DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 41 <-- 41 --> PDF |
je bila zaražena baš ona vrsta, koja je u prvom ostala pošteđena, a druga nije bila zaražena. Moženx> općenito reći, da je u svakom rasadniku, gdje je bilo više Pinus-vrsta, u pravilu bila zaražena samo jedna, a ostale ne. Najočitije je to bilo u rasadniku šumarije Trnjani (ŠG SI. Brod), gdje je P. silvestris bio vrlo jako zaražen (do 40%), a P. strobus uopće ne. Dapače, u svakoj, gredici P. strobus nalazio- se je pomiješan po koji P. silvestris, a taj je redovito- nosio zarazu, dok su sve biljke P. strobusa na istoj gredici bile bez ikakve zaraze. Ove činjenice nas upućuju na slijedeće konstatacije: a) Pojava te bolesti, naročito jača, uvjetovana je izuzetno- povoljnim klimatskim faktorima u pojedinim godinama. b) Izbojci (vršni i pcstrani) mogu biti inficirani samo u određenoj fazi svog razvoja. Vjerojatno- je ta faza relativno kratka, na što nas upućuje gornja činjenica zaraženosti pojedinih vrsta borova u pojedinim rasadnicima. Kad bi ta faza bila razmjerno- duža, morali bismo- očekivati zarazu na više Pmus-vrata u jednom rasadniku. c) U određenom rasadniku moraju u fazi razvitka pojedine Pinus-vrste. u kojoj dolazi do- zaraze, vladati baš u tom mo-mentu povoljni klimatski uslovi za infekciju. d) Ovim (a—c) činjenicama možemo protumačiti, zašto se M. p. ne javlja često kao štetna bolest. Potrebno je napomenuti, da postoji još jedno, teoretsko, manje vjerojatno, objašnjenje za ovu pojavu: da su, naime, u istom rasadniku zastupani neotporni eko-tipovi (provenijence) jedne vrste bora, te otporni druge vrste. Do- zaraze izbojaka borova dolazi na slijedeći način: U lišću topole prezime teleutospore. U proljeće, kad nastupi toplije i vlažno vrijeme, teleutospc-re kliju i na njima nastaju bazidiospore, koje prenosi vjetar na izbojke borova. U slučaju, da su u fazi razvitka, sposobnog za zarazu tj. da bazidicspo-ra mcže kličnom cijevi prcdrti u tkivo- kore, dolazi do zaraze. Nakon toga proraste micelij tkivo kore, javljaju se ranije opisane pjege, u kojima se sada razvijaju teško uočljivi spermogoniji. Nakon za Uredinales karakteristične plazmogamije razvijaju se u kori ecidije tipa caeo-ma (to je poseban tip ecidija za kojeg je karakteristično, da nema peridije, nego caeoma-tip ecidije graniči direktno na staničje biljke, tj. ko-re bora). U tim caeo-ma-ecidijama nalaze se ecidiospore. Broj je tih ecidiospora velik, pa to daje narančastožutu prašinu, koja je u udubinama (= caeoma) lako uočljiva. Dapače, kad velik broj ecidiospora ispadne, to može biti čitav izbojak pokriven narančastom prašinom. Ecidiospore prenosi vjetar na lišće topola. Tu one kliju u kapi vode i kličnom cijevi prodiru u unutrašnjost lista. Nakon isteka inkubacije pojave se na naličju lista jastučići žute boje, veličine do 0,5 mm, koji ubrzo pokriju čitavu do-nju stranu lista. Na gornjoj su strani lista uočljive žute pjege. Te pjege predstavljaju uredospore tj. jastučiće s uredospo-rama. Uredospore. nošene vjetrom, šire zarazu dalje, tj. one ponovno inficiraju listove to-pola i tako se zaraza ljeti širi dalje, broj zaraženih listova na topolama sve je veći, a i pojedini su listovi sve jače zaraženi. Kad se listovi počnu sušiti, nastaju na naličju lista ispod epiderme teleutospo-re. Listovi otpadnu i tako gljiva u njima u obliku teleutospora prezimi. U proljeće kliju opet teleutospore, nastaju bazidiospore i ciklus se nastavlja. |