DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 43 <-- 43 --> PDF |
KEMIJSKO BIOLOŠKA METODA SUZBIJANJA GUBARA Prof. dr ŽELJKO KOVACEVIC Od godine 1947. uvedeno je kod nas kao i u mnogim drugim zemljama suzbijanje masovne pojave štetnika na velikim površinama osobito u šumama primjenom aviometode zamagljivanjem ili1 prskanjem. Primjena aviometode zamagljivanjem zaraženih šuma 1948. i 1949. dala je vrlo dobre rezultate, a isto tako su postignuti potpuno zadovoljavajući rezultati i kod suzbijanja gubara kod posljednje njegove gradacije 1953—1958. godine. Prateći taj rad na suzbijanju gubara aerosolom DDT u šumama i izvođenjem različitih pokusa u laboratoriju došli smo do nekih vrlo interesantnih podataka. Od 1947. godine pa nadalje redovno smo kontrolirali rezultate provedenog zamagljivanja. Kod toga smo primijetili, da i ondje gdje smo nakon provedenog zamagljivanja našli žive gusjenice ili tu i tamo po koje jajno leglo do´ zaraze na takvim tretiranim površinama nije druge godine došlo. To smo utvrdili i kod pokusnog suzbijanja koje je 1949. god. provedeno u Mrsunjskom lugu sa 5 i 10% DDT, dok je inače na drugim mjestima bio upotrebljavan 15 i 20% DDT. Tu konstataciju kontrolirali smo 1955. g. u našem laboratoriju. Te je godine bio tretiran Ljeskovački lug i unatoč pravilno provedenom zamagljivanju nalazili smo nakon pet dana u šumi žive starije gusjenice. Zamagljivanje je svakako provedeno´ nešto kasno kad su se naime gubareve gusjenice nalazile već u IV, V i VI stadiju svoga razvoja i kad su one u izvjesnoj mjeri prirodno otporne spram insekticida. Radi kontrole ponijeli smo žive gusjenice u laboratorij i tamo dalje uzgajali. Rezultati su bili ovi: 80% gusjenica uginulo je pred samo čaurenje ili u stadiju kukuljice. Iz preostalih kukuljica je izašlo samoi 10% leptira. Ženke su nakon kopulacije odložile vrlo mali broj jaja, pa je u pojedinom jajnom leglu bilo- samo 20—30 jaja. U proljeće samo smo iz najvećeg jajnog legla, koje je imalo 87 jaja dobili mlade gusjenice. Međutim od tih gusjenica samo se pet komada poček> razvijati dok su ostale nakon izlaženja iz jaja naskoro uginule. Ali od tih pet gusjenica samo je jedna postigla nimfalni stadij i onda uginula. Ti rezultati su nas naveli na pomisao´ da je do takvih rezultata došlo zbog subletalnog djelovanja insekticida. Ta pretpostavka nas nije mogla potpuno zadovoljiti već je trebalo´ dokazati da li DDT može kod nepovoljne primjene dovesti do naknadnog ugibanja gusjenica, kukuljica ili čak do ugibanja gusjenica, koje se razviju od ženki, koje su došle u stadiju gusjenice u dodir sa insekticidom. Treba naime naglasiti da je pogibanje gusjenica i kukuljica, kao i mladih gusjenica slijedeće godine bilo izazvano pojavom poliedri je, što je tipična virusna bolest kod gubara. Nakon sličnih konstatacija na terenu na nekim drugim mjestima mi smo 1959., I960´, i 1961. godine proveli ekzaktne pokuse sa DDT sredstvom Pantaka 41 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nom S-25 i Lindanom S-25. Pantakan S-25 upotrebljava se normalno u koncentraciji od 0,4%, a Lindan S-25 u koncentraciji cd 0,1%. Mi smo međutim te insekticide upotrebili protiv gusjenica gubara Li — U u koncentracijama i to; Pantakan u koncentraciji od 0,4 — 0,0005%, a Lindan u koncentraciji od 0,15 — 0,0005%. Na taj način htjeli smo utvrditi točno u kojim koncentracijama djeluju ti insekticidi letalno, a u kojima subletalno. Rezultati su interesantni u više pravaca. U prvom redu smo utvrdili, da je Pantakan ili DDT za gusjenice gubara daleko otrovniji od Lindana. Pantakan S-25 (preparat za suspenzije) izaziva 100% mortalitet gusjenica gubara u koncentraciji 0^4—0,1%. a Lindan S-25 već je subletalno djelovao na gusjenice Ls u koncentraciji od 0,1%, jer smo kod tog pokusa ustanovili, da je 20% gusjenica uginulo od preparata, 50% od poliedrije i 30% su dale leptire. Kod primjene DDT-a dobili smo 5% ženki samo kod koncentracije od 0.005%, a inače je taj insekticid djelovao subletalno u koncentraciji od 0,005 — 0,0005%. U tim slučajevima došlo je kod gusjenica do fiziološke slabosti, a kao posljedica toga bilo je izbijanje poliedrije i bakteriO´Ze. Detaljno o ovim rezultatima bit će govora na drugom mjestu, ali ovdje ih spominjemo radi toga, da dokažemo, da za suzbijanje gubara nije potreban DDT 20% već u daleko nižim koncentracijama, što će se vidjeti iz našeg daljnjeg izlaganja. I ako su rezultati postignuti u laboratoriju potpuno zadovoljili oni nam ne bi mogli poslužiti za dokazivanje praktične vrijednosti primjene niskih donacija DDT-a na terenu odnosno u šumama. Stoga smo radi provjeravanja tih rezultata izvršili pokusno suzbijanje gubara u šumi Merolino na području Šumarije Strizivojna. Tamo je naime na površini od cea 600 ha utvrđena bila zaraza na cea 50% stabala ili točnije na 32—65%. Na jednom zaraženom stablu bilo je prosječno 2 (1,9) legla. Takvo nas je stanje zaraze dovelo do zaključka da se tu radi o progradaciji gubara i to* tim više, jer nigdje drugdje nije ove godine primijećena neka jača zaraza gubara. To je bio jedini teren sa koga smo imali prijavu o pojavi gubara u Hrvatskoj. Akcija suzbijanja gubara poduzima se obično ondje, gdje prijeti golobrst odnosno* ondje gdje nalazimo jajna legla na svakom stablu. Zaraza od 50% zaraženih stabala predstavlja zapravo progradaciju. a takav je slučaj za nas interesantan dvostruko. U prvom redu akcijom suzbijanja spriječit ćemo daljnje širenje gubara, a primjena insekticida u niskim dozacijama treba dokazati, da li će na gubara u progradaciji djelovati niske dozacije letalno ili subletalno. U slučaju povoljnog djelovanja insekticida mora doći do ugibanja gubarevih gusjenica zbog otrovanja ili će one uginuti naknadno zbog izbijanja poliedrije, koju je aktivirala subletalna doza DDT-a. Prateći pojedine gradacije gubara kroz dulji niz godina, a i na temelju ogromnog broja pokusa vršenih sa gubarevim gusjenicama u laboratoriju od nosno u insektarijima, došli smo do zaključka da je objekt sa progradacijom gubara naročito interesantan za izvođenje naših pokusa sa subletalnim dozama. U godini progradacije sastoje se populacije gubara u ´šumama više manje od zdravih individuuma, dok u godini kulminacije ili retrogradacije pretežu u po pulacijama fiziološki oslabljeni individuumi. Uz pretpostavku da je gubar la tentno virotična vrsta, jer ga redovito u gradacijama prati poliedri ja trebalo je utvrditi, dali se može s niskim dozacijama insekticida aktivirati virusna boh lest odnosno izazvati fiziološku slabost. Po našem mišljenju to se mnogo lakše |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 45 <-- 45 --> PDF |
jeatizava kod gubara, kad se gradacija nalazi u stadiju kulminacije i retrogradacije, tj. kad se u populacijama nalazi veliki broj fiziološki slabih individuuma, nego u progradaciji. U šumi Merolino na površini od 192 ha proveli smo* pokusno zamagljivanje šume sa 22,5% i 20% DDT-em. 61 ha tretiran je sa 2% Pantakana ili 1,64 kg/ha odnosno 33 g/ha aktivne materije. 66 ha je tretiran sa 5% ili 1,52 kg/ha odnosno 76 g/ha aktivne materije i treći je sektor bio tretiran na 65 ha sa 20% DDT ili 1,54 kg/ha odnosno 308 g/ha aktivne materije. Rezultat tako izvedenog pokusa bio je taj da su jedino na sektoru, koji je bio tretiran sa 2% DDT pronađena dva jajna legla gubara. Praktički znači, da je pokus potpuno uspio i da su rezultati bili vrlo- dobri i dokazali, da za suzbijanje gubara nije potrebno uzimati jake koncentracije već razmjerno niske, ako se upotrebljava insekticid DDT. Treba s tim u vezi spomenuti još dvije činjenice, koje smo prigodom izvođenja ovog pokusa na terenu utvrdili. Radi kontrole djelovanja sredstva postavljene su u šumi kontrolne daske, da se utvrdi kako- je insekticid djelovao na gusjenice. Od vrlo malog broja gusjenica, koje smo uzeli sa kontrolnih dasaka dobili smo samo mužjake, a ostale gusjenice su uginule od poliedri je. Osim toga nas je zanimalo kako zamagljivanje sa DDT-em djeluje na ostale insekte u šumi i u koliko- taj postupak dovodi do poremetnje u ravnoteži bio´cenoze. Pregledajući kontrolne daske ustanovili smo da je kod primjene 20% DDT-a uginulo na m2 300 drugih insekata, kod 5% 114 na m2, a kod 2% samo 44 na m2. Tom prilikom je ujedno´ utvrđeno, da su u velikoj mjeri stradali kornjaši i to najviše pipe roda Phyllobius i Polydrosus, koji su se u to vrijeme hranili lišćem hrasta i drugog bjelogoričnog drveća. Oni su stradali 22—24%, Diptera su stradala 21—34%, Hymenoptera 12—27%. Zatim su u jakoj mjeri stradale krilate lisne uši. Među Hymenopterima bik) je najviše Entomophaga, a među Dipterima dosta Tachina. Pokus je pokazao, da kod nižih koncentracija strada manji broj ostalih naročito´ korisnih insekata. Potrebno je još napomenuti, da je kod jesenske kontrole tamošnjih šumskih odjela utvrđeno, da je u susjednim šumama, Muškom i Krivskom ostrovu, gdje ove godine nije bilo gubara, došlo- do- zaraze u istom postotku kao što je bilo ove godine u Merolinu tj. do 50% zaraženih stabala. Iz ovog kratkog prikaza mo-žemo- zaključiti, da je primjena subletalnih doza opravdana i da ona dovodi do sigurnih rezultata kod ovakvih štetnika kao što je gubar, koji je latentno virotičan. Ovdje smo> iznijeli samo rezultate sa gubarom, ali mi smo postigli na isti način takve rezultate i kod dudovca, koji je također latentno virotična vrsta. Isto tako smo utvrdili, da je primjena nižih dozacija insekticida povoljna za ostalu korisnu faunu, jer kod jakih koncentracija stradaju u velikoj mjeri i korisni insekti. Na koncu potrebno je spomenuti, da se uz primjenu subletalnih doza osobito u onim slučajevima, gdje se eventualno- radi o otpornijim ili rezistentnijim vrstama insekticida, a i radi postizavanja još sigurnijih rezultata mogu dodati subletalnim dozama insekticida suspenzije patogenih mikroorganizama osobito viroza, pa će se tako još brže izazvati ugibanje štetnika od insekticida ili od patogenih mikroorganizama. U novije vrijeme uostalom sve se više u ovakvim slučajevima primjenjuju biološki tvornički preparati bakterija Bacillus thuringiensis Berliner i u nekim slučajevima napušta se uopće primjena insekticida. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Mišljenja smo da bi u buduće trebalo protiv gubara u gradacijama kao i protiv nekih drugih sličnih štetnika primijeniti kemijsko biološku metodu odnosno subletalne doze ili biološke preparate i te metode zamijeniti sa dosadanjim jakim koncentracijama insekticida. Dužnost mi je da se na ovom mjestu posebno zahvalim dr I. S p a i ć u asistentu Šumarskog fakulteta u Zagrebu koji mi je kod izvođenja navedenih pokusa bio najveći pomagač i komu zahvaljujem da je pokus na terenu njegovom organizacionom sposobnošću potpuno uspio. Chemisch-biologische Bekämpfung des Schwammspinners In diesem kurzen Bericht teilt der Autor die Ergebnisse seiner Versuche über die Bekämpfung der Schwammspinnerraupen mit dem Insektizid DDT Pantakan S-25 und Aerosol mit. Die Untersuchungen mit Pantakan S-25 (DDT-Spritzmittel) in Konzentrationen von 0,4—0,0005% sind in dem Laboratorium unternommen worden. Die Raupen L3 — L5 wurden nur einen Tag mit DDT behandelten Blättern ernährt. Insektizid DDT hat in Konzentrationen von 0,4 bis 0,01ILI/o eine letale Wirkung herbeigeführt, so dass alle Raupen in einer Zeitspanne von 5 Tagen vernichtet wurden. Die Konzentrationen von 0,005—0,0005´"/o hatten eine physiologische Schwächung der Raupen zur Folge, so dass dieselben nach kurzer Zeit am meisten an Polyedrose und wenige an der Bakteriose erkrankt und nachher im Nymphen — oder Puppenstadium gestorben sind. . Ähnliche Versuche wurden im Mai v. J. im Eichenwald Merolino bei SI. Brod auf einer Fläche von 193 Ha ausgeführt. Die mit Schwammspinnerraupen verseuchten Waldflächen wurden mit einem Flugzeug vernebelt. Zu diesem Zweck haben wir DDT — Aerosol in Konzentrationen von 2CP/o, 5*/o und 2% angewandt. Die Ergebnisse dieses Bekämpfungsversuchs waren sehr befriedigend, da man in den behandelten Waldflächen nur 2 Eierschwämme vom Schwammspinner gefunden hat. Auf Grund diesser Ergebnisse ist der Autor der Meinung dass gegen den Schwammspinner als eine latentvirotische Art viel kleinere Dosen von DDT als diejenigen die gewöhnlich bei den Flugvernebelungen der Wälder angewandt werden genügen. Diese chemisch-biologische Methode hat noch einen Vorzug, nämlich dass in diesem Falle nützliche Insekten viel weniger der Vernichtung ausgesetz sind als bei normalen Dosen von Insektiziden. |