DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Iz ranije iznesene sheme, pa iz programa i obrazloženja jasno se vidi da
fitosociološka istraživanja i kartiranja tvore samo jednu premda najvažniju
komponentu tipoloških istraživanja. Zato su posve kriva mišljenja nekih šumara
koji identificiraju ovako zamišljena tipološka istraživanja s botaničkima.


Imajući pred očima dosadašnji rad i zadatke Institutskog sektora za tipologiju
šuma i šumskih staništa predviđa se dalje u okviru ovog problema (komponente)
tipoloških istraživanja nastavak odn. dovršenje fitocenoloških istraživanja
i kartiranja na području Papuka, Psunja i Istre, pa detaljna razrada pro-
grama i metodike rješavanja pojedinih problema (komponenata) u okviru sistematskog
grubog ili detaljnog tipološkog istraživanja šuma i šumskih staništa
Hrvatske. Ovo posljednje dolazi dakako- u obzir ako mjerodavni forumi usvoje
koju cd predloženih alternativa sistematskih tipoloških radova.


Kartiranje šumske vegetacije. U okviru tipoloških istraživanja bilo bi vrlo
potrebno i korisno- provesti i odgovarajuće vegetacijsko-gospodarsko kartiranje
šuma i njenih degradacijskih stadija. U skladu sa shemom Masiranja fitocenoloških
karata i odabranim načinom i intenzitetom tipoloških, istraživanja predviđaju
se između ostalih kao najpovoljnije slijedeće alternative:


Detaljna vegetacijsko-gospodarska karta, odn. karta vrste ADEG. Ova karta
u mjerilu 1 : 25.000 sadržavala bi -detaljni prikaz vegetacijsko-ekclcških i šumskc-
gospcdarskih tipova šuma i raznih degradacijskih stadija (asocijacije, subasocijacije,
varijante odn. visoke, srednje, niske šume, sklopljene i otvorene
šikare, juniperetume, šumske kulture, kamenjare, erodirane po-vršine i si). Proizvodne
poljoprivredne površine (livade i kulture) bile bi na o-vim kartama prostorno
ograničene, ali se ne.bi ulazilo u njihovu interpretaciju. Držimo da bi
ovakova vrsta karte idealno- poslužila prilikom rješavanja svakidašnjih naučnih
i praktičnih problema, ne samo- šumarskih nego i širih privrednih. Njihovoj
izradi pristupilo bi se ako se usvoji detaljni intenzitet tipološkog istraživanja, i
to uz primjenu aerofc-togrametrije, ili ako- se to ne bi moglo izvršiti, bez ove primjene,
što bi bez sumnje iziskivalo- manje precizan a mnogo teži, skuplji i dugotrajniji
rad.


Pregledno vegetacijsko-gospodarska karta, odn. karta vrste ADEH. Ova
karta u mjerilu 1 :200.000 sadržavala bi pregled vegetacijsko-ekoloških i šumsko-
gcspodarskih tipova šuma i degradacijskih stadija. Interpretacija livada i
poljoprivrednih kultura bila bi i kod ovih radova zanemarena. Izradbi ovakove
vrste karata pristupilo- bi se ako se usvoji grubi intenzitet sistematskog tipološkog
istraživanja.


Polazeći s gledišta postojećih širih naučnih i praktičnih zahtjeva, potrebnu
brzinu i financijska sredstva — zadovoljio- bi za rješavanje najhitnijih problema
izbor sistematske grube obrade s intenzitetom 1 : 200.000. Ako se pak problem
tipoloških istraživanja i kartiranja promatra s gledišta daljnje perspektive i nastajnih
sve složenijih naučnih i praktičnih potreba našeg šumarstva i privrede,
ekonomičnosti i upotrebe kadrova, istraživalačke opreme, financijskih sredstava
i postojećih uvjeta u pogledu realizacije radova — tada bi izbor sistematske
detaljne obrade s intenzitetom 1 : 25.000 bio znatno bolji, ekonomičniji i ko-mpatibilniji.


Genetička istraživanja. U okviru ove komponente tipoloških radova nisu
zasad predviđena nikakova istraživanja, ali bi se ona mogla bolje uklopiti naknadno-
kad poodmakn-u radovi na ekološko-vegetacijskim istraživanjima i kartiraniima.