DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ne možemo očekivati da će se u buduće javljati redovito u takvom intenzitetu svake godine. Stoga ne treba stvarati neku paniku, nego nastaviti s planom proizvodnje sadnica borova i sadnjama, ali istovremeno, radi opreza i sigurnosti treba poduzimati mjere zaštite. PREGLED LITERATURE Rđa Melampsora pinitorqua (A. Br.) Rostr. zabilježena je u svjetskoj literaturi odavno i na mnogo mjesta. Bilježe je svi udžbenici šum. fitopatologije. Josifovi ć (11) je detaljno obrađuje, navodeći da je česta pojava na mladim borovima u rasadnicima i kulturama, s ozbiljnim posljedicama. Međutim, ne navodi ni jedan domaći lokalitet, gdje je bolest nađena ili raširena, nego samo citira (po Vaninu) štete u SSSR. Stoga pretpostavljamo, da je ni prof. Josifović nije na području Srbije nalazio. Za Njemačku je bilježe Neger (2.1) i Schwerdtfeger (25), što znači da tamo nije rijetka pojava. Prema Vanin-u (281) bolest je raširena u SSSR, gdje su zabilježene štete i do 50—B(P/o. Ferdinand es i J org engen (5) navode da je u Danskoj česta. Dimitro v (4) je bilježi u Bugarskoj. Isto je tako obrađena u talijanskim radovima (Biraghi 1, Moriondo 18, 19). Najnovija knjiga G ä u m a n n - a (7) koja obrađuje rđe s florističkog gledišta, navodi da je Melampsora pinitorqua raširena po čitavoj Evropi. Prema tomu, ta rđa nije za evropske zemlje nepoznata bolest. Ipak, ti opći udžbenici ne bilježe stvarne štete na određenim lokalitetima, nego ;to iznose specijalni radovi, od kojih ovdje neke navodimo. Gavriis (6) navodi velike štete u SSlSR, gdje su konstatirane zaraze ftft—S&´/o u srednjoj! Rusiji. Peac e (22) j,e zabilježio jak napad u Kentu i Sussexu na P. silvestris, a to isto navodi i Da y (3). M u r r a y (20) iznosi za: Englesku općenito da štete mogu biti velike. Jörstad i Hansen (12, 13) bilježe jaku pojavu u skandinavskim zemljama. Moriond o (18, 19) navodi velike štete u Italiji. K a nga s (14) je ustanovio velike štete u sj. Finskoj. U Njemačkoj (Böh.ner, 2) je M. p. vrlo ozbiljna bolest, pojava joj je česta. Isto tako, i u Francuskoj (Guyo t 9). Neki autori (Zycha, 29, Gremmen , 8) ističu štete, ali s gledišta topole, gdje uslijed napada ove bolesti dolazi do rane defolijacije. Kao što se vidi, Melampsora pinitorqua je obrađena u priličnom broju radova, što dokazuje, da je i u drugim zemljama dolazilo do velikih šteta, Karakteristično je, da mnogi autori ističu kao karakteristiku ove bolesti, da intenzitet napada u pojedinim godinama jako varira. Isto tako, mnogi autori ističu mišljenje, da pojava i intenzitet ove bolesti raste paralelno s intenzitetom sadnje borova u područjima, gdje su raširene topole iz Leuce-grupe. SIMPTOMI BOLESTI Melampsora pinitorqua je heterecijska rđa, što znači da tokom svog životnog ciklusa mijenja domaćina. Ecidijska generacija dolazi na izbojcima (ev. na iglicama) borova, a uredo — i teleuto — generacija na lišću topole iz Leuce-grupe. Prema tomu, postoji uska veza između pojave te bolesti i kulture borova na područjima, gdje se istovremeno u blizini borova nalaze topole iz Le?zce-grupe. Nisu li ispunjena ta dva uslova, tj. da su borovi i topole u neposrednoj blizini, nema opasnosti. Simptomi su na borovima slijedeći: Na kori vršnog ili postranih mladih (»majskih«) izbojaka u početku se javljaju pjege tamnije boje, kora je malo uleknuta. Nakon toga se udubljenje povećava, kora raspucava i u udubljenju nalazimo narančasti prah (to su ecidije, vidi o tom pcd biologija gljive). Oko pukotine pojavljuje se smola. Posljedica napada je različita, što u prvom redu ovisi o tom, dali je izboj ranije ili kasnije inficiran, te. zatim, o vremenskim |