DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 27 <-- 27 --> PDF |
čija forma živi na ribizlima. Taj se parazit javio u Njemačkoj, odakle je prešao u sve dijelove Evrope pa je došao čak i u Ameriku i tako uništio u nekoliko godina cijele masive borovca različitih starosti. Pokazalo se, da P. Strobus manje trpi od te bolesti, ako je posađen među listačama, te ga u novije vrijeme upotrebljavaju više za očetinjavanje nego za osnivanje čistih sastojina (Perrin). Prema planu Komiteta za pošumljavanje Francuske, američki borovac dolazi u obzir za pošumljavanje u sjevernoj, zapadnoj i centralnoj Francuskoj kao drugorazredna četinjava vrsta drveća na svim terenima gdje nema vapna. U Njemačkoj se američki borovac počeo saditi pred 250 godina. Prema jednoj statistici iz 1927. godine stanje američkog borovca u Njemačkoj bilo je ovakovo: oko 6,8 ha 90-godišnjih sastojina; oko 140 ha sastojina od 61—90 godine; oko 500 ha grupe različitih starosti. U Njemačkoj imaju slična iskustva s američkim borovcem kao u Francuskoj. Evo što o borovcu piše Köstler. P. Strobus je poluskiofilna vrsta drveća; zahtjevi na tlo su maleni, tako da dobro uspijeva na osiromašenim tlima, kao i na vlažnim zemljištima. Brzo raste: produkcija drvne mase je velika. Vrlo je povoljna vrsta za pošumljavanje siromašnih, pjeskovitih terena, ali rđa na kori je vrlo´ opasna. Komisija za P. Strobus izdala je 1935. godine Uputstva za sadnju te vrste u Njemačkoj. Osnivanje čistih sastojina P. Strobusa danas je napušteno; sve se više preferiraju mješovite sadnje američkog borovca i drugih lista ča i četinjača. U novije vrijeme je u Njemačkoj E. Hengst (1959.) izradio tabelu drvnih masa za američki borovac. To je dvoulazna tabela, koja na temelju prsnog promjera i visine stabla iskazuje drvnu masu stabla. Donosimo je u tabeli 6. U toku naših istraživanja srušili smo i analizirali 33 stabla američkog borovca. Radi ilustracije navodimo primjer pokusne plohe u D. Stubici, gdje smo na pokusnoj plohi srušili i analizirali 18 stabala. Originalna tarifa (vi) američkog borovca u 35. godišnjoj sastojini (D. Stubica) nalazi se u tabeli 7. Analogna tarifa (v2), koju smo konstruirali na temelju visina oborenih stabala i Hengstovih dvoulaznih tabela ne pokazuje velika odstupanja od originalne tarife, što ukazuje na to, da možemo Hengstove tablice koristiti za utvrđivanje drvne mase američjkog borovca. To nam pokazuju i tarifni pravci na logaritamskom papiru. Primjenom tarifa (vi) i (V2) dobili smo» na pokusnoj plosi u D. Stubici ove drvne mase: Mi = 225,96 mVha; M2 = 245,08 m3/ha; razlika iznosi 8%. Tabela 7 Dem 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 vi m? 0,039 0,058 0,087 0,123 0,166 0,215 0,275 0,343 0,425 0,510 0,605 V2 m 3 0,038 0,063 0,099 0,145 0,192 0,248 0,318 0,390 0,478 0,550 0,650 Dem 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 vi ni3 0,716 0,835 0,968 1,114 1,272 1,448 1,650 1,840 2,050 2,270 V2 m 3 0,756 0,874 1,000 1,140 1,280 1,450 1,620 1,800 1,970 2,160 |