DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 60     <-- 60 -->        PDF

MEHANIZACIJA SJEČE I IZRADE U EKSPLOATACIJI ŠUMA
Đr ROKO BENIC


1. UVOD
U SUM. LISTU broj 7—8/61. obavljen .ie na strani 279 članak ing. Ive Oštric a
pod naslovom »Osvrt na uvođenje motornih pila u šumarstvu«.


S obzirom na to da je navedeni članak izazvao izvjesnu pomutnju u redovima
stručnjaka, koji su ga shvatili kao poziv na uzdržavanje od mehanizacije sječe i
izrade motornim pilama, smatramo da je potrebno da se ´bar u kratkim crtama
osvrnemo na neke izvode autora, sa kojima se ne bi mogli složiti. Naime mehanizacija
sječe i izrade motornim pilama ne samo da znači unapređenje proizvodnje, nego
ona je i ekonomska nužda, koja će u krajnjoj liniji dovesti do povećanja produktivnosti
rada u eksploataciji šuma s jedne strane, do povećanja efektivne zarade
radnika s druge strane i do sniženja cijene koštanja proizvodnje s treće strane.


Ovom prilikom treba naglasiti da uz mehanizaciju ne treba zaboraviti i na racionalizaciju
ručnog oruđa i tehnike ručnog rada, ali ne možemo prihvatiti stanovište
da je mehanizacija kod nas suvišna. Prilikom izlaganja nastojat ćemo se poslužiti
podacima iz naše prakse, ikoja nam očito govori da su motorne pile i kod nas stekle
svoje mjesto u eksploataciji šuma.


Doduše treba priznati da je za ovladanje tehnikom rada motornom pilom prethodno
potrebno poznavati rad ručnim oruđem, ali ne bismo mogli usvojiti ostale
navode iznesene u spomenutom članku.


S obzirom na to pokušat ćemo, imajući u vidu stvarne činjenice, izvesti naše
zaključke u pogledu mehanizacije sječe i izrade motornim pilama.


2. TROŠKOVI RADA I EKONOMIČNOST MOTORNE PILE
Kao što ing. O. navodi, već prije 7 godina izjasnio se ing. Šurić protiv uvođenja
motornih pila.


Odmah u početku treba naglasiti da u vrijeme, dok je ing. Surić pisao o
upotrebi motornih pila, nije bilo ni govora o laganim motornim pilama, koje se
danas uvode, te da je cijena tadašnjih dvorukih motornih pila bila dvostruko
viša od cijene modernih jednorukih lančanih pila, a ni efekat rada dvorukih
pila nije bio onakav, kakav imaju današnje pile.


S obzirom na to ni tadašnji zaključci ing. Šurića ne stoje danas, kada se
nalazimo u izmijenjenim uslovima, a prema tome ni zaključci ing. Oštrica.


Da to dokažemo poslužit ćemo se jednostavnom kalkulacijom troškova rada
motornom pilom.


Kao osnov za našu kalkulaciju, uzeli smo u razmatranje troškove jednoruke
motorne pile marke Stihl, tip »Contra«, kojom su snabdjevena naša šumska gospodarstva.


Karakteristika ove pile je razmjerno malena težina (12 kg), direktni pogon
lanca (bez prigona — Getriebe) i razmjerno´ velika snaga (6 KS).




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Pregled troškova mot. pile »Contra« sa vodilicom od 60 cm po ef. satu rada


Tablica br. 1


Iznos troška po Iznos troška po
Red. Vrst troška ef.satu rada ef. satu rada
br. pojedinačno ukupno
Din Din
I Pila i pribor


1.
Amortizacija pile 65.00
2.
Održavanje pile (50f/o od amortizacije) 41.00
3.
Kamate na osnovna sredstva (6%o) 12.30
4.
Pribor uz pilu (kante za benzin i ulje) 1.00 130.30
Svega I 139.30
II Lanac i njegovo održavanje


5.
Otpis lanca 90.00
6.
Aparat za brušenje 3J00
7.
Turpije za brušenje lanca 64.00
Svega II 100.00 160.00
III
Trošak pogona


8.
Gorivo i mazivo
a) Gorivo (smjesa benzina i ulja) 12330
!b) Mazivo (za lanac i ostalo) 82.00
Svega III 205.50 205,50


504.80


SVEUKUPNO I + II + III


osniva se na ovim osnovima:


a) Nabavna cijena pile 170.000.— Din
b) Nabavna cijena kante za benzin 2.000.— „
c) Nabavna cijena lanca 18.000.— „
d) Nabavna cijena aparata za brušenje 6.000,— „
e) Nabavna cijena turpija (uvozne) 800.— „


f) Vrijeme amortizacije pile 2.000 ef. sati rada, a vrijeme otpisa lanca 200


radnih sati.
g) Nabavna cijena benzina (Super) 75.— Din, a ulja 400.— Din po litri.
h) Potrošak benzina 1.3 lit. na sat, ulja za smjesu 0.065 lit. na sat, te ulja


za podmazivanje 0.20 lit. na sat.


Kod pravilne organizacije rada jednoruka motorna pila je najbolje iskorištena
u radnoj grupi od 3 radnika od. kojih bar dvojica treba da su vješti rukovanju
i radu pilom.


U ovakvim radnim grupama pila će efektivno raditi u toku osamsatnog radnog
dana oko 3 sata, tj. svaki će od radnika efektivno- raditi pilom 1.50 sati ili
oko 20% od svog radnog vremena, dok će ostalo- vrijeme raditi ručnim alatom,
kojega pila u potpunosti ne isključuje (kresanje tanjih grana, koranje i si.).


Uzevši u obzir da radniku koji rukuje motornom pilom treba priznati na
račun težeg rada i više stručne spreme oko 20% veću dnevnu zaradu od rada
radnika sa ručnim alatom, ukupni dnevni troškovi radničke grupe od 3 radnika,
koji rade jednom jednorukom motornom lančanom pilom marke »Stihl-Contra«
iznose


3 X 504.80 + 3.40 D
gdje D predstavlia planiranu, dnevnicu jednog radnika sa ručnim alatom. Kako
Kako prosječna brutto- dnevnica šumskog radnika ručnim alatom iznosi danas




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 62     <-- 62 -->        PDF

oko 1-000 Din sveukupni dnevni troškovi rada radne grupe motornom pilom
iznosit će Din 4.914.40 ili okruglo 4.920 Din. Uzevši da učinak radne grupe motornom
pilom iznosi Nm jedinica, to će trošak rada motornom pilom preračunat
na jedinicu proizvoda iznositi:


Am = 4.920/Nm . . . Din


Učinak rada radne grupe od 3 radnika, koji rade sa ručnim alatom iznosi
Nr, a trošak ručnog rada po jedinici proizvoda iznosit će:
Ar = 3.000/Nr ... Din


Trošak rada motornom pilom jeftiniji je cd troška ručnog rada. kada su
ispunjeni uslovi:
4.920/Nm < 3.0©0/Nr, odnosno kada je
Nm > 1.64 Nr


tj. kada se motorkom postigne učinak za 64"(> veći od učinka ručnog rada Stvarnost
kod nas pokazuje veći učinak, jer grupe od 3 radnika proizvedu dnevno i
do 20 m" tehničke oblovine što je gotovo 100% više od učinka ručnog rada.


Prema tome već je danas motorna pila jeftinija od ručnog rada.


Kao potvrdu za ovo´ navodimo^ činjenicu da nije malen broj radnika, koji se
odlučuju za nabavku vlastite motorne pile (oGrski Kotar, Slovenija i dr.).


3. NEKE OSTALE PREDNOSTI MOTORNIH PILA U ODNOSU NA RUÖNI RAD
Jedan od argumenata ing. O. protiv uvođenja motornih pila je »da tehnička
izobrazba naših šumskih radnika nije na nitiou, koji iziskuje rad motornom
´pilom-«.


Smatramo da ni ovaj momenat nema odlučujući značaj, jer su rukovanje i
rad motornim pilama, koje se danas upotrebljavaju, vrlo jednostavni i svaki
šumski radnik, koji poznaje rad u šumi, u stanju je da vrlo brzo^ svlada rukovanje
pilom tako i tehniku rada,


Kursevi za rad motornom pilom traju u Njemačkoj samo tjedan dana. S
obzirom na naše prilike ovo je prekratko vrijeme, ali nema razloga da svaki
vještiji radnik ne savlada osnovna znanja o rukovanju i radu motornom pilom
najkasnije za četrnaest dana u dva kratka kursa po 10—14 dana. Dalju izobrazbu
trebalo bi vršiti na samom radnom mjestu.


Slažemo se sa ing. O. »da motorna pila nije univerzalni šumski alat«, ali
današnje motorne pile mogu preuzeti niz poslova, koji se nekada nisu ili su se
vrlo rijetko obavljali motornom pilom. Motorna pila može u potpunosti da
isključi ne samo ručnu pilu nego i sjekiru kod rušenja stabala i kresanja iole
krupnijih grana.


S obzirom na izloženo, kao i na danas već i u našoj praksi priznatu i dokazanu
ekonomičnost motorne lančane pile ne bi mogli prihvatiti »da motorne
pile treba zavoditi više radi sticanja iskustva nego radi polučivanja ozbiljnijeg
efekta«.


Jedan je od značajnijih prigovora motornim pilama da one »iziskuju veće
opterećenje radnika i veći utrošak energije od ručne pile«. Kao´ što se u članku
ing. O. navodi potrošak energije je za cea 9% veći (3.77 cal/min prema 5.29


472




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 63     <-- 63 -->        PDF

cal/min). Iako ovaj prigovor na prvi pogled stoji, treba imati na umu da kod
pravilne organizacije rada radnik samo 20% svoga radnog vremena efektivno
radi motornom pilom. Prema tome u toku radnog dana prosječni dnevni utrošak
energije bi na prvi pogled bio samo oko 2% viši nego kod ručnog rada. No mi
to ne stoji u potpunosti jer uzevši da kod ručnog rada na rad sa pilom otpada
oko 70—75% vremena, stvarni utrošak energije za samo piljenje u toku radnog
dana je kod motorne pile manji nego kod ručnog rada.


4. ZAKLJUČAK
Iz prednjih izlaganja jasno izlazi da mehanizacija sječe i izrade upotrebom
jednorukih laganih motornih pila za rad sa jednim radnikom predstavlja neophodnu
nužnost današnjice.


Upotreba motornih pila osigurava nam s jedne strane pravovremeno dovršenje
sječe i izrade, pojeftinjenje proizvodnje, a u krajnjoj liniji uz pravilnu
organizaciju i raspored odmora u toku rada i olakšanje fizičkog rada.


Stručnom izobrazbom radnika i usavršavanjem organizacije rada, ekonomičnost
motornih pila postaje svakim danom sve veća. Ekonomičnost motornih
pila dokazuje nam njihova upotreba u cijelom svijetu, gdje su one u velikoj
mjeri zamijenile ručni rad.


Mehanizacija sječe i izrade je imperativna potreba današnjice iako ona ne
isključuje racionalizaciju ručnog alata i rada.


MECHANISIERUNG DER FÄLLUNG UND DER AUSFORMUNG
BEIM HOLZEINSCHLAG


ZUSAMMENFASSUNG


Der Autor beweist die dringende Notwendigkeit der Gegenwart: Mechanisierung
des Hauungsbetriebes durch die Verwendung von leichten Motorsägen, obwohl diese
die Rationalisierung der Handwerkzeuge und der Handarbeit nicht vollkommen
entbehrlich macht.