DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 80     <-- 80 -->        PDF

2. Uputstvo za suzbijanje gubara (»Narodne
novine«, broj 5-1949)
3. Uputstvo o načinu suzbijanja pojedinih
štetnih insekata i zaraznih bolesti
(»Narodne novine«, broj 91-1949)
4. Naredba o žigosanju drva i izdavanju
izvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodne
novine«, broj 45-1952)
5. Uputstvo o žigosanju drva i izdavanju
izvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodne
novine«, broj 50-1952)
6. Cjenik za naknadu šumskih šteta
(»Narodne novine«, broj 22-1956)
SAOPĆENJA


MEHANIZACIJA JE DOBRA AKO SE
S NJOM DOBRO RADI


Sa organizacijom šumskih gospodarstava,
šumarije koje su ranije bile kao
samostalne ustanove i bavile se samo doznakom
i uzgojnim radovima, postale su
pogonima šumskih gospodarstava i time
se njihov krug djelatnosti raširio daleko
više nego što su bile pripremljene.


U ovako nepripremljenoj situaciji pred
njima su stajali novi i veliki zadaci u:
sječi, uzgojnim radovima, plantažiranju
brzorastućih vrsta, izgradnji različitih komunikacija,
vođenje uz plantažu poljoprivrednih
kultura i t. d.


Stvorila se takva situacija da izvršenje
svih tih zadataka nije bilo moguće starim
metodama rada.


Zato su šumska gospodarstva preorijentirala
šumarije na rad mehanizacijom.


Iako nije prošlo mnogo vremena od te
preorijentacije, iako još uzmemo u obzir
da su za to vremensko razdoblje šumska
gospodarstva imala velike poteškoće sa
obrtnim sredstvima, to uza sve nepovoljne
uvjete, šumarstvo sa nabavkom mehanizacije
postiglo je vidni napredak.


Sada imamo teretnih automobila i ka


miona preko 50 komada, različitih limu


zina i džip-ova 100, svih vrsta traktora


oko 200, motornih pila 600 i mnogo drugih


strojeva na siečinama, plantažn´im i uz


gojnim radovima i na komunikacijama,


što ukupno iznosi oko 2.000 komada.


Ako uzmemo u obzir plano? rada i


postojeću mehanizaciju, morali bismo već


sada vršiti mehaniziranu sječu sa 50% od


plana, izvoz i prevoz posječene mase sa


30—40%, plantažiranje i uzgojne radove


sa oko 70%. Na mjestima gdje se vrši či


sta sječa za plantažu i druge svrhe kao u


šumskom gospodarstvu: Vinkovci, Košut


njak, Koprivnica, koji posjeduju velik broj


7. Rješenje o razdiobi šumskih predjela
u razrede s obzirom na troškove izvoza
(»Narodne novine«, broj 70-1956, 321959
i 20-1961)
8. Pravilnik o šumskom redu (»Narodne
novine«, broj 10-1957)
9. Naredba o čekićima za žigosanje drva
(»Narodne novine«,- broj 10-1957).
Clan 59.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana
nakon objave u »Narodnim novinama«.


i različitu mehanizaciju, moglo bi se preći
u expioataciji na kompleksnu mehanizaciju,
gdje bi na račun toga mogli smanjiti
proizvodne troškove do minimuma.


Ali u vezi s tim, s jedne strane smo
radili, a s druge smo zaboravili pripremu
dobrih i dovoljan broj: šofera, traktorista,
motorista za pile, mehaničara za popravke,
inženjera i tchničara-mehaničara, kao
i to da se nismo bavili organizacijom rada
ove mehanizacije. Razbacali smo strojeve
po šumarijama i oni se tamo rabe bez
tehničkog i drugog nadzora.


Jedino podpuno moguća mehanizirana
priprema tla za plantažu, sadnju biljaka,
krčenje, uglavnom vrši se ručno,
radovi po utovaru i podvozu posječene
mase iz šume k cesti vrši se ručno i samaricama
te šlajsom — najzaostalijim
metodama rada.


Na sječinama — motorne pile prepuštene
su bez kontrole nedovoljno kvalificiranim
radnicima. Neke šumarije ni tehnički
ni administrativno ne pomažu radnicima
u radu, kako bi postigli bolju produktivnost
rada motornim pilama.


Kao primjer: Šumarija Perušić — Šumsko
gospodarstvo Gospić, u sječini odjel
46, gdje radi motorist Bunčić Petar, on je
u X. mjesecu 1961. god. imao 9 radnih dana,
u XI. mjesecu na 25-tog isto 9 radnih
dana. Sve ostalo vrijeme radnici sa
motornim pilama čekali su iz Šumarije
Perušić manipulanta da dođe na prikrajanje
stabala.


Sa ovakvom organizacijom rada neka
šumska gospodarstva došla su do toga da
izrada motornim pilama na jednog radnika
kreće se 2—2.5 kubika na dan, što je
manje od izrade s ručnom pilom. Prosjek
izrade u NRH je 3.5 m3 umjesto minimum
6—7 m3.


Iskorišćavanje traktora i kamiona po


šumarijama isto tako ide bez nadležnog