DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I Stevo B o j a n i n je utvrdio (2), da promjena svojstava terena, zatim visina i gustoća podrasta, međusobna udaljenost stabala neznatno utječu na utrošak vremena za osnovne radne operacije smolarenja, dočim u velikoj mjeri utječu na brzinu kretanja odnosno na utrošak vremena za prelaženje od_stabla do stabla, te za iznošenje odnosno prenošenje smole, lončića, alata i drugog materijala do pomoćnog stovarišta. Osnovne radne operacije kod smolarenja jesu: orumenjavanje stabala, raspodjela lončića i poklopčića, postavljanje lončića i slivnika ´na stabla, zarezivanje stabala uz eventualno odlijevanje vode (kišnice), sakupljanje smole, struganje strušca, te skidanje čavala i slivnika uz skupljanje lončića i poklopčića. Kod stimuliranog smolarenja u osnovne radne operacije spada i špricanje bjeljenica sa simulatorom (razređenom kiselinom ili dr.). Ispitivanje utroška veremena kod smolarenja na pojedine radne operacije vršio je Stevo Bojanin na području šumarije Đurđevac u gospodarskoj jedinici »Đurđevački Peski«. Po 1 ha smolareno´ je 208 stabala, uglavnom P. nigra i nešto P. silvestris. Stabla su po sastojini dosta jednolično rasprostranjena, a njihova međusobna srednja udaljenost iznosila je 6,39 metara. Smolarenje je vršeno na modificirani francuski način, u četvrtoj godini smolarenja, bez stimulatora. Tlo je ravno, bez kamena, sa srednje jakim podrastom kupine, ali ovaj podrast u manjoj mjeri smeta kretanju radnika po´ sastojim, jer su staze od stabla do stabla prilično očišćene cd ovog podrasta. Smola je iznošena do prosjeke, gdje se je nalazilo bure, a isto tako lončići, poklopčići, slivnici i čavli prenašani su do prosjeke. Radnik, koji je vršio´ smolarenje, dobro je uvježban u poslu i savjestan je, a star je 32 godine. Od smolarenih stabala bilo´ je 78.5% s jednom bjeljenicom, 19,8% sa dvije, 1,2% sa tri i 0,5% sa četiri bjeljenice. Prema dobivenim podacima S. B-a, kod smolarenja stabala sa jednom bje- Ijenicom ukupni utrošak vremena po jednoj bjeljenici za sve radne operacije u toku sezone iznosio je 1.226 sek., s tim, da su tokom sezone izvršena ukupno 52 zarezivanja stabala i 4 skupljanja smole. Od ovog ukupno utrošenog vremena za sve radne operacije u sezoni otpalo je: — na osnovne radne operacije sa predasima 560 sek., tj. oko 46%, a — na prelaženje od stabla do stabla (oko 52%), te iznošenje smole, odnosno prenošenje lončića, poklopčića, slivnika i čavala, sa predasima (oko 2%) svega 666 sek., tj. oko 54%. S. B. nije rasporedio predahe u toku rada na osnovne radne operacije i na prelaženja, te je u. ovom slučaju ova raspodjela izvršena na bazi važećeg propisa, da kod rada (na jednom stalnom radnom mjestu) dnevni odmor iznosi V2 sata, tj. 6,25% od ukupno utrošenog vremena za rad (8 sati dnevno), i na bazi uobičajene prakse, da kod hoda (prelaženja) odmori prosječno, iznose oko 18%. U praksi se obično vrši plaćanje smolarskih radnika po korisnom učinku, kojega je moguće naknadno kontrolirati i mjeriti, i to posebno za pripremne odnosno završne radove, a posebno za glavne radove. Za pripremne radove (orumenjavanje stabala, raspodjela lončića i poklopčića sa prenosom, te postavljanje lončića i slivnika), a isto tako i za završne radove (struganje strušca, sakupljanje i iznošenje lončića i poklopčića, te skidanje i iznošenje čavala i slivnika), kao korisni učinak koga je moguće naknadno´ mjeriti služi broj lončića |