DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 34 <-- 34 --> PDF |
PROBLEM PROIZVODNOSTI KULTURA CRNOG BORA U SUBMEDITERANSKOJ ZONI Prilog proučavanju introdukcije crne topole i drugih vrsta dendroflore J. ŠAFAR Mada su na području Hrvatskog primorja tokom posljednjih sedamdeset godina (u Istri čltavo> stoljeće) postignuti razmjerno´ veliki rezultati u pošumljavanju crnim borom, ipak smatramo da je obnova šumske vegetacije na primorskom kršu još uvijek problem. Sadržaj problema nije u utvrđivanju sjemenskih baza, tehnici pošumljavanja ili meliorativnosti navedene četinjače. Ova su pitanja mnogo tretirana, pa su i pronađena sve bolja rješenja. Problem je u maloj proizvodnosti sastojina crnog bora: ne samo umjetno osnovanih nego i autohtonih. U vezi s iznesenim ukratko* ćemoi razmotriti: 1. prosječno sadašnje stanje kultura crnog bora ,2. problem obnove kultura i pošumljivanje. 3. problem izbora vrsta i oblika smjese. Značenje i razvojno stanje borovih kultura Na području submediteranske zone šumarija Crikvenica, Novi, Senj i Jablanac (primorske padine masiva Velike Kapele i Velebita )imamo danas 90 kultura crnog bora većih od 1 ha površine do oko- 25 ha i starih 20—70 godina; ukupna površina, nažalost, nije poznata, jer u nepotpuno dobivenim podacima površine su većinom iskazane za branjevine u kojima se nalaze kulture. (Kulture mlađe od 20 godina nisu predmet ovih razmatranja.) Mnoge branjevine ograđene su suhim zidom; samo´ na području bivšeg Inspektorata za pcšumljavanje Krša u Senju (osnovanog gcd. 1878.) podignuto´ je do godine 1936. oko 250 km suhog zida. Bila su osnovana četiri rasadnika; danas postoje tri: dva nedaleko Vratnika (osnovana god. 1880 i 1886—1890) i jedan kod Crikvenice. Nadmorske visine položaja kultura su od 10 do 700 m, ekspozicije njihovih staništa prosječno su prisojne, petrografska podloga većinom je vapnenac i manje dolomit; tla su karbonantna skeletna i skeletoidna, rijetko^ gdje duboka, uglavnom strukturna. Oko 90´´/o kultura je u području zajednice crnog graba (Seslerieto-Ostryetum Horv.), ostale su na granici zone crnog graba i bijelog graba i zone crnog graba i bukve; neznatno i u prirodnim enklavama hrasta kitnjaka (u Senjskoj draži). Prema topografskim područjima, ukupno je kultura u područjima: Crikvenica 24, Novi 13, Krivi Put 11, Senj 22, Jurjevo 10 i Jablanac 10; cd toga su pet uglavnom autohtone sastojine (v. si. br. 1 i 2): u području Senj 3 (Borova * Zbog malog raspoloživog prostora ne možemo se ovdje upuštati u dublja razmatranja (elaborat zauzima oko 200 strana). |