DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 59 <-- 59 --> PDF |
jalna pitanja, organizaciona pitanja, ideološko- politički rad, interfakultetska saradnja i dr. Posle dvodnevnog rada konferencije, 8 XII uveče učesnici su primljeni kod predstavnika Poljoprivredno-šumarske komore NRS, Sekretarijata za šumarstvo NRS, Saveza DIT šumarstva i drvne industrije NRS. Predsednika fakultetskog saveta, Dekana i Prodekana Šumarskog fakulteta u Beogradu i dr. Devetog decembra ujutro delegati su autobusom otišli za Sremske Karlovce. Na Stražilovu su posetili spomenik Branka Radićevića, u Karlovcima gimnaziju »Branko Radićević«, izložbu »Branko i njegova dela«, kao i lepo uređen šumski rasadnik Šumarske sekcije u S. Karlovcima. Objašnjenja o vegetaciji na Fruškoj Gori dali su nastavnici Šum. fakulteta u Beogradu M. G a j i ć i A. T u c o v i ć i šef Šumske sekcije u S. Karlovcima M a š i r e v i ć. Drug Maširević dao je objašnjenja u vezi uređenja nacionalnog parka Fruška Gora, kao i za niz znamenitosti Sremskih Karlovaca. Posle ručka delegati su preko Sremske Kamenice otišli na Iriški Venac. U planinarskom domu Konferencija je produžila sa radom donoseći zaključke o budućem radu. Istovremeno je odlučeno da sedište Društva u narednoj godini bude u Skopju. Konferencija je završena ppdelom albuma delegacijama o Fruškogorskom partizanskom maršu koga su u 1961. god. izveli studenti sa svih šum. fakulteta u zemlji. Uveče po završetku konferencije priređena je drugarska večera. ZAKLJUČCI V Interfakultetske konferencije Društva studenata Šumarstva Jugoslavije NASTAVNA PITANJA I Višestepena nastava 1. Konferencija konstatuje da se I stepen studija jedino ne može uvesti na Šumarskom otseku čime podržavamo zaključke Interfakultetske konferencije nastavnika i Plenuma DIT-a, a rezultati uvođenja I stepena u Ljubljani treba da pokažu da li je ova konstatacija pravilna. 2. Drugi stepen pretstavlja četverogodišnju, odnosno trogodišnju nastavu koja se odvija na svim našim fakultetima. 3. Treći stupanj za pojedine oblasti na svim fakultetima gde postoje objektivni razlozi. 4. Prilikom donošenja nastavnih planova i programa mi studenti ćemo uzimati aktivno učešće na tome polju. 5. Naše mišljenje je da svaki stepen mora imati određeno mesto u operativi, zato operativa treba .da da punu pomoć. II Vanredni studij 1. Konferencija konstatuje da postoje teškoće na svim fakultetima u vanrednom studiranju, što pokazuje osipanje studenata i predlaže: a) Ispitati razloge osipania vanrednih studenata. b) Da na posebnom plenumu Savezni organi ispitaju i rese finansiranje vanrednih studenata jer smatramo da je neopravdano da troškove školarine snose samo vanredni studenti. c) Da privredne organizacije i ustanove obezbede više vremena vanrednim studentima za rad. 2. Vanredni studenti treba da studiraju po istim nastavnim planovima i programima kao i redovni studenti. 3. Na svim fakultetima obrazovati komisije i službe pri fakultetskim upravama koje će pružiti punu pomoć u svakom pogledu (u okviru fakulteta i centrima) vanrednim studentima. 4. Obrazovati centre za vanredne studente, gde je to moguće. Centri se mogu otvoriti u više mesta, s tim da gimnazijski nastavnici i nastavnici drugih srednjih škola mogu pružiti punu pomoć vanrednim studentima u spremanju osnovnih ispita (botanika, matematika, hernija i si.). Naročito bi ovo mogle činiti postojeće srednje šumarske škole. 5. Centre trebaju da osnivaju svi jači drvni kombinati i šumarske organizacije. 6. Vanrednim studentima dostavljati praktikume vežbi da ih oni unapred prouče pa da na tai način lakše i za kraće vroi~,p ohnve vežbe na fakultetima. Ovo neki fakulteti već i rade. III Nastavni planovi, programi, tereiske vežbe i prakse 1. Konstatovano je da svi FOSS-a nisu dovoljno učestvovali u izr?di i donošeniu nastavnih planova i Dro«rama i predlaže da se ubuduće udruženja studenata i veća godina više angažuju u donošenju istih. 2. Nije mno!?o učinjeno da nastavni planovi i programi budu adekvatni četverogodišnjem sistemu studija, već na tome treba daleko više raditi. 3. Potrebno je ujednačavanje nastavnih planova za sve fakultete — istorodne 141 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 60 <-- 60 --> PDF |
otseke — polazeći od profila stručnjaka koji je potreban našoj privredi. 4. a) Ponovo se ističe da se terenske vežbe uklope u tok trajanja redovne nastave (postoje fakulteti gde to nije slučaj). b) Terensku nastavu izvoditi uz obaveznu kontrolu nastavnika (što nije slučaj u potpunosti u Zagrebu). c) Konferencija traži da privredne organizacije i fakulteti obezbede solidnu materijalnu bazu za normalno i uspešno izvođenje nastave na objektima fakulteta, odnosno u privrednim organizacijama. 5. Međurepublička razmena studenata na stručnoj praksi preko ferija dala je dobre rezultate i Pretsedništvo treba da dalje nastavi i pojača aktivnost u tom pravcu. a) Konferencija predlaže da fakultet obaveže bar stipendiste za praksu u preduzećima uz solidan program prema odslušanim predmetima i da se te prakse pretvore u obavezne proizvodne prakse. b) Konferencija zahteva od šumarskih fakulteta da što pre obezbede opće uslove za sprovođenje u život člana 20 Opšteg zakona o univerzitetima i fakultetima kojim se predviđa vršenje vanškolske stručne prakse u privrednim poduzećima i ustanovama. c) Konferencija konstatuje da je međurepublička razmena studenata neopravdano nazadovala, čemu je uzrok slab odziv preduzeća ili odziv uz nepovoljne uslove. 6. Uvođenje višestepen^g studija kao i vanrednog studiranja, zatim specijalističkih otseka, zaoštreno je i onako teško pitanje nastavnog kadra. Konferencija smatra da će to pitanje i dalje biti aktuelno i da je neophodna veća saradnja SS i fakultetskih organa u pripremanju mlađih nastavnih kadrova iz redova studenata, demonstratora i naći način za povećanje njihovih nagrada koje nisu adekvatne njihovom radu. 7. Konferencija konstatuje da su veća godina osnovana na svim fakultetima sa pravilnicima (sem Zagreba). Međutim, konstatovano je da aktivnost nije na odgovarajućoj visini i zato Konferencija zahteva da se u torn pogledu uloži što više napora, a naročitoga strane studenata, kako bi veća godina našla svoje pravo mjesto. 8. U vezi uvođenja novih oblika ispitivnnia Konferencija konstatuje da se po ovom pitanju nije ništa preduzelo i zahtevn veći rad na ovom polju. 9. Preporučujemo fakultetskim odborima ; upravama da se u narednom periodu daleko više angažuju na razvijanju interesa kod studenata za naučno-istraživačke radove i da se poveća nagrad i za izrađene temate, odnosno da se uvede gde dosad to nije primenjeno. 10. Smatramo za neophodno da se u statutima naših fakulteta kao dopuna nastave uvede obavezna stručna e´*skurz;ia završne godine (apsolventska ekskurzija). 11. Konferencija ponovo predlaže i preporučuje svim šumarskim fakultetima da što pre pristupe utvrđivanju uslova pod kojima izrazito vredni i sposobni studenti mogu, da u cilju bržeg završavanja studija, koriste se povlasticama posebnog ispitnog režima. 12. Savez studenata mora igrati pozitivnu, ulogu za izvršenje statutarnih odredaba, a naročito pri upisivanju semestra. 13. Konferencija konstatuje da su neopravdani razlozi fakultetskih uprava zbog neuvođenja stranih jezika kao obaveznog i zahteva od FOS-a da se za ovo što više angažuju. IV Skripta i udžbenici 1. Ažuriranje studija (godina za godinom). Uvođenje trostepene nastave i vanrednog studiranja postavlja kao neophodan uslov za uspešno studiranje obezbeđenje materijala za spremanje ispita (kratki izvodi, skripta, udžbenici). Konferencija smatra da je to prvenstveno zadatak školskih organa a da su studentske organizacije dužne da pruže pomoć. 2. Potrebno je prestati sa dosadašnjom praksom nepriznavanja pojedinih udžbenika i skripata sa drugih fakulteta. 3. Problem skripti i udžbenika je onda rešen kada je u prodaji (štampanje u dovoljnom tiražu) a da je ovo moguće, pokazuje primer fakulteta u Sarajevu. V Materijalna pitanja 1. Smatramo da sva materijalna davanja treba da budu stimulativnog karaktera a da pravo na ovo imaju samo studenti koji uredno ispunjavaju obaveze prema fakultetu. 2. Dosadašnja politika stipendiranja treba da se revidira i da se više vodi računa o socijalnom sastavu studenata. 3. Studentska organizacija zajedno sa školom treba da daje predloge stipenditorima za dodelu stipendije. Visina stipendija treba da bude određena prema uspehu, usavršavanju u studijama i godini studija. 4. Konferencija predlaže da se na svim fakultetima uvede Pozajmni fond. |