DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Pri tome treba voditi računa i o karakteru
i zahtjevima pojedinih šumskih vrsta.


Kao gruba orijentacija za kulture i
plantaže navedena je količina od 1000 do
1300 kg/ha svih triju vrsta gnojiva (NPK).
To je startna gnojidba koju treba ponoviti,
kad npr. foliama dijagnoza ili analiza
tla pokaže, da je sa.držaj hranjiva u
tlu opao. S obzirom na sadašnja iskustva,
kalijuma se obično najmanje dodaje, o čemu
u svakom pojedinom slučaju treba da
odluči analiza tla ili analiza lišća. Spomenute
količine su znatno veće od onih
koje zahtijevaju kulture ili plantaže. Prema
tome, kako navodi autor, trebalo bi
usvojiti kao pravilo, dobru ishranu sadnice
već u rasadniku, uz intenzivnu primjenu
gnojiva, a zatim dalje nastaviti s odgovarajućom
gnojidbom u kulturi ili plantaži.
Jedino se tako može očekivati potpun
uspjeh i skraćenje ophodnje.


Nakon završetka rada simpoziona, učesnici
su pregledali fabriku sulfatne celuloze
i natron papira u Maglaju, čiji je jedan
od pogona i Šumsko gazdinstvo Maglaj.
Predstavnici ovog visoko mehaniziranog
pogona, prikazali su Učesnicima tehnološki
proces proizvodnje.


Treći dan bio je predviđen za terensku
ekskurziju. Prema´ programu ekskurzije,
učesnicima su u području Gradišnika prikazani
gnojidbeni ogledi sa kulturama crnog
bora na parapodzolu. Ove kulture
gnojene su u parcelama (0,2 ha) raznom
kombinacijom gnojiva (NPK, NK, PK. O).
Nadalje je u području između Maglaja i
Zepča pregledan vrlo duboki pseudoglej
na tercijarnim sedimentima. Iza Zepča u
pravcu Sarajeva učesnici su imali prilike
vidjeti humusno-silikatna tla na serpentinu,
ili — merizirano tlo na mikašistu
kod Bilalovca i najzad jedno močvarno
oglejeno tlo. Program ekskurziije bio je
mnogo opsežniji, ali usllijed kišnog vremena,
morao je biti znatno skraćen.


Ing. Mirjana Kalinić


GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG
FAKULTETA


26. X 1961. održana je godišnja skupština
Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Referat
na skupštini podnio je za prošlu
školsku godinu dekan prof. dr Iv o Hor v
a t. U referatu prof. Horvat iznio je
problem reforme nastave, uspjeha studenata
i financiranje fakulteta. Skupštini ip
crisustvovao i predsjednik Fakultetskog
Savjeta ing. Franjo Knebl, koji je u
svom govoru naglasio važnost specijaliziranog
studija na Fakultetu.
Na skupštini je govorilo i više studenata
i nastavnika o problemu nastave i nastavnih
programa. M. A.


INTERFAKULTETSKA KONFERENCIJA
U LJUBLJANI


U vremenu od 16—19. X 1961. održana
je interfakultetska konferencija, na kojoj
su prisustvovali predstavnici svih šumarskih
fakulteta iz zemle.


Dnevni red bio je slijedeći:


1. Reforma studija — izvještaji pojedinih
fakulteta
2. Usklađivanje nastavnih planova
3. Izvanredni studij, režim studija i financiranje
4. Naučno istraživački rad
5. Financiranje fakulteta
6. Nagrađivanje naučnog osoblja
1. Interesantan je bio izvještaj predstavmiika
fakulteta o 1. toč. dnevnog reda.
Na svih 5 fakulteta u zemlji ne postoji
jedinstveni sistem studija i jedinstvena
organizacija. Tako Šumarski fakultet u
Beogradu ima 5 odsjeka sa usmjeravanjem
od 1. godine (uzgajanje, erozija, ozelenjavanje
naselja, meh. prerada, kemijska
prerada drva), Skoplje ima 3 odsjeka
(Šumsko-gospođarski, Meliorationi i Drvno-
industrijski), Ljubljanski fakultet uveo
je inverzni studij tj. prve dvije godine naglasak
je na praktičnim predmetima. Studij
prve 2 godine čini cjelinu i studenti
koji su ga završili mogu ići u praksu kao
viši šum. tehničari ili mogu nastaviti studij
slijedeće dvije godine u kojima se
predmeti teoretski produbljuju. U Sarajevu
studij traje 3 godine na dva ods´eka:
za uzgajanje šuma i eksploataciju šuma.
Drvno inaustrijski smjer traje 4 pcdine,
ali on se u Sarajevu nalazi u sklopu Mašinskog
fakulteta. U Zagrebu još postoji
jedinstveni studij 2. stepena koji traje 8
semestara na oba odsjeka: Šumsko-gospodarskom
i Drvno-industrijskom.
2. Uz ovakov.u raznolikost sistema studija,
razumljivo je bilo da je usklađivanje
nastavnih planova i programa problem
koji nije moguće lako riješiti.
Na konferenciji je i oredstavnik Saveza
Šum. društava ing. B. C a n j k o iznosio
stanovište Saveza u pitanju nastave na
fakultetima: studij treba trajati 4 godine,
a usmjeravanjem ne bi trebalo ići u širinu
i ono ne bi trebalo početi od 1. već nakon


2. godine M. A.
FORMIRANA KOMISIJA U SAV. Š.D.H.


Prema zaključku toč. 4c — I plenuma
Saveza ŠDH od 25. IV 1961. i prema zapisniku
od 12. VI 1931. o sastanku č´anova


405