DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ne raspolažemo sa podacima, koliko iznosi prinos smole po jednoj bjeljenici, ako se na stablima nalaze po- 3, 4 ili više: bjeljenica, spram prinosa dobivenog postavljanjem samo jedne bjeljenice na svakom stablu, ali se ovaj prinos po jednoj bjeljenici svakako procentualno* smanjuje. Radi pomanjkanja ovih podataka ne možemo razmatrati, u kojim je slučajevima smolarenje »na mrtvo« ustvari ekonomično, a kada je neekonomično, te se moramo ograničiti samo na detaljna razmatranja ekonomičnosti smolarenja sa jednom i sa dvije bjeljenice na stablima. Iz gornjih podataka proizlazi, da se smolarenjem stabala prsnog promjera 30—45 cm sa modificiranom francuskom metodom »na živo*< bez stimuliranja, u uvjetima koji su vladali na »Đurđevačkim Pestima«, ako se broj bjeljenica poveća, i to od jedne na dvije bjeljenice na svakom stablu, smanjuje dobivena količina smole po jednoj bjeljenici za (100—74.5) = 25,5%, a odgovarajući utrošak radne snage smanjuje se samo za (100—84) = 16%. Prema tome, u ovom slučaju proizvedena smola opterećena je sa (84—74,5) : 74,5 X 100) = 12.7% većim utroškom radne snage, nego< smola koja se dobiva od istih stabala, ako bi se na njima nalazila samo- po jedna bjeljenica. Dakle, postavljanjem više od jedne bjeljenice na stablima do 45 cm prsnog promjera u uvjetima smolarenja koji su vladah na »Đurđevačkim Pestima«, nije ekonomično i opravdano. Pitanje je, u kojem će slučaju smolarenje modificiranom francuskom metodom bez stimuliranja sa dvije bjeljenice na svakom stablu biti ekonomično, i kada će ga trebati primijeniti. Prema podacima S. B-a, smola koja se dobiva iz jedne od dviju bjeljenica na stablu, osim jednakog utroška vremena za osnovne radne operacije kao kod smolarenja sa jednom bjeljenico´m na stablu, opterećena je sa polovicom prosječno utrošenog vremena za prelaženje i prenošenja, te sa polovicom vremena potrebnog za obilaženje oko stabla od jedne do druge bjeljenice. Povodom ovoga, povećavanjem utroška vremena za prelaženje i prenošenja, tj. pogoršavanjem položaja stabala za smolarenje ukupni utrošak radne snage kod smolarenja sa jednom bjeljenicom na svakom stablu brže raste nego ukupni utrošak radne snage po jednoj bjeljenici, ako se na svakom stablu nalaze dvije bjeljenice. Rezultat ovoga jest taj, da kod pogoršavanja položaja stabala za smolarenje nastaje sve veća razlika između utroška radne snage kod smolarenja sa jednom bjeljenicom i utroška radne snage koji opterećuje jednu od dviju bjeljenica na svakom stablu. Smolarenje sa dvije bjeljenice na stablu postat će jednako ekonomično kao i smolarenje sa jednom bjeljenicom na stablu u onom slučaju, kada odnos utroška radne snage koji opterećuje jednu od dviju bjeljenica na stablu spram utroška radne snage kod smolarenja istog stabla sa jednom bjeljenicom bude isti kao i odnos između njihovih prinosa na smoli po jednoj bjeljenici. Prema tome, uz naznačeni način smolarenja, smolarenje sa dvije bjeljenice na stablu postat će jednako ekonomično kao* i smolarenje sa jednom bjeljenicom na stablu u onom slučaju, kada smola dobivena iz jedne od dviju bjeljenica na stablu bude opterećena sa 74,5% od utroška radne snage, koji opterećuje smolu dobivenu smolarenjem istih takvih stabala sa jednom bjeljenicom na stablu. Kako je već navedeno, kod smolarenja sa dvije bjeljenice na stablu, u konkretnom slučaju kojega je osmatrao S. B., smola dobivena iz svake od ovih dviju |