DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 39     <-- 39 -->        PDF

prilikama. Ako je infekcija izboja uslijedila rano, gljiva zalazi intercelularno
micelijem duboko u koru, zaraza opkoli izbojak prstenasto i izbojak se osuši.
Kod kasnije zaraze ostaje gljiva lokalizirana samo* na jednoj strani izbojka,
također uzrokujući pukotine u kori, a kako druga strana i dalje raste, to dolazi
do iskrivljenja izbojka. Kasnije se, radi geotropizma, izbojak iznad zaraženog
mjesta ponovno ispravi, tako da dobivamo ukrivljen izbojak u obliku (više ili
manje) slova »S«. Ukrivljenje na zaraženom mjestu dolazi otuda, što je na
njemu kambij odumro. Micelij zalazi u koru i, djelomično, kod jače zaraze i
u drvo, gdje, prema nekim autorima, perenira tj. ostaje više godina. Puknuta
mjesta imaju prosječnu dužinu 1—4 cm, ali se u produženju same pukotine


SI. 1.


nalazi još 1—2 cm tamna i sasušena kora. U pošiljkama, koje smo dobili, nalazili
smo i abortivnih pukotina, bez ecidija, osobito kod jačih izboja, što znači da su
isti otporniji prodiranju gljive, a vjerojatno su inficirani kasnje. Nije isključeno,
da vremenske prilike mogu spriječiti formiranje ecidija.


Mikroskopskim pregledom zaraženih izbojaka ustanovljen je micelij gljive
prvenstveno u parenhimu kore, ali isto tako i u liku i zrakama srčike.


Prema nekim autorima (Moriondo 18, 19, Biraghi 1) mogu biti zaražene
i 1-god. biljke (tada se javljaju ecidije i na iglicama). Mi, za sada, nismo
fcakvu zarazu konstatirali.