DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 15 <-- 15 --> PDF |
O UTJECAJU POLOŽAJA STABALA ZA SMOLARENJE I BROJA BJELJENICA NA EKONOMIČNOST I RENTABILNOST SMOLARENJA Ing BRANKO BlCANlC IAKO JE OPĆENITO POZNATO, da položaj stabala za smolarenje i broj bjeljenica na pojedinom stablu imaju velik utjecaj na ekonomičnost i rentabilnost smolarenja, ipak je malo´ poznata zakonitost toga utjecaja. Kod nas dosada nitko nije proučavao tu zakonitost, te nije bilo ni moguće, da bi se njegovom primjenom u praksi moglo utjecati na povećanje rentabilnosti smolarenja, iako je rentabilnost smolarenja povremeno dolazila u pitanje radi nepredviđenih okolnosti, koje nisu bile na dohvatu djelovanja proizvođača smole. Pod položajem stabala za smolarenje u ovom članku smatra se zbir svih onih činilaca, koji utječu ili na prosječni utrošak vremena za prelaženje od jednog smolarenog stabla do drugog (terenski uslovi, međusobna udaljenost stabala, podstojno grmlje i dr.) i za prenošenje smole, lončića i dr. materijala do pomoćnog skladišta, ili na prosječni godišnji prinos smole po 1 ha određene vrste i starosti stabala (broj smolarenih stabala po> ha, sklop, ekspozicija i dr.). Prema tome položaj stabala za smolarenje može se osmatrati sa dva aspekta: — prvo, sa gledišta njegova utjecaja na utrošak vremena za prelaženje od stabla do stabla i za prenošenje smole, lončića i dr, materijala. —i i drugo, sa gledišta njegova utjecaja na prosječni godišnji prinos smole po ha određene vrste i starosti stabala. U oba ova slučaja radi se o utjecaju položaja stabala za smolarenje na ekonomičnost i rentabilnost smolarenja. Podaci Steve B o j a n i n a (2) doprinijeli su, da se pomoću njih može pristupiti rasvjetljavanju utjecaja položaja stabala i broja bjeljenica na utrošak vremena za smolarenje. te na ekonomičnost i rentabilnost smolarenja, kao i ustanovljenju zakonitosti koja u tome vlada. U ovom članku ne razmatra se utjecaj položaja stabala na prosječni godišnji prinos smole po- 1 ha, odnosno ne razmatra se, koji broj stabala neke vrste borova i koje starosti, uz određene stojbinske prilike i određeni način smolarenja, treba da bude na 1 ha, da ibi prosječni godišnji prinos smole bio najveći. Ove podatke mogu dati samo dugotrajna i svestrana naučna ispitivanja. Razmatranja iz ovog članka treba da korisno posluže našem šumarstvu u povećavanju ekonomičnosti i rentabilnosti smolarenja. a osim toga da ukazu na potrebu za daljnje utvrđivanje tehničkih normi smolarenja analitičko-proračunskom metodom normi ran ja, na što- se dosada u praksi nije obraćala ni kakova pažnja. Dužnost mi je, da izrazim veliku zahvalnost kolegi ing. Stevi Bojaninu, koji mi je dao na raspolaganje sve potrebne podatke koje je imao, i na taj način mi omogućio, da dođem do što tačnijih zaključaka. |