetra najviše u jeseni.


Na Marjanu nalazimo većinom manja plodna tijela (približno srednjeg promjera
oko 8—10 cm, ali ima većih i manjih primjeraka); nalazimo ih većinom na
donjim partijama debla. Na nekim stablima pronađeno je i po više komada ovih
plodišta (10, a na jednom borovom stablu čak i 20 komada!).


Prema podacima iz literature (1), karpofore se pojavljuju i 10—20 godina
nakon infekcije. I ovo nam pokazuje, da su infekcije, naročito onih tanjih stabala
alep. bora, morale uslijediti kod vrlo mladih biljaka odnosno stabalaca.
Pošto je Trametes pini parazit rana, morale su nastati u tom stadiju razvoja
razne povrede na stabalcima, preko kojih je gljiva ušla.


VJEROJATNI UZROCI INFEKCIJE


Plodna tijela se većinom nalaze u donjim partijama debla, najviše do prsne
visine, i to često na mjestima gdje su kresane donje grane. Ovo kresanje grana
na Marjanu vrši se zbog smanjenja opasnosti od šumskog požara i otvaranja
vidika u park-šumi.


Dakle, ovo je jedan od uzroka, koji omogućavaju infekciju, tim prije što
smatram i tvrdim, da mlađa stabla nemaju toliko smole, da bi mogla s njom
prekriti nastalu ranu i suzbiti parazita.


Osim kresanja grana, koje štete vrši čovjek, vjerovatno postoje i drugi
uzroci oštećivanja stabala. Tako. npr. prije drugog svjetskog rata na Marjanu su
uzgajane srne, a koje se još i danas tu uzgajaju u većem broju negoli bi to bilo
normalno. Za razne ozlijede borovih stabala (bilo rogovima ili grizenjem) moramo
okriviti i srne.


Štete od puhova, također su primjećene.