DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Prema prednjem veoma povoljan momenat za unošenje jele u primorsku


šumu bukve jest taj, da sastojina ima prosječnu drvnu masu od 252 m3 po 1 ha,


da u prvom deb. razredu imamo 77% ukupnog broja stabala (1400 u tabeli) a


u drugom 23%, i da se izvrši sječa intenziteta od 37%.


Pojačani intenzitet od 37% treba provoditi samo u vrijeme kada ne rodi


bukva, kako nam ne bi nastupilo- pomlađenje bukvom. Prema tome za unos jele


u primorsku šumu bukve bilo- prirodnim bilo umjetnim putem moraju postojati


vanredne stojbinske prilike i naglo otvaranje sklopa.


Ovdje se izvršena analiza u sastojini IV bonitetnog razreda i dan opći tip


mogućnosti unošenja jele u tu šumu. Isti metod vrijedi i za sastojin-u III i V


bonitetnog razreda, dok u sastojine I i II bonitetnog razreda (male površine


šume) ne treba unositi jelu. To su sastojine naročite kvalitetne bukove mase i


koje se vrlo uspješno prirodno- pomlađuju.


Tip primorske šume bukve protivne analiziranoj plohi, bila bi sastojina sa


znatno manjim brojem stabala u I i II deb. razredu, a znatno- većim njihovim


brojem u jačim deb. razredima. Ovaj tip šume redovno je obrasao travom saši


ko-m što otežava prirodno po-mlađenje i unos jele.


U analiziranoj plohi, unatoč jačeg intenziteta ne dolazi do- procesa useljenja


sašike, jer ima znatan broj stabala I i II deb. razreda.


7) U sastojinama primorske šume bukve ima samo manjih površina koje
u cijelosti odgovaraju stanju izabrane plohe, ali ovdje izneseni osnovni principi
imadu svoju primjenu i u sastojinama koje se manje ili više približuju navedenom
općem tipu. Sam način sječe u tim šumama treba voditi tako da se postigne
stanje koje je^ napred iskazano. Navedeni principi za prirodno zasijavanje
jele. služe i za unos jele bilo sjetvom sjemena bilo sadnjo-m biljki.


L´AMENAGEMENT DE LA FORET MARITIME DE HETRE EN RAPPORT
AU ROLE Y JOUE PAR LE SAPIN


RESUME


Dens un effort general d´elever la valeur des hefraies maritimes ä Sesleria
(Fegetum seslerietosum Horvat), ainsi que d´augmenter la quantite de resineux dans
Its futaies jardinees, la possibjlite de l´introduction et de l´education du sapin dans
la foret maritime de hetre represente un probleme tout particulier.


A la suite d´une analyse de l´extension naturelle du sapin grace ä la dispersion
des graines provenant de peuplements voisins de hetraies ä sapin (Fagetum abietetosum
Horvat), ainsi qu´ apres avoir pris en consideration les conditions ecologiques
et Celles du peuplement oü se deroule ce processus, on a pu tirer les conclusions
par rapport ä la methode d´amenagement de la foret maritime ä hetre et par rapport
ä la possibility de l´introduction et de l´education du sapin dans cette foret.


Dens ce peuplement de hetre la regeneration du sapin se developpe uniquement
sous une structure speciale du peuplement de hetre comportant un nombre considerable
de tiges de hetre dans les classes inferieures de grosseur (conditions microclimEtiques).
Le developpement et le maintien de la qualite des tiges de sapin exige
un degagement ä temps en etage dominant du peuplement de hetre, ainsi que le
degE gement de la reproduction de sapin.


Dans la foret maritime de hetre le sapin forme des groupes de peuplements
purs dans les regions demontrant les conditions de peuplement susmentionnees et
11 les change moyennant ses qualites biologiques specifiques en retatolissant les conditions
pour une regeneration nouvelle du hetre. C´est dans ce dynamisme que
repose l´essence d´amenagement du sapin dans la zone superieure de la foret maritime
de hetre.


424




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 13     <-- 13 -->        PDF

i u ostalim odjelima (odjel 40) gdje dolazi zajedno sa bukvom. Formiranje bu


duće čiste jelove skupine jasno se vidi na odabranoj plohi (tabela broj 1) gdje


dolazi po 1 ha 5.700 jelovog pomlatka a gdje nema bukovog mladika.


3) U primorskoj šumi bukve, jela nije teritorijalno´ stabilna vrsta, jer se u


čistim skupinama teže pomlađuje, dok se nasuprot veoma dobro pomlađuje u


čistim bukovim sastojinama. Sadanjim jelovim skupinama treba tako gospo


dariti da se prepuste povratku ranijoj bukovoj sastojini. Ovaj proces povratka


šume u svoje prvobitno stanje, treba poduprijeti jačim sječama jele za vrijeme


uroda bukve. Radi uspjeha ovog rada treba nastojati da se u skupinama jele


održi dovoljan broj stabala bukve koja su sposobna za urod sjemena.


4) Jedna od najvećih grešaka jelovih stabala u toj šumi jest okružljivost,
čime se znatno smanjuje tehnička vrijednost šume. Okružljivost nastaje zbog
toga što jela stanoviti vremenski period raste pod gustom krošnjom bukovih
stabala, a kada ih se oslobodi počinje naglo rasti što- stvara okružljivost.
Želimo li uzgojiti kvalitetnu jelu moramo rano početi prekidati sklop bukve u
kojoj je zasijana jela i omogućiti ujednačenost rasta jele.


5) U primorskoj šumi bukve imamo dva potpuno različita načina gospodarenja,
jedan u predjelima koji su zasijani jelom ili u postojećim jelovim skupinama,
a drugi u šumi čiste bukve. Ako pogledamo grafikone broja stabala u
razmotrenim odjelima i uporedimo ih sa grafikonima broja stabala u šumi
bukve sa jelom vidimo da u šumi bukve sa jelom razvoj grafikona obih vrsta
ide paralelno, i da se gospodarenjem zahvaća na zajedničkoj površini obe vrste
u tipičnoj prebornoj sječi. Nasuprot grafikoni stabala u prim, šumi bukve pokazuje
da je razvoj jele i bukve divergentan. Bukva pokazuje daleko brže smanjenje
broja stabala nego jele, tako da je ta. razlika znatno veća nego´ kod šume
bukve sa jelom. Bukva prosječno dosiže IV deb. razred a jela III čime se također
razlikuje ova šuma od šume bukve sa jelom. Nadalje akc- uporedimo grafikon
drvnih masa naših odjela sa grafikonima drvnih masa bukve sa jelom i ovdje
vidimo znatne razlike. Ove diferencije proističu iz osnovne razlike načina gospodarenja
jelom, time što se sa obim vrstama u šumi bukve sa jelom gospodari
zajednički, a primorska šuma bukve odvojeno.


6) U razvitku primorske šume bukve, postoji naročiti stepen njene strukture,
i njenog općeg stanja, koji uslovljava najbolje klijanje jelovog sjemena i
najbolji razvitak mladih jelovih biljaka. Ovde treba odmah napomenuti da svaki
unos i uzgajanja jele u primorskoj šumi bukve, u kojoj se vrši streljarenje u
cijelosti otpada. Praksa je pokazala da na takvim područjima veoma teško klija
jelovo sjeme i da se pojedinačne jelove biljke vrlo sporo razvijaju i rano propadaju.


Iz tabele 1 vidimo da je po 1 ha u prvom deb. razredu ima 1.400 stabala
(od 10—15 cm = 750,, od 16—20 cm = 650 stabala) a u drugom deb. razredu
225 stabala (samo od 21—25 cm). Nadalje smo utvrdili da je obilno zasijavanje
jele započelo prije 17—19 godina, kada je u šumi provedena sječa svih stabala
iznad 25 cm prsnog promjera. Tom je prilikom posječeno po> 1 ha 200: stabala
sa masom od 94 m3 Ako računamo prirast sastojine na 2 m3 po- 1 ha, to je prije
19 godina bila drvna masa 196 m´3 manje 19 godišnji prirast od (19 X 22 = 38 m3)
38 m3 tj. 196 — 38 = 158 m3. K toj masi treba pribrojiti posječenu drvnu masu
prije 19 godina od 94 m3 što čini 158 m3 + 94 m3 = 252 m3. Od mase 252 m3
posječeno je 94 m3. tako da intenzitet sječe iznosi 94/252 X 100 = 0.37 X 100
= 37%.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Gro/ ´>r. staiaLx
$oo poh


}oo


Goo


-lOO


So a


&o


«ioo


GO


30Ü


´ Graf dry mccsa,


2oo


pokus plohe


IO ´


400


1 2. j S
a L 3 4


IH ZAKLJUČCI


Iz izvršenih analiza i obračunatih podataka odabrane plohe tabele broj 1,
te podataka inventarizacije tabele broj 2, kao i temeljem istih sastavljenih grafikona
u predmetu gospodarenja jelom u primorskoj šumi bukve donosimo slijedeće
zaključke:


1) U primorskoj šumi bukve, može se gospodarskim mjerama trajno održavati
znatan postotak jele, čime se podiže šumski fond tih šuma po masi i vrijednosti.
Iz tabele broj 2 vidimo da bukva zahvaća tanje debljinske razrede, koji
daju manji procenat tehnike, dok jela zahvaća jače deb. razrede sa većim procentom
građe. ^


2) U primorskoj šumi bukve, jela se ne formira stablimično izmiješana sa


bukvom, već u šumi bukve stvara odvojene komplekse čiste jelove sastojine.


Ovo nam jasno pokazuje jela u odjelu 41 gdje tvori čistu jelovu sastojinu, kao


422




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 11     <-- 11 -->        PDF

421




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 10     <-- 10 -->        PDF

420




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 9     <-- 9 -->        PDF

419




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 8     <-- 8 -->        PDF

418




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Prema tabeli broj 2, srednji grafikon broja stabala dobivamo:


Za bukvu
deb. razred


I (640 + 151 + 266 + 354 + 805) 5 = 2.216 : 5 = 443
II (100 + 40 + 16 + 18 + 57) : 5 -- 231 : 5 = 46
III (1 + 1 + 1 + 1 + 8) : 5 = 12 5 = 2,4
IV (1 + 1) : 5 = 2 : 5 = 0,4


491,8
Za jelu
deb. razred


I (23 + 131 + 73 + 35 + 139) : 5 = 401 : 5 = 80


II (24 + 11 + 57 + 15 + 53) : 5 = 260 : 5 = 52
III (20 + 99 + 41 + 17 + 34) : 5 = 211 : 5 = 42
IV (12 + 74 + 17 + 6 + 17) : 5 = 126 : 5 = 25
V (6 + 34 + 6 + 1 + 6) : 5 = 53 : 5 = 11
VI (3 + 1 + 1) : 5 = 5 : 5 = 1


211


Srednji grafikon drvnih masa dobivamo:


Za bukvu
deb. razred
I (51 + 12 + 11 + 25 + 48) : 5 = 147 : 5 = 29


II (32 + iö + 4 + 8 + 19) : 5 = 78 : 5 = 16
III (4 + l + 2 + l+7):5 = 15:5 = S
IV (2 + 2) : 5 = 4 : 5 = 1
V (1 + 1) : 5 = 2 : 5 = 0,4


49,4


Za jelu
deb. razred
I (2 + 18 + 5 + 3 + 14) : 5 = 42 : 5 = 8,4


II (9 + 41 + 15 + 5 + 29) : 5 == 101 : 5 = 20
III (19 + 64 + 30 + 14 + 52) : 5 = 180 : 5 = 36
IV (21 + 75 + 23 + 8 + 63) : 5 = 190 : 5 = 38


V (14 + 67 + 14 + 3 + 51) : 5 = 135 : 5 = 27
VI (2 + 5 + 23) : 5 = 30 : 5 =
VII (3) : 5 = 3 : 5 =


136,4


Iz obračunatih podataka nacrtamo sumarni grafikon broja stabala i sumarni
grafikon drvnih masa.


Grafikon broja stabala i drvnih masa po 1 ha sastavimo iz tabele broj 1. za
bukovu sastojinu na odabranoj pokusnoj plohi i dobivamo´ grafikon broja stabala
i drvnih masa pokusne plohe.


417




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Tabela broj "2.


Drvna masa i broj stabala po 1 ha
Odjel 40 Odjel 41


Deb. m3 Broj stabala m3 Broj stabala


raz.
1
Bukv.
2
Jela
3
Svega Bukv.
4 5
Jela

Svega Bukv.
7 8
Jela
9
Svega Bukv.
10 11
Jela
12
Sv.
13
I 51 2 53 640 23 663 12 18 30 151 131 282
II 32 9 41 100 84 124 15 41 56 40 111 151
III 4 19 23 1 20 21 1 64 65 1 99 100
IV 2 21 23 1 12 13. 75 75 74 74
V 1 14 15 6 6 67 67 34 34
VI 2 2 3 3
Svega 90 67 157 742 85 827 28 265 293 19& 452 644
I 11 5
Odjel 42
16 .266 73 33Ö 25 3
Odjel 43
28 354 35 389
II 4 17 21 16 57 73 8 5 13 18 15 33
III 2 30 32 1 41 42 1 14 15 1 17 18
IV 23 23 17 17 8 8 6 9
V 14 14 6 6 3 3 1 1
VI 5 5 1 1
Svega 17 94 111 283 195 478 34 33 67 373 74 447


U odjelima 40, 41, 42 i 43, bukva IV bonitet, jela III.


Nadmorska visina 900—1.200 metara.


Odjel 44
I 48 14 62 139 944


II 19 29 48 57 33 110
III 7 52 59 8 34 42
IV 2 63 65 1 17 18


V 1 31 52 6 6
VI 23 23 1 1
VII 3 3


Svega 77 235 312 871 250 1121


Iz podataka tabele broj 2 sastavimo grafikon broja stabala bukve i jele po
1 ha za odjele 40, 41, 42, 43 i 44. Nadalje iz iste tabele sastavimo i grafikon
drvnih masa_.


Pregledom navedenih grafikona vidimo da se oni među sobom razlikuju,
pa radi općeg pregleda sastavimo´ prosječni grafikon broja stabala i mase za svih
5 odjela.


416




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Tabela broj 1.


Broj stabala i drvne mase pokusne plohe


Na 400 m2 Na 1 ha = 10.000 ms
Prsni promjer Visina Broj Broj Ukupna masa
cm m stabala m" stabala m3


1 2 3 4 5 6


10 9 5 0,03 125 3,75


11 9 4 0,03 100 3,00


12 9 4 0,04 100 4,00


13 9 4 0,05 100 5,00


14 10 5 0,07 125 8,75


15 10 8 0,08 200 16,00


30 750 40,50
16 11 4 6.10 100 10,00
17 12 6 0,13 150 1-9,50
18 13 1 0,15 25 3,75
19 13 14 0,15 350 32,50
20 14 1 0,21 25 5,25


26 650 91,00
21 14 4 0,23 100 23,00
22 15 1 0,27 25 6,75
23 15 1 0,30 25 7,50
24 16" 1 0,34 25 8,:50
25 16 2 0,37 50 18,50


9 225 64,25


1625 195,75
26
27 17 8 0,47 200 94,00
30


Svega 1825 289,75


starosti od 15—17 godina. Brojanjem nižeg i mlađeg pomlatka utvrđeno je, da
ima na plohi 215 jelovog mladika razne dobe. Ako brojanjem dobivene podatke
na plohi pretvorimo- u ha dobimo jelovog starijeg pomlatka od 2—2,50 m visine
13 X 25 = 325 stabala, a ostalog nižeg pomlatka 215 X 25 = 5.375 stabala ili
ukupno po 1 ha 325 + 5375 = 5.700 stabala.


Na odabranoj plohi nema nikakvog bukovog pomlatka.
Neposredno uz izabranu plohu nalazi se odjel 41 sa drvnom masom od
270 m3 po´ 1 ha i to jele 265 a bukve samo 5 ms. Drvna masa bukve pada samo u
prvi debljinski razred od 10—20 cm. U tom odjelu iz kojeg se naplodila ploha
ima veoma malo jelovog pomlatka.
S druge strane plohe nalazi se odjel 40, sa ukupnom masom od 157 m3 po
1 ha i to bukve 90 m3 a jele 67 m3. U ovom odjelu nalazi se jela u skupinama,
tako da tvori manje ili veće komplekse čiste jelove sastojine u bukovoj šumi.
U čistim jelovim partijama ima malo jelovog pomlatka dok se primjećuje znatan
pomladak u pojedinim dijelovima bukove šume.
U gospodarskpoj jedinici Velo Jelenje B izvršila je Sekcija za uređivanje
šuma u Rijeci, klupiranje svih stabala iznad 10 cm prsnog promjera (daljnji
radovi do danas nisu vršeni) pa za naša razmatranja uzimamo podatke drvne
mase i broja stabala po deb. razredima za odjele 40, 41, 42, 43 i 44. Ti su podaci
uneseni u tabelu broj 2.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Učešće i uloga jele u primorskoj šumi bukve poseban je problem, kojega
treba naročito razmotriti. Ovdje se jela nalazi u posebnim ekološkim uvjetima
koji se potpuno razlikuju od onih u svim ostalim prebornim šumama u kojima
ona dolazi.


´U vezi prednjeg razmotrit ćemo: gospodarenje primorskom šumom bukve


u vezi sa ulogom jele u njoj.


I PROBLEMATIKA


U gornjoj zoni primorske šume bukve nailazimo pojedina područja, u kojima
u manjim ili većim skupinama dolazi prirodno jela, a koja se zasijava iz
viših područja šume bukve sa jelom. Kao granicu između primorske šume
bukve i šume bukve sa jelom, smatramo ono područje do kojeg se uspinje trava
šašika a koje se podudara sa granicom djelovanja primorske klime.


Kao najvažniji problem koji nas ovdje interesira jest pod kojim uslovima
dolazi do prirodnog zasijavanja jele u primoirskoj šumi bukve te međusobni
odnos jele i bukve.


II RAZMATRANJE I ANALIZA


Kao prvi zadatak izvršit ćemo analizu prirodnog zasijavanja jele u sastojinu
primorske šume bukve.


U primorskoj šumi bukve postoje posebni uslovi za uzgoj jele. Da bi se taj
problem mogao razmotriti i odrediti metod gospodarenja tom šumom, provedena
je analiza i razmatranje u gospodarskoj jedinici Velo Jelenje B, šumarije Rijeka.


Čitava gospodarska jedinica ima 6 odjela (od 40 do 45) sa površinom od
124,04 ha i predstavlja jedinstveni kompleks primorske šume bukve sa znatnim
postotkom jele koja čini zajedno sa bukvom osnov sastojine.


Pregledom navedene gospodarske jedinice, kao i čitavog niza privatnih
šuma, koje su uklopljene u ove šume opće narodne imovine, zapaženo je da
postoje pojedini predjeli čiste bukove šume, u kojima se obilno naselio jelov
podmladak. Nadalje je primjećeno da u ovim šumama ne dolazi jela stablimično
izmiješana sa bukvom, kao< što je to slučaj u šumi bukve sa jelom i u predplaninskoj
šumi bukve, već da ona tvori veće ili manje skupine čiste jelove sastojine.
Iz ove se činjenice zaključuje, da se jela pod izvjesnim uslovima prirodno obilno
zasijava u bukovu sastojinu.


Da bismo mogli utvrditi pod kojim uslovima nastaje obilno zasijavanje
jelovog podmlatka izvršena je analiza zasijavanja jele naletom sjemena iz susjedne
jelove sastojine u čistu primorsku šumu bukve, u privatnoj šumi između
odjela 41 i 40 gospodarske jedinice Velo Jelenje B.


U toj šumi iskolčena je ploha veličine 20/20 m i izvršena analiza sastojine.


Izmjerom svih stabala iznad 10 cm prsnog promjera i njihovom procjenom
dobivena je drvna masa i struktura bukove sastojine na 400 m2, što je obračunato
na 1 ha i izneseno u priloženoj tabeli broj 1.


Prije 19 godina izvršena je sječa bukovih stabala i utvrđeno je, da je posječeno´
8 stabala između 25 i 30 cm prsnog promjera (izmjerom panjeva) što
iznosi po 1 ha 200 stabala i 94 m3, a koji je račun također unesen u tabelu.


Nadalje je izvršeno* brojanje jelovog pomlatka koji se razvio ispod bukove
sastojine. Na plohi je nađeno* 13 jelovih stabalaca od 2—2,50 m visine, prosječne




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE


GODIŠTE 85 NOVEMBAR—DECEMBAR GODEVA 1961


GOSPODARENJE PRIMORSKOM SUMOM BUKVE U VEZI
SA ULOGOM JELE U NJOJ


Ing. BRANKO MILAS


UVOD


NA VAiPfNENOJ PODLOZI, u planinskim masivima uzduž Jadranske obale
u pojasu nadmorskih visina od 600 do- 1200 m prostire se primorska šuma bukve
(Fagetum seslerietosum Horvat).


Ispod te šume nalazi se šuma hrasta medunca, crnoga graba i crnoga jasena
(Querceto-ostrietum-carpiniofoliae). Na obroncima viših planinskih masiva, koji
se dižu iznad 1200 m, a koji se vežu na unutarnja planinska područja, prelazi
primorska šuma bukve u šumu bukve sa jelom. Na primorskim izoliranim planinskim
masivima čini ta šuma konačni visinski tip šume.


U prvom tipu primorske šume bukve nalazi se uz bukvu i jela, koja ulazi
iz više šume bukve sa jelom i tvori sastavni dio te sastojine. U drugom izoliranom
tipu primorske šume bukve dolazi samo čista bukova sastojina.


Primorska šuma bukve jest ona koja čini prelaz od nižeg većinom golog
kraškog područja ili područja slabe vegetacije na više područje prebornih šuma
bukve sa jelom. U dubljim tlima i povoljnijim položajima sastojina primorske
bukve ima vrlo lijepu i tehnički vrijednu drvnu masu, dok u nižim i u nepovoljnim
staništima prelazi u kržljavu šumu i šikaru.


Prema tome kod gospodarenja primorskom šumom bukve imamo razlikovati
šumu redovnog gospodarenja od degradiranih predjela, u kojima treba provoditi
posebne meliorativne radove. U ovoj radnji neće se razmatrati melioracija
tih šuma već samo problematika redovnog gospodarenja.


Posebni klimatski uslovi, koji vladaju na području primorske šume bukve,
uslovljavaju i specifičnu vegetaciju tog područja i traže naročiti metod gospodarenja.


Najbitniji element gospodarenja tom šumom jest pitanje njenog prirodnog
pomlađivanja. Postoje danas znatne površine tih šuma u koje je uslijed jačeg
intenziteta sječe u većoj ili manjoj mjeri ušla trava šašika, podlesnica (sesleria
autumnalis) što je djelomično ili potpuno onemogućilo prirodno pomlađenje, a
to je prvi stepen degradacije te šume.


\