DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 47     <-- 47 -->        PDF

određene šumske zajednice ako< je istražimo detaljno pedološki, mikroklimatski
i uže ekološki, pa šumisko-gospoadrski — kako je to jednim dijelom i urađeno
prilikom istraživanja i kartiranja Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja (H o r-
vat, 1955.). Sa takvom idejom i povezanom provedbom spomenutih radova u
stvari su kod nas udareni prvi temelji suvremenih tipoloških istraživanja šumske
i ostale vegetacije.


2.
Plan istraživanja tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj
Kako je poznato, u sadašnjem periodu namjerava Zajednica ostvarena materijalna
sredstva u šumarstvu i drvar, industriji prepustili za daljnji razvoj tih
privrednih grana, uz uvjet da one stvore što realnije perspektive za proizvodnju
i povećanje dohotka (Koma r, 1958.). Povezano s time obraća se kod nas prvenstveno
velika pažnja istraživanjima vezanim s .poboljšanjem stanja i povećanjem
prinosa prirodnih šuma, a u drugu ruku s proučavanjima plantažne proizvodnje
lišćara i četinara. Važan preduvjet za realizaciju obaju nastojanja predstavlja
dobro poznavanje brojnih i zamršenih ekoloških uvjeta koji su u .svojim pojedinačnim
elementima ili kompleksnom djelovanju kod nas nedovoljno poznati
i istraženi! Postojeća ekološka saznanja stoje unatoč brojnim postignutim rezultatima
istraživanja još svejednako u vrlo negativnoj disproporciji prema pitanjima
kojih poznavanje iziskuje solidno rješavanje sadašnjih i perspektivnih
zadataka u suvremenoj šumskoj privredi.


S obzirom na veliku raznolikost prirodnih faktora i vegetacijskog pokrova
Jugoslavije u poredbi s ostalim zemljama, često je teško ili nemoguće kod nas
direktno primijeniti stanovite inozemne naučne i praktične tekovine. Cak i primjena
rezultata nekih istraživanja provedenih ,u raznim dijelovima Jugoslavije
bit će ograničena radi brojnih vegetacijskih područja i specifičnih ekoloških
prilika u pojedinim dijelovima zemlje. Zato provedba sistematskih i permanentnih
fitosocioloških, pedoloških i drugih ekološko-gcspodarskih istraživanja uz
povezana kartiranja proizlazi kao prijeko potreban preduvjet za svaki rad čiji
je uspjeh zavisan o dobrom poznavanju stanišnih (prilika, a to se gotovo redovito
i dešava u šumarstvu i poljoprivredi.


Pitanje koordinirane i sistematske provedbe tipoloških radova postavlja se
kao jedna od najprečih i osnovnih ekonomskih potreba. Njihova je važnost i
akutnost potencirana naročito time štoi će težište poslova u sadašnjoj a i daljnjoj
perspektivi predstavljati kod nas sve više intenzivni uzgojni, meliorativni, protuerozioni
i drugi slični biološko-tehnički radovi. Brzo i uspješno pak rješavanje
ovih zadataka teško se može zahtijevati i izvršiti bez smišljenih tipoloških istraživanja
i radova koji bi s gledišta i potreba suvremenog šumarstva između ostalog
trebali direktno< ili indirektno obuhvatiti:


1. fitocenološko istraživanje i kartiranje šuma i njenih degradacijskih stadija,
2. pedološko istraživanje i kartiranje šuma i njenih degradacijskih stadija,
3.
organizaciju stalnih klimatoloških opažanja u određenim vegetacijskim
područjima,
4. povremena mikroklimatska i druga ekološka istraživanja u pojedinim
tipovima šuma i staništa,
5.
organizaciju stalnih fenoloških opažanja,