DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 44 <-- 44 --> PDF |
urede- i teleutogeneracije, ali da im je značenje nešto manje. Svakako je i to potrebno u našim uslovima ispitati. Mi za sada moramo smatrati opasnim sve Leu ce- vrste. Podaci iz literature pokazuju, da nisu svi ekotipovi i provenijence jedne vrste bora jednako osjetljivi odn. otporni. Gavri s (6) je u SSSR, vršeći selekciju resistentnih tipova P. silvestrisa, konstatirao, da postoji pozitivna korelacija između težine sjemena i otpornosti. Sjeme teško 4,1 gr (1000 sjemenki) dalo je 44° o zaraženih sadnica, a sjeme težine 5,7 gr drugog bora dalo je 9% zaraženih sadnica. Budući da nismo> imali na uvidu originalnu radnju, nije nam poznato na koji je način došao autor do tih podataka, osobito, da li je vršio umjetne infekcije. Konstatirano je, da do jačih zaraza dolazi naročito u slučajevima, kad se prije sadnje borova posijeku topole iz Leuce-grupe. Tada, naime, iste tjeraju obilje izbojaka, stvaraju niske i guste grmove, na kojima je lišće redovito jako zaraženo. Na starijim stablima trepetljike i ostalih vrsta iz Leuce-grupe ne nalazi se u pravilu jaka zaraza lišća. U svrhu provjeravanja identiteta caeomastađija na boru. izvršili smo na 3 mjesta na terenu umjetnu infekciju listova topole (P. tremula. P. alba). Caeomaspore su vatom prenesene na ovlažene listove, zatim je čitava grančica ovijena polivinilnom vrećicom 43 sati. Pregledom smo ustanovili, da su infekcije potpuno uspjele, naročito na lišću P. tfemula, te se ie razvile na lišću inficiranih grančica za 14—21 dan obilje uredosperusa. Naprotiv, Infekcije u laboratoriju nisu dale pozitivne rezultate, lišće je dosta brzo uvenuto i pocrnilo. Smatramo, da su izvršeni infekcioni pokusi samo preliminarnog karaktera. U pogledu ove bolesti kod nas. utvrdili smo, da se. bar u ovoj godini, ta bolest u našim uslovima, javlja nešto ranije nego što navodi srednje i zapadnoevropska literatura. Mi smo* većinu pošiljaka oboljelih borova debili u drugoj polovici maja, a literatura (engleska, njemačka) navodi mjesec juni. Nije isključeno, da je ranija pojava ove godine iznimka. To je potrebno još provjeriti. SUZBIJANJE BOLESTI Mi, do sada, jer te bolesti na borovima nismo imali, nemamo nekih iskustva u borbi protiv nje. Štete, koje nam je uzrokovala ove godine, prisiljavaju nas, da već sada kcd uzgoja borova u rasadnicima i u mladim nasadima, poduzmemo sve. kako nas ne bi opet iznenadila. Već smo ranije istaknuli štetnost ove bolesti, jer ako< je vršni izbojak osušio, sadnica je bezvrijedna. Mnogobrojne pošiljke naših šumarija ove godine, kao< i upiti i pozivi na teren, dokaz su nam. da su i šumari u praksi odmah uočili opasnost ove bolest za budući uzgoj borova, naročito u Slavoniji. Ponovno naglašavamo da ne smatramo da će nam se M. p. javljati u takovom intenzitetu svake godine, jer smo naprijed istaknuli, da su zato potrebni povoljni klimatski uslovi u proljeće, a ti ne postoje svake godine. U inostranim je radnjama navedeno´, da bolesti pogoduje vlažno i prohladno proljeće, ali ni u jednoj radnji nismo mogli naći eksperimentalne podatke o tom pitanju, nego se vjerojatno´ radi o dugogodišnjim empiričkim opažanjima pojedinih autora. Kako mi, međutim, ne možemo predskazati vremenske prilike, to moramo bez obzira na to poduzeti mjere obrane. |