DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 34     <-- 34 -->        PDF

baš na rubovima starih žežnica. I naša iskustva govore o tome kako ugalj pogoduje
i smrčevom poniku.


Ako stavimo sjeme na spravu za klijanje, često bude napadnuto od plijesni.
No, plijesan brzo nestane, ako napadnuto sjeme samo mak} pospemo, sa ugljenom
prašinom.


Jednostavno trošenje sjemena smrče i ariša


Iskustva ing. Fr. Kordiša , Šumska uprava Idrija, govore: Godine 1957
imali su bogat urod smrče. Preko zime spremili su 2.000 kg češera u potkrovlje
i nisu ih nikako zagrijavali. Krajem marta i početkom aprila iznosili su češere
preko dana na slobodno´ i prostirali na čaršave. Navečer unosili su ih pod krov.
Po lijepom, suhom vremenu češeri su se sami otvarali i sjeme je ispadalo,, dok
su se po vlažnom vremenu opet zatvarali. Tako su za kratko vrijeme istrusili
svu količinu sjemena.


Ariševi češeri otvaraju se automatski sami, isto onako kao što se to događa
u prirodi na stablima, uz ovakav postupak: Češere prostremo na ravnu, betonsku
ili limenu ploču, u sloju od oko* 20 cm debljine na slobodno, podkraj zime, kada
je sunce preko dana već toplo a noći hladne. Kroz 8—10 dana, pod utjecajem
hladnoće, vlage i sunca (ni kiša ovdje ne smeta!) češeri se otvaraju sami od sebe.
(Ako nema magle, kiše ili rose, dobro je češere malo poprskati vodom.) Sloj
češera pregrćemo svakodnevno lopatom i pokupimo ispalo sjeme. Kroz 14 dana
svi su češeri otvoreni. Ovaj postupak savršena je imitacija događanja u samoj
prirodi na stablima. Vidi Koren-Potočnik (17).


Natapanje teško klijavog sjemena (ariš, strobus, javor) pred sjetvu


Raspis odnosno upozorenje JUGOSLOVENSKOG SAVETODAVNOG CENTRA
ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO iz m.qrta I960, u vezi gornjeg, temelji
se na velikom broju iskustava iz SAD i Slovenije:


Paul O. Rudolf , SAD. dobio> je natapanjem sjemena P. Strobus 14 dana
prije sjetve u hladnoj kišnici brzu i odličnu klijavost, kao da je sjeme bilo najbolje
stratificirano. Vidi Zlatarić (18) i Belt ram (19).


Matija Šibenik , Sekcija za pošumljavanje krša. Ilirska Bistrica, natapao
je sjeme P. Strobus u hladnoj vodi 14 dana. Vodu je mijenjao svakog drugog
dana. Posijao je veću površinu. Natapano´ sjeme proklijalo je 100% u roku od 18
dana. Na 2 manje površine posijao> je istog dana nenatapano sjeme, u istom
rasadniku. Do´ sredine juna proklijalo´ je 25%, do sredine augusta svega 40%.
Vidi Šibenik (20).


ŠUMARSKI INSTITUT SLOVENIJE dobio je na isti način odličnu klijavost
duglazije, ariša i Pančićeve omorike (sjeme staro 2 godine) natapanjem 14 dana
u kišnici. Vidi Be l tra m (21).


Ing. Vlado J e n k o, Brezice, natapanjem sjemena gO´rskog javora 14 dana
u vodi, postigao, je za 1 mjesec dana bržu i za 40% bolju klijavost. Sadnice iz
natapanog sjemena bile su u jesen za 8 cm veće nego ostale. Vidi Jenk o (22).


Natapanjem teške klijavog sjemena dobi jamo brže i bolje klijanje i znatno
jače sadnice. Time uveliko izbjegavamo, štete od korova, miševa, ptica i drugih
štetnika a ujedno smanjujemo1 u znatnoj mjeri i troškove zalijevanja i plijevljenja.


444