DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 44 <-- 44 --> PDF |
dakle sposobno da jače reflektira sunčašumljavanja izvršenog uglavnom u gnine zrake nego zagasito, i tamnije lišće čejezda i s jačim zastorom obrađene povrsmine. šine kamenom. Sušenja nije bilo ni´ kod Cistus sp. reagiraju na sušu kao i na alepskog bora ni kod čempresa ni kod zimu (lit. 2.) tj. lišće se suši i otpada, ali česmine. Nije bilo sušenja nj crnog bora, kada nastupe povoljniji uslovi odmah se koji je sađen iste zime na Pelješcu odi regenerira. nosno to je bilo neznatno, jer se tokom Suša nije imala negativnih posljedica ljeta od posađenih 60.000 biljaka posušilo ni na biljke tek izvršenog vještačkog po-svega oko 500 (u lipnju nije ih bilo ni 10). Tablica 1. Temperature i oborine u 1961. god. i prosjek u Splitu Mje sec I II III IV V VI VII Vili IX X U prosječne 7,00 7,80 10,50 14,20 18,50 22,50 25,60 24.80 20,90 16,80 +J 1961. 7,96 9,90 12,80 16,68 17,61 23,00 24,90 25,62 23,20 18,08 prosječne 80,0 46,0 82,0 77,0 65,0 54,0 31,0 41,0 75,0 113,0 B 1961. 57,3 17,3 11,9 80,4 66,4 67,4 28,5 7,9 0,2 116,8 T3 i 21,4 16.5 8,2 — 13,3 60,0 6,6 — 0,2 49,0 0) l i 19,9 0.8 1.9 31,4 21,0 7,4 0,1 7,9 — 39.0 .6 n i 16,0 — 1,8 36,7 14,5 — 21,8 — — 36,9 "u ´SS L dan 25. 2. 2. — — 8. 21. 17. 9. — o s e "C 10,5 7.0 7,0 — — 19.9 13,4 7,9 0,2 — Tablica 2. Oborine 1961. god. u Kuni i prosjeci za Dubrovnik i Split Iznos oborina u mm Mjesec II III IV V VI VII Vili IX X C I 49,9 16.2 138,1 KS II 31,0 75.9 TJ 3 III 33,7 mjesečno 178,5 27,0 27,4 146,8 62,7 80,6 49,9 Split 80,0 64,0 82,0 77,0 65,0 54,0 31,0 41,0 75,0 o H Dubrovnik 158,0 121,0 118,0 114,0 64,0 69,0 41,0 46,0 105.0 LITERATURA 1. Lj. M. D j uri ć : Klimatologija, Beograd 1949.. 2. Jedlowski — Piškorić : Posljedice hladnog perioda zime 1955./56. godine na dendrofloru u Splitu i okolici. Šumarski list br. 11—121957. 3. A. K a u d e i- s ; Šumarska bibliografija, Zagreb 1947. i 1958. 4. O. Piškorić : Prvi prilog o regeneraciji makije pođmladnom sječom, Split 1959., rukopis. Ing. O. Piškorić EKONOMSKE PREDNOSTI PRIMJERNIH za te svrhe iskoriste primjerne površine, a naročito primjerne pruge. PRUGA NAD PUNOM KLUPAZOM Primjena totalne klupaže u svrhu ure I Uvod đivanja šuma — može se opravdati samo U stručnoj literaturi izašla su dosada u iznimnim slučajevima kao što su za: razna mišljenja da li se i kada treba prisastojine male površine (ispod 5 ha), mjenjivati totalna klupaža svih stabala izsastojine vrlo rijetkog obrasta, nad taksacione granice u svrhu izrade ure-sastojine osobite vrijednosti i đajnih elaborata. u naučne svrhe. Većina zastupa mišljenje, da je posve U svim ostalim slučajevima ekonomski dovoljno, a i ekonomski opravdano, da se je opravdana upotreba primjernih površi 126 |