DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 59     <-- 59 -->        PDF

jalna pitanja, organizaciona pitanja, ideološko-
politički rad, interfakultetska saradnja
i dr.


Posle dvodnevnog rada konferencije, 8
XII uveče učesnici su primljeni kod predstavnika
Poljoprivredno-šumarske komore
NRS, Sekretarijata za šumarstvo NRS, Saveza
DIT šumarstva i drvne industrije
NRS. Predsednika fakultetskog saveta, Dekana
i Prodekana Šumarskog fakulteta u
Beogradu i dr.


Devetog decembra ujutro delegati su
autobusom otišli za Sremske Karlovce. Na
Stražilovu su posetili spomenik Branka
Radićevića, u Karlovcima gimnaziju
»Branko Radićević«, izložbu »Branko i
njegova dela«, kao i lepo uređen šumski
rasadnik Šumarske sekcije u S. Karlovcima.
Objašnjenja o vegetaciji na Fruškoj
Gori dali su nastavnici Šum. fakulteta u
Beogradu M. G a j i ć i A. T u c o v i ć


i šef Šumske sekcije u S. Karlovcima
M a š i r e v i ć. Drug Maširević dao je objašnjenja
u vezi uređenja nacionalnog parka
Fruška Gora, kao i za niz znamenitosti
Sremskih Karlovaca.


Posle ručka delegati su preko Sremske
Kamenice otišli na Iriški Venac. U planinarskom
domu Konferencija je produžila
sa radom donoseći zaključke o budućem
radu. Istovremeno je odlučeno da sedište
Društva u narednoj godini bude u Skopju.


Konferencija je završena ppdelom albuma
delegacijama o Fruškogorskom partizanskom
maršu koga su u 1961. god. izveli
studenti sa svih šum. fakulteta u
zemlji.


Uveče po završetku konferencije priređena
je drugarska večera.


ZAKLJUČCI


V Interfakultetske konferencije
Društva studenata Šumarstva Jugoslavije


NASTAVNA PITANJA


I Višestepena nastava


1. Konferencija konstatuje da se I stepen
studija jedino ne može uvesti na Šumarskom
otseku čime podržavamo zaključke
Interfakultetske konferencije nastavnika
i Plenuma DIT-a, a rezultati uvođenja
I stepena u Ljubljani treba da pokažu
da li je ova konstatacija pravilna.
2. Drugi stepen pretstavlja četverogodišnju,
odnosno trogodišnju nastavu koja
se odvija na svim našim fakultetima.
3. Treći stupanj za pojedine oblasti na
svim fakultetima gde postoje objektivni
razlozi.
4. Prilikom donošenja nastavnih planova
i programa mi studenti ćemo uzimati
aktivno učešće na tome polju.
5. Naše mišljenje je da svaki stepen
mora imati određeno mesto u operativi, zato
operativa treba .da da punu pomoć.
II Vanredni studij


1. Konferencija konstatuje da postoje
teškoće na svim fakultetima u vanrednom
studiranju, što pokazuje osipanje studenata
i predlaže:
a) Ispitati razloge osipania vanrednih
studenata.


b) Da na posebnom plenumu Savezni
organi ispitaju i rese finansiranje vanrednih
studenata jer smatramo da je neopravdano
da troškove školarine snose samo
vanredni studenti.


c) Da privredne organizacije i ustanove
obezbede više vremena vanrednim studentima
za rad.


2. Vanredni studenti treba da studiraju
po istim nastavnim planovima i programima
kao i redovni studenti.
3. Na svim fakultetima obrazovati komisije
i službe pri fakultetskim upravama
koje će pružiti punu pomoć u svakom pogledu
(u okviru fakulteta i centrima) vanrednim
studentima.
4. Obrazovati centre za vanredne studente,
gde je to moguće. Centri se mogu
otvoriti u više mesta, s tim da gimnazijski
nastavnici i nastavnici drugih srednjih
škola mogu pružiti punu pomoć vanrednim
studentima u spremanju osnovnih ispita
(botanika, matematika, hernija i si.).
Naročito bi ovo mogle činiti postojeće srednje
šumarske škole.
5. Centre trebaju da osnivaju svi jači
drvni kombinati i šumarske organizacije.
6. Vanrednim studentima dostavljati
praktikume vežbi da ih oni unapred prouče
pa da na tai način lakše i za kraće
vroi~,p ohnve vežbe na fakultetima. Ovo
neki fakulteti već i rade.
III Nastavni planovi, programi, tereiske
vežbe i prakse


1. Konstatovano je da svi FOSS-a nisu
dovoljno učestvovali u izr?di i donošeniu
nastavnih planova i Dro«rama i predlaže
da se ubuduće udruženja studenata i
veća godina više angažuju u donošenju
istih.
2. Nije mno!?o učinjeno da nastavni
planovi i programi budu adekvatni četverogodišnjem
sistemu studija, već na tome
treba daleko više raditi.
3. Potrebno je ujednačavanje nastavnih
planova za sve fakultete — istorodne
141




ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 60     <-- 60 -->        PDF

otseke — polazeći od profila stručnjaka
koji je potreban našoj privredi.


4. a) Ponovo se ističe da se terenske
vežbe uklope u tok trajanja redovne nastave
(postoje fakulteti gde to nije slučaj).
b) Terensku nastavu izvoditi uz obaveznu
kontrolu nastavnika (što nije slučaj
u potpunosti u Zagrebu).


c) Konferencija traži da privredne organizacije
i fakulteti obezbede solidnu materijalnu
bazu za normalno i uspešno izvođenje
nastave na objektima fakulteta,
odnosno u privrednim organizacijama.


5. Međurepublička razmena studenata
na stručnoj praksi preko ferija dala je
dobre rezultate i Pretsedništvo treba da
dalje nastavi i pojača aktivnost u tom
pravcu.
a) Konferencija predlaže da fakultet
obaveže bar stipendiste za praksu u preduzećima
uz solidan program prema odslušanim
predmetima i da se te prakse pretvore
u obavezne proizvodne prakse.


b) Konferencija zahteva od šumarskih
fakulteta da što pre obezbede opće uslove
za sprovođenje u život člana 20 Opšteg
zakona o univerzitetima i fakultetima kojim
se predviđa vršenje vanškolske stručne
prakse u privrednim poduzećima i ustanovama.


c) Konferencija konstatuje da je međurepublička
razmena studenata neopravdano
nazadovala, čemu je uzrok slab odziv
preduzeća ili odziv uz nepovoljne uslove.


6. Uvođenje višestepen^g studija kao i
vanrednog studiranja, zatim specijalističkih
otseka, zaoštreno je i onako teško pitanje
nastavnog kadra. Konferencija smatra
da će to pitanje i dalje biti aktuelno i
da je neophodna veća saradnja SS i fakultetskih
organa u pripremanju mlađih
nastavnih kadrova iz redova studenata,
demonstratora i naći način za povećanje
njihovih nagrada koje nisu adekvatne njihovom
radu.
7. Konferencija konstatuje da su veća
godina osnovana na svim fakultetima sa
pravilnicima (sem Zagreba). Međutim,
konstatovano je da aktivnost nije na odgovarajućoj
visini i zato Konferencija zahteva
da se u torn pogledu uloži što više
napora, a naročitoga strane studenata, kako
bi veća godina našla svoje pravo mjesto.
8. U vezi uvođenja novih oblika ispitivnnia
Konferencija konstatuje da se po
ovom pitanju nije ništa preduzelo i zahtevn
veći rad na ovom polju.
9. Preporučujemo fakultetskim odborima
; upravama da se u narednom periodu
daleko više angažuju na razvijanju interesa
kod studenata za naučno-istraživačke
radove i da se poveća nagrad i za izrađene
temate, odnosno da se uvede gde dosad
to nije primenjeno.


10. Smatramo za neophodno da se u statutima
naših fakulteta kao dopuna nastave
uvede obavezna stručna e´*skurz;ia završne
godine (apsolventska ekskurzija).
11. Konferencija ponovo predlaže i preporučuje
svim šumarskim fakultetima da
što pre pristupe utvrđivanju uslova pod
kojima izrazito vredni i sposobni studenti
mogu, da u cilju bržeg završavanja studija,
koriste se povlasticama posebnog ispitnog
režima.
12. Savez studenata mora igrati pozitivnu,
ulogu za izvršenje statutarnih odredaba,
a naročito pri upisivanju semestra.
13. Konferencija konstatuje da su neopravdani
razlozi fakultetskih uprava zbog
neuvođenja stranih jezika kao obaveznog
i zahteva od FOS-a da se za ovo što više
angažuju.
IV Skripta i udžbenici


1. Ažuriranje studija (godina za godinom).
Uvođenje trostepene nastave i vanrednog
studiranja postavlja kao neophodan
uslov za uspešno studiranje obezbeđenje
materijala za spremanje ispita (kratki izvodi,
skripta, udžbenici). Konferencija
smatra da je to prvenstveno zadatak školskih
organa a da su studentske organizacije
dužne da pruže pomoć.
2. Potrebno je prestati sa dosadašnjom
praksom nepriznavanja pojedinih udžbenika
i skripata sa drugih fakulteta.
3. Problem skripti i udžbenika je onda
rešen kada je u prodaji (štampanje u dovoljnom
tiražu) a da je ovo moguće, pokazuje
primer fakulteta u Sarajevu.
V Materijalna pitanja


1. Smatramo da sva materijalna davanja
treba da budu stimulativnog karaktera
a da pravo na ovo imaju samo studenti
koji uredno ispunjavaju obaveze prema
fakultetu.
2. Dosadašnja politika stipendiranja
treba da se revidira i da se više vodi
računa o socijalnom sastavu studenata.
3. Studentska organizacija zajedno sa
školom treba da daje predloge stipenditorima
za dodelu stipendije. Visina stipendija
treba da bude određena prema uspehu,
usavršavanju u studijama i godini studija.
4. Konferencija predlaže da se na svim
fakultetima uvede Pozajmni fond.