DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 43 <-- 43 --> PDF |
KEMIJSKO BIOLOŠKA METODA SUZBIJANJA GUBARA Prof. dr ŽELJKO KOVACEVIC Od godine 1947. uvedeno je kod nas kao i u mnogim drugim zemljama suzbijanje masovne pojave štetnika na velikim površinama osobito u šumama primjenom aviometode zamagljivanjem ili1 prskanjem. Primjena aviometode zamagljivanjem zaraženih šuma 1948. i 1949. dala je vrlo dobre rezultate, a isto tako su postignuti potpuno zadovoljavajući rezultati i kod suzbijanja gubara kod posljednje njegove gradacije 1953—1958. godine. Prateći taj rad na suzbijanju gubara aerosolom DDT u šumama i izvođenjem različitih pokusa u laboratoriju došli smo do nekih vrlo interesantnih podataka. Od 1947. godine pa nadalje redovno smo kontrolirali rezultate provedenog zamagljivanja. Kod toga smo primijetili, da i ondje gdje smo nakon provedenog zamagljivanja našli žive gusjenice ili tu i tamo po koje jajno leglo do´ zaraze na takvim tretiranim površinama nije druge godine došlo. To smo utvrdili i kod pokusnog suzbijanja koje je 1949. god. provedeno u Mrsunjskom lugu sa 5 i 10% DDT, dok je inače na drugim mjestima bio upotrebljavan 15 i 20% DDT. Tu konstataciju kontrolirali smo 1955. g. u našem laboratoriju. Te je godine bio tretiran Ljeskovački lug i unatoč pravilno provedenom zamagljivanju nalazili smo nakon pet dana u šumi žive starije gusjenice. Zamagljivanje je svakako provedeno´ nešto kasno kad su se naime gubareve gusjenice nalazile već u IV, V i VI stadiju svoga razvoja i kad su one u izvjesnoj mjeri prirodno otporne spram insekticida. Radi kontrole ponijeli smo žive gusjenice u laboratorij i tamo dalje uzgajali. Rezultati su bili ovi: 80% gusjenica uginulo je pred samo čaurenje ili u stadiju kukuljice. Iz preostalih kukuljica je izašlo samoi 10% leptira. Ženke su nakon kopulacije odložile vrlo mali broj jaja, pa je u pojedinom jajnom leglu bilo- samo 20—30 jaja. U proljeće samo smo iz najvećeg jajnog legla, koje je imalo 87 jaja dobili mlade gusjenice. Međutim od tih gusjenica samo se pet komada poček> razvijati dok su ostale nakon izlaženja iz jaja naskoro uginule. Ali od tih pet gusjenica samo je jedna postigla nimfalni stadij i onda uginula. Ti rezultati su nas naveli na pomisao´ da je do takvih rezultata došlo zbog subletalnog djelovanja insekticida. Ta pretpostavka nas nije mogla potpuno zadovoljiti već je trebalo´ dokazati da li DDT može kod nepovoljne primjene dovesti do naknadnog ugibanja gusjenica, kukuljica ili čak do ugibanja gusjenica, koje se razviju od ženki, koje su došle u stadiju gusjenice u dodir sa insekticidom. Treba naime naglasiti da je pogibanje gusjenica i kukuljica, kao i mladih gusjenica slijedeće godine bilo izazvano pojavom poliedri je, što je tipična virusna bolest kod gubara. Nakon sličnih konstatacija na terenu na nekim drugim mjestima mi smo 1959., I960´, i 1961. godine proveli ekzaktne pokuse sa DDT sredstvom Pantaka 41 |