DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 41     <-- 41 -->        PDF

je bila zaražena baš ona vrsta, koja je u prvom ostala pošteđena, a druga nije
bila zaražena. Moženx> općenito reći, da je u svakom rasadniku, gdje je bilo
više Pinus-vrsta, u pravilu bila zaražena samo jedna, a ostale ne. Najočitije je
to bilo u rasadniku šumarije Trnjani (ŠG SI. Brod), gdje je P. silvestris bio
vrlo jako zaražen (do 40%), a P. strobus uopće ne. Dapače, u svakoj, gredici


P. strobus nalazio- se je pomiješan po koji P. silvestris, a taj je redovito- nosio
zarazu, dok su sve biljke P. strobusa na istoj gredici bile bez ikakve zaraze.
Ove činjenice nas upućuju na slijedeće konstatacije:
a) Pojava te bolesti, naročito jača, uvjetovana je izuzetno- povoljnim klimatskim
faktorima u pojedinim godinama.
b) Izbojci (vršni i pcstrani) mogu biti inficirani samo u određenoj fazi svog
razvoja. Vjerojatno- je ta faza relativno kratka, na što nas upućuje gornja činjenica
zaraženosti pojedinih vrsta borova u pojedinim rasadnicima. Kad bi ta faza
bila razmjerno- duža, morali bismo- očekivati zarazu na više Pmus-vrata u jednom
rasadniku.


c) U određenom rasadniku moraju u fazi razvitka pojedine Pinus-vrste. u
kojoj dolazi do- zaraze, vladati baš u tom mo-mentu povoljni klimatski uslovi
za infekciju.


d) Ovim (a—c) činjenicama možemo protumačiti, zašto se M. p. ne javlja
često kao štetna bolest.


Potrebno je napomenuti, da postoji još jedno, teoretsko, manje vjerojatno,
objašnjenje za ovu pojavu: da su, naime, u istom rasadniku zastupani neotporni
eko-tipovi (provenijence) jedne vrste bora, te otporni druge vrste.


Do- zaraze izbojaka borova dolazi na slijedeći način: U lišću topole prezime
teleutospore. U proljeće, kad nastupi toplije i vlažno vrijeme, teleutospc-re kliju
i na njima nastaju bazidiospore, koje prenosi vjetar na izbojke borova. U slučaju,
da su u fazi razvitka, sposobnog za zarazu tj. da bazidicspo-ra mcže kličnom
cijevi prcdrti u tkivo- kore, dolazi do zaraze. Nakon toga proraste micelij
tkivo kore, javljaju se ranije opisane pjege, u kojima se sada razvijaju teško
uočljivi spermogoniji. Nakon za Uredinales karakteristične plazmogamije razvijaju
se u kori ecidije tipa caeo-ma (to je poseban tip ecidija za kojeg je karakteristično,
da nema peridije, nego caeoma-tip ecidije graniči direktno na staničje
biljke, tj. ko-re bora).


U tim caeo-ma-ecidijama nalaze se ecidiospore. Broj je tih ecidiospora velik,
pa to daje narančastožutu prašinu, koja je u udubinama (= caeoma) lako
uočljiva. Dapače, kad velik broj ecidiospora ispadne, to može biti čitav izbojak
pokriven narančastom prašinom.


Ecidiospore prenosi vjetar na lišće topola. Tu one kliju u kapi vode i kličnom
cijevi prodiru u unutrašnjost lista. Nakon isteka inkubacije pojave se na
naličju lista jastučići žute boje, veličine do 0,5 mm, koji ubrzo pokriju čitavu
do-nju stranu lista. Na gornjoj su strani lista uočljive žute pjege. Te pjege predstavljaju
uredospore tj. jastučiće s uredospo-rama. Uredospore. nošene vjetrom,
šire zarazu dalje, tj. one ponovno inficiraju listove to-pola i tako se zaraza ljeti
širi dalje, broj zaraženih listova na topolama sve je veći, a i pojedini su listovi
sve jače zaraženi. Kad se listovi počnu sušiti, nastaju na naličju lista ispod epiderme
teleutospo-re. Listovi otpadnu i tako gljiva u njima u obliku teleutospora
prezimi. U proljeće kliju opet teleutospore, nastaju bazidiospore i ciklus se
nastavlja.