DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 76 <-- 76 --> PDF |
vrednoj organizaciji donosi općinski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća na temelju obrazloženog prijedloga privredne organizacije. U rješenju mora se utvrditi vrijeme za koje se šume u građanskom vlasništvu dodjeljuju na gospodarenje privrednoj organizaciji. Vrijeme za koje se šume u građanskom vlasništvu dodjeljuju privrednoj organizaciji ne može biti kraće od pet niti duže od 15 godina. Clan 22. Vlasnicima čije su šume povjerene na gospodarenje privrednoj organizaciji pripada: 1. pravo na sječu drveta za neposredne potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva, u okviru mogućnosti što pružajunjihove šume; 2. pravo na 10% od prodajne cijene drveta i drugih šumskih proizvoda; 3. pravo na skupljanje šušnja i mahovine i pravo na upotrebu drugih šumskih proizvoda, a za potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva. Clan 23. Prava što vlasniku šume godišnje pripadaju u smislu tačke 1. i 3. prednjeg člana utvrđuju se ueovorom između vlasnika i privredne organizacije. Ako se ne uspiju ugovorno utvrditi prava vlasnika, odredit će ih rješenjem savjet općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva. Ukoliko privredna organizacija, zbog sječa koje je izvršila, ne može vlasniku dodijeliti ugovorenu, odnosno određenu količinu drveta u njegovoj šumi, podijelit će mu tu količinu drveta u drugoj šumi kojom gospodari. IV. Obavezni doprinos vlasnika šuma u građanskom vlasništvu Clan 24. Vlasnici šuma u graađnskom vlasništvu plaćaju doprinos za unapređivanje šuma u građanskom vlasništvu, prema vrijednosti posječenog drveta. Ako šumom u građanskom vlasništvu gospodari privredna organizacija, doprinos plaća privredna organizacija. Doprinos se ne plaća za drvo koj° vlasnik posječe za potrebe svog poljoprivrednog gospodarstva ili radi poklona za društveno korisne svrhe. Visinu doprinosa i način njegove naplate propisuje, u granicama što ih utvrdi Izvršno vijeće Sabora, općinski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća. Clan 25. Sredstva ostvarena iz doprinos« za unapređivanje šuma u građanskom vlasništvu, općina može koristiti samo: za i:zgoj, zaštitu, obnovu i rekonstrukciju šuma u građanskom vlasništvu, za uređivanje tih šuma i za njihovo novo pošumljavanje, za gradnju i održavanje šumskih putova i drugih šumskcgospodarskih objekata u tim šumama. V. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima izvan šumskoprivređnog područja Clan 26. Šikarama, degradiranim i ostalim šumama i šumskim zemljištem (goleti i krš i si.) u društvenom vlasništvu izvan šumskoprivređnog područja gospodari općinski narodni odbor. Općinski narodni odbor gospodari šumama i zemljištima iz prednjeg stava putem organa uprave nadležnog za poslove šumarstva. Za gospodarenje ovim šumama i zemljištima općinski narodni odbor može osnovati privrednu organizaciju ili ustanovu, a može ih povjeriti na gosp-darenje i drugoj organizaciji ili ustanovi, i to na njihov zahtjev. Dva ili više općinskih narodnih odbora mogu sporazumno osnovati posebnu privrednu organizaciju ili ustanovu za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima izvan šumskoprivređnog područja. Clan 27. Šikarama, degradiranim i ostalim šumama i šumskim zemljištem u građanskom vlasništvu gospodare njihovi vlasnici pod stručnim nadzorom organa općinskog narodnog odbora nadležnog za paslove šumarstva. Clan 28. Bliže propise o gospodarenju šumama i šumskim zemljištima izvan šumskoprivređnog područja donosi Izvršno vijeće Sabora. VI. Šumskoprivredna osnova Clan 29. O izradi šumskoprivrednih osnova za šume u društvenom vlasništvu, kojima ne gospodare privredne organizacije, brine se organ uprave općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva, odnosno ustanova (organizacija) koja gospodari šumama, a odobrava ih savjet općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva. |