DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 80     <-- 80 -->        PDF

2. Uputstvo za suzbijanje gubara (»Narodne
novine«, broj 5-1949)
3. Uputstvo o načinu suzbijanja pojedinih
štetnih insekata i zaraznih bolesti
(»Narodne novine«, broj 91-1949)
4. Naredba o žigosanju drva i izdavanju
izvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodne
novine«, broj 45-1952)
5. Uputstvo o žigosanju drva i izdavanju
izvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodne
novine«, broj 50-1952)
6. Cjenik za naknadu šumskih šteta
(»Narodne novine«, broj 22-1956)
SAOPĆENJA


MEHANIZACIJA JE DOBRA AKO SE
S NJOM DOBRO RADI


Sa organizacijom šumskih gospodarstava,
šumarije koje su ranije bile kao
samostalne ustanove i bavile se samo doznakom
i uzgojnim radovima, postale su
pogonima šumskih gospodarstava i time
se njihov krug djelatnosti raširio daleko
više nego što su bile pripremljene.


U ovako nepripremljenoj situaciji pred
njima su stajali novi i veliki zadaci u:
sječi, uzgojnim radovima, plantažiranju
brzorastućih vrsta, izgradnji različitih komunikacija,
vođenje uz plantažu poljoprivrednih
kultura i t. d.


Stvorila se takva situacija da izvršenje
svih tih zadataka nije bilo moguće starim
metodama rada.


Zato su šumska gospodarstva preorijentirala
šumarije na rad mehanizacijom.


Iako nije prošlo mnogo vremena od te
preorijentacije, iako još uzmemo u obzir
da su za to vremensko razdoblje šumska
gospodarstva imala velike poteškoće sa
obrtnim sredstvima, to uza sve nepovoljne
uvjete, šumarstvo sa nabavkom mehanizacije
postiglo je vidni napredak.


Sada imamo teretnih automobila i ka


miona preko 50 komada, različitih limu


zina i džip-ova 100, svih vrsta traktora


oko 200, motornih pila 600 i mnogo drugih


strojeva na siečinama, plantažn´im i uz


gojnim radovima i na komunikacijama,


što ukupno iznosi oko 2.000 komada.


Ako uzmemo u obzir plano? rada i


postojeću mehanizaciju, morali bismo već


sada vršiti mehaniziranu sječu sa 50% od


plana, izvoz i prevoz posječene mase sa


30—40%, plantažiranje i uzgojne radove


sa oko 70%. Na mjestima gdje se vrši či


sta sječa za plantažu i druge svrhe kao u


šumskom gospodarstvu: Vinkovci, Košut


njak, Koprivnica, koji posjeduju velik broj


7. Rješenje o razdiobi šumskih predjela
u razrede s obzirom na troškove izvoza
(»Narodne novine«, broj 70-1956, 321959
i 20-1961)
8. Pravilnik o šumskom redu (»Narodne
novine«, broj 10-1957)
9. Naredba o čekićima za žigosanje drva
(»Narodne novine«,- broj 10-1957).
Clan 59.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana
nakon objave u »Narodnim novinama«.


i različitu mehanizaciju, moglo bi se preći
u expioataciji na kompleksnu mehanizaciju,
gdje bi na račun toga mogli smanjiti
proizvodne troškove do minimuma.


Ali u vezi s tim, s jedne strane smo
radili, a s druge smo zaboravili pripremu
dobrih i dovoljan broj: šofera, traktorista,
motorista za pile, mehaničara za popravke,
inženjera i tchničara-mehaničara, kao
i to da se nismo bavili organizacijom rada
ove mehanizacije. Razbacali smo strojeve
po šumarijama i oni se tamo rabe bez
tehničkog i drugog nadzora.


Jedino podpuno moguća mehanizirana
priprema tla za plantažu, sadnju biljaka,
krčenje, uglavnom vrši se ručno,
radovi po utovaru i podvozu posječene
mase iz šume k cesti vrši se ručno i samaricama
te šlajsom — najzaostalijim
metodama rada.


Na sječinama — motorne pile prepuštene
su bez kontrole nedovoljno kvalificiranim
radnicima. Neke šumarije ni tehnički
ni administrativno ne pomažu radnicima
u radu, kako bi postigli bolju produktivnost
rada motornim pilama.


Kao primjer: Šumarija Perušić — Šumsko
gospodarstvo Gospić, u sječini odjel
46, gdje radi motorist Bunčić Petar, on je
u X. mjesecu 1961. god. imao 9 radnih dana,
u XI. mjesecu na 25-tog isto 9 radnih
dana. Sve ostalo vrijeme radnici sa
motornim pilama čekali su iz Šumarije
Perušić manipulanta da dođe na prikrajanje
stabala.


Sa ovakvom organizacijom rada neka
šumska gospodarstva došla su do toga da
izrada motornim pilama na jednog radnika
kreće se 2—2.5 kubika na dan, što je
manje od izrade s ručnom pilom. Prosjek
izrade u NRH je 3.5 m3 umjesto minimum
6—7 m3.


Iskorišćavanje traktora i kamiona po


šumarijama isto tako ide bez nadležnog




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 81     <-- 81 -->        PDF

nadzora i tehničke pomoći. Ima slučajeva
da ovi mehanizmi rade u nedozvoljenim
uvjetima, po dvije i tri smjene dnevno, a
njima se bilježi rad samo jedna smjena i
time se za račun i na štetu mehanizacije
popravljaju neke ekonomske slabe grane
drugih pogona.


Radi slabog tehničkog kadra na mehanizaciji,
loše organizacije rada i lošeg
iskorišćenja mehanizama, kupovanja strojeva
od raznih firmi, stvorena je već sada
takva situacija, da su u nekim šumskim
gospodarstvima na pr. po nekoliko komada
motornih pila potpuno uništene. Neki
strojevi stoje i dugo će stajati na popravku
radi pomanjkanja rezervnih dijelova.
Svemu tome velika je smetnja i to da nemamo
dovoljno dobro opremljenih radionica.


Ovakvim iskorišćenjem mehanizacije
mi poskupljujemo proizvodnju, a s druge
strane u određenom roku nećemo moći
amortizirati pojedine strojeve. Takvo stanje
moglo bi dovesti do zaključka da mehanizacija
u šumarstvu nije rentabilna.


Dok nismo došli u težu situaciju, potrebno
je odmah poduzeti takve mjere,
koje bi sigurno i u najkraćem roku sredile
stanje sa radom na mehanizaciji.


Kao prvo potrebno je pripremiti iz
stalnog radnog kadra dovoljan broj dobrih
šofera, traktorista, motorista itd., a
od najboljih pripremiti dobre mehaničare,
koji bi radili na popravcima mehanizacije.


Posebno je potrebno pripremiti mehaničare-
inženjere i tehničare sa odgovarajućom
školom, koji bi mogli organizirati
taj rad i voditi evidenciju rada pojedinih
agregata i sudjelovati sa šoferima na eventualnim
sitnim popravcima strojeva na
radnom mjestu.


Potrebno je pripremiti i takve kvalificirane
inženjere i tehničare-mehaničare,
koji bi mogli sudjelovati u složenijim i
većim popravcima, rukovoditi popravkom
mehanizma i upravljati radionicama itd.


Za postojeću mehanizaciju mi nemamo
dovoljnu količinu dobro opremljenih,
^t-cioniranih. i pokretnih radionica i garaža,
a i to je potrebno u najkraćem roku
napraviti.


Sada šumarstvo ima dosta iskustava,
kakove su marke mehanizama najbolje.
Zato treba da Polj: šum. komora to pitanje
sredi i preporuči šumskim gospodarstvima
koje su firme najsolidnije i kod
kojih treba kupovati.


Postojeća mehanizacija sa brojnim i
različitim markama sve više otežava rad
na popravcima. Zato je potrebno da se
šumska gospodarstva udruže preko Polj.
šum. komore i osiguraju dovoljne količine
različitih rezervnih djelova. Tako bi se iz


bjeglo eventualno neiskorištenie mehanizama
radi pomanjkanja rezervnih dijelova.


Kompleks svih pitanja koja uskrsavaju
radom na mehanizaciji, nameću potrebu
da u šumskim gospodarstvima koja raspolažu
mehanizacijom, treba organizirati
posebne samostalne pogone za mehanizaciju
s posebnim obračunom rada.


Takvi samostalni pogoni za mehanizaciju
preuzeli bi na sebe sav rad i sadržaj
mehanizacije.


Šumarije bi bile kao davaoci posla i
odgovarale bi za pripremu radnih mjesta.


Pogon mehanizacije po ugovoru odgovarao
bi za izvršenje posla po količini,
kvaliteti i za rok.


S takvom organizacijom rada mehanizacija
bi morala raditi udruženo t. j . u
grupama — traktori, motorne pile ili kamioni
itd. tako da uz njih uvijek bude
brigadir tehničar, koji bi bio odgovoran
za organizaciju rada, za produktivnost rada,
bio bi administrator koji na mjestu
rješava sve eventualne smetnje u radu.


Preko ovih brigadira kao i druge službe,
pogon za mehanizaciju vodio bi evidenciju
rada svakog pojedinog mehanizma:
koliko je koji radio sati, kada i kome
je potrebna profilaktika, kada i kakove je
prošao popravke, koliko je mehanizam stajao
na popravku ili bez posla itd.


Ove i druge evidencije jako su važne
koliko za normalan tehnički nadzor nad
mehanizmima toliko i za procjenu rentabilnosti
mehanizma, njegove amortizacije
i t. d.


Rješavanjem svih pitanja korjenito bi
se promijenila situacija u radu mehanizacijom
i stvorilo bi se stanje, koje bi omogućilo
voditi borbu za daljnji napredak
rada.


Moglo bi se staviti pitanje u kakvim
se uvjetima može raditi na mehanizaciji


t. j . smije li se koristiti tamo gdje nisu
pripremljeni odgovarajući za nju uvjeti
za rad.
Da sa mehanizacijom mogu raditi samo
visokokvalificirani radnici, koji osiguravaju
norme čuvanja mehanizama, kao i
izvršenje dnevnih zadataka, nije potrebno
govoriti.


Garaža ili pogon — od ukupnog broja
mehanizama mora dnevno osigurati i dati
ispravnih strojeva za rad od 82—86°/o,
i t. d.


Briga o boljem čuvanju i iskorištenju
mrhanizaciie osiguralo bi njezinu trajnost
kao i produktivnost rada, što bi omogućilo
jednom samostalnom pogonu da
rentabilno radi mehanizacijom.


Baranovski ing. Julius


79