DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Da bi dobili uvid o tome kako raste i koliko prirašćuje P. Strobus u našim prilikama, mi smo položili 5 pokusnih ploha u različitim kulturama Hrvatske. Na tim smo plohama izmjerili sve taksacijske elemente. Prirast smo utvrđivali po metodi izvrtaka primjenivši različite metode (Meyerovu diferencijalnu, Meyer ovu metodu postotka prirasta, formule L. Schaeffera itd.). U tabeli 8 nalaze se rezultati naših mjerenja. Iz te tabele vidimo, da se godišnji tečajni prirast američkog borovca u našim prilikama kreće od 9,3—20,6 m3/ha. Ovdje treba istaknuti, da se godišnji poprečni prirast odnosi samo na glavnu sastojinu, te prema tome predstavlja samo jedan dio ukupne proizvodnje američkog borovca. Iznosima od 6,5—10,3 m3/ha trebalo bi dodati prethodne prihode, koji su ostvareni u formi proreda. No s tim podacima ne raspolažemo, jer nema evidencije o sječi stabala na istraživanim površinama. U sastojinama američkog borovca u Varaždinu, gdje smo postavili pokusne plohe, nije bilo redovitih Tabela 8 9 S Godišnji prirast drvne mase Pokusna ploha O ´o |j= po hektaru i w 8 godine Q D, m:i Tečajnim3 Poprečni Zagrebačka Gora Puntijarka, odjel 1 25 247 20,6 9,9 Donja Stubica 35 226 16,9 6,5 Samobor 45 362 14,3 8,0 Varaždin 48 450 10,3 9,4 Varaždin 48 493 9,3 10,3 proreda. U tim sastojinama posječeno je tu i tamo po koje stablo. Ako pretpostavimo., da je od osnivanja tih sastojina do> danas — tj. u toku 48 godina — posječeno u svemu oko- 100 m3/ba, onda bi drvna masa tih sastojina iznosila danas oko 600 m3/ha. To znači sveukupnu proizvodnju od oko 12 m3/ha za ophodnju cd pedeset godina, što po prilici odgovara prihcdnoj sposobnosti naše obične smreke za pedesetgodišnju ophodnju na najboljim tlima. U kraćim ophodnjama američki borovac bit će produktivniji od smreke. To nam potvrđuje prva pokusna ploha u šumi Zagrebačkog Šumarskog Fakulteta u Zagrebačkoj Gori, gdje drvna masa 25-godišnje sastojine američkog borovca iznosi oko 247 m´Vha, dok smrekove kulture u istim prilikama i istoj dobi imaju mnogo manju drvnu masu po hektaru. Na pokusnim plohama, koje smo istraživali, izmjerili smo ove srednje sasto jinske promjere: u 25. godini ...... . 20 cm u 35. godini 22 cm u 45. godin 32 cm u 48. godini 29 cm u 48. godini 30 cm |