DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Uz jednake terenske uvjete, ako se broj smolarenih stabala po 1 ha smanji,
to smanjenje ne djeluje nepovoljno na rentabilnost smolarenja, ako je time prouzročeno
povećanje prinosa smole po jednom stablu proporcionalno sa povećanjem
utroška vremena za sve radne operacije smolarenja i ako su materijalni
troškovi smolarenja srazmjerno maleni.


Iz ovoga izlaganja, također, slijedi, da bi se mlade guste sastojine u bilo kojim
terenskim uvjetima smolarilo uz jednak utrošak radne snage po< 1 kg smole, ako
bi se na primjer po 1 ha smolarenje proširilo na četiri puta veći broj stabala,
i ako bi se po svakom stablu proizvelo- prosječno samo za 1,54 puta manje smole.
Ovo proizlazi iz činjenice, da se tokom svake smolarske sezone izvrši većinom
oko 52 zarezivanja stabala, i da ukupni utrošak vremena za sve operacije u toku
sezone po jednoj bjeljenici, ako- je n = 1 iznosi 1224 sek., a ako je n = 2, tada
iznosi 1889 sek.


Ova činjenica nešto djeluje i na skraćivanje ophodnje najveće vrijednosti
smole, odnosno na pomicanje najpovoljnijeg razdoblja smolarenja prema mlađim
debljinskim stepenima (1).


III


Općenito se smatra, da se povećavanjem broja bjeljenica na smolarenim
stablima, a naročito smolarenjem »na mrtvo-«, u svakom slučaju povećava
ekonomičnost i rentabilnost smolarenja. Stoga se redovno predviđa i provodi
smolarenje »na mrtvo-« kod proreda, te kod oplodne sječe, dakle u uvjetima,
kada po 1 ha često ima dosta veliki broj stabala za smolaernje, da bi se na taj
način navodno povećala rentabilnost smolarenja.


Međutim, podaci S. B-a pokazuju, da je ova pretpostavka u mnogim slučajevima
pogrešna, i da je povećavanje broja bjeljenica na smolarenim stablima,
a naročito uvođenje smolarenja »na mrtvo« ako se smolari veliki broj
stabala po 1 ha, većinom neekonomično-, odnosno da je u tim uvjetima najrentabilnije
smolarenje sa jednom bjeljenicom na svakom stablu, bez obzira na
debljinu tih stabala.


Naime, prema podacima S. B-a, kod osmatranog smolarenja u »Đurđevačkim
Pescima« utrošak vremena po- jednoj bjeljenici za sve radne operacije
u sezoni, kod smolarenja sa 2 i više bjeljenica na stablu, smanjuje se prema
utrošku vremena za, smolarenje sa jednom bjeljenicom na stablu, i iznosi:


— kod smolarenja sa 2 bjeljenice na stablu . . oko- 84%,
— kod smolarenja sa 3 bjeljenice na stablu . . oko 78,5%, — a
— kod smolarenja sa 4 bjeljenice na stablu . . oko 76% od ukupno
utrošenog vremena po bjeljenici za sve radne operacije u sezoni, ako se na svakom
takvom stablu nalazi samo po jedna bjeljenica.
Broj mogućih bjeljenica na stablu kod smolarenja »na živo« ovisan je o
debljini stabla, te se na stablima do- 30 cm prsnog promjera (do- 90 cm opsega)
može postaviti po jedna bjeljenica, a na stablima od 30—45 cm prsnog promjera
(od 90—140 cm o-psega) po dvije bjeljenice (1).
Prema podacima Oudin-a (2), ako se na stablima prsnog promjera
30—45 cm (opsega od 90—140 cm) nalaze po dvije bjeljenice, tada prosječni
prinos smole po jednoj od ovih bjeljenica iznosi u prosjeku svega 74,-5% od prinosa
koji se dobije, ako se na istim stabjima nalazi samo po jedna bjeljenica.