DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 69     <-- 69 -->        PDF

jevoda njegova, naročito kad pogledamo
na našu oskudnu stručnu literaturu.


Nesumnjivo bi tu knjigu u prijevodu
pozdravili svi naši šumari, a napose studenti,
koji bi u njoj našli siguran oslonac.


Đ. Knežević


Tüxen R.: Sistematika zapadno i srednjoevropskih
bukovih šuma (Zur Systematik
der West und Mitteleuropäischen Buchenwälder).
Bulletin de l´institute agronomique
et des station de recherches de
Gembloux. 1. pp. 45´—66. Bruxelles, 196..


Prvi pregled sa gledita fitocenologije
sistematike bukovih šuma Evrope je obja


. vio E. Rubel (1932). Od toga doba do danas
je narasla ogromna literatura o fitosocioloskim
istraživanjima bukovih evropskih
šuma. Autor za prilike Srednje i
Zapadne Evrope predlaže okvirnu sistematiku
bukovih šuma. Usvaja M. Morovu
klasifikaciju s redom Fagetalia silvaticae
i svezom Fagion silvaticae. Svezu prema
florističkim, pedološkim, geografskim i
dinamičnim momentima dijeli u tri podsveze:
1. Eufagion sa asocijaci´ama: Melico-
Fagetum niži brdski pojas i Dentario-
Fagetum brdski pojas u Sred. Evropi.
Scillo-Fagetum dolazi u Centralnom francuskom
masivu, Pirinejima i Hrvatskoj; 2.
Cephalanthero-Fagion (termofilno-krečnjačka
staništa) sa srednjo-evropskom
asocijacijom Carici-Fagetum i Buxo-Fagetum.
— Južna i jugoistočna Evropa; 3.
Luzulo-Fagion (kisela, silikatna staništa).
U Španiji asocijacija, Blechno-Fagetum;
u Sred. Evropi Luzulo-Fagetum i u Sjev.
Evropi Trientalis Fagetum. Antropogenim
zahvatima prelazi Eu-Fagion u Fraxino-
Carpinion; Cephalanthero-Fagion u Quercion
pubescentis i Luizulo-Fagion u Quercion
robori — petraeae.


Kovačević dr Josip


Pođzorov, N. V.: Uzroci sušenja borovih
pokusnom šum. gospodarstvu. Bofaničes,
kij žurnal XLVI, 5. pp. 5185—690: Moskva,
1961.


U Ohtinskom šum. gospodarstvu u blizini
Lenjingrada sastojine brelog bora od
1882. g. do danas su silno stradale. Uzme
li se da je u navedenoj šumi bilo 1882. g.
ukupno 100% borova, tada je već 1896. g.
njihova količina iznosila 89%, 1904. god.
74%), 1938. god. 52%, 1946. god. 20% i 1958.
god. samo 19%.


Uzroci su razni. Na prvom mjestu je
štetni utjecaj dima- kemii´ske tvornice.
Tako na pr. na plohama od 2500 m2 kod
udaljenosti od 300—1900 m kemijske tvor


nice je bilo za bor slijedeće stanje: 33


zdrava, 46 oslabljenih. 24 usahnula stabla


— odnosno svega 104 stabla; za istu vrstu


na udaljenost od tvornice 3850—4650 m je


bilo na iste veličine na plohi slijedeće


stanje borova (svega 51): zdravih 43, osla


bljenih 6 i usahlih 2.


Štetno djelovanje plinova (SO2) kemij


ske tvornice se manifestira sušenjem kro


šnje od vrha prema donjem dijelu. Tvor


nički plinovi u prvom redu razaraju klo


rofilni aparat.


U daljim ispitivanjima ustanovljeno je,


da se uslijed suše povećava štetno dje


lovanje dima.


Autor preporučuje u širem pojasu bli


zu tvornice saditi razno listopadno drveće


u čistim sastojinama, a u većoj udalje


nosti listače i četinare u konsocijaciji.


Vlažnija staništa potrebno je ođvodniti.


Kovačević dr Josip


Brown, J. B.: Ekološki pregled obzirom
na regeneraciju britskih bukovih šuma


(Ecological aspects of regeneration in british
beechwoods). Bulletin de 1´ institut
agronomiques et des stations de recherches
de Gembeoux. 1. pp. 76—92. Bruxelles,
1961.


Velika Britanija je bila već u rano doba
(atlanska perioda) odjelita Od kopna
Evrope. No bukovih šuma je u V. Britaniji
bilo u prethistorijsko doba (polen iz
subborealnih cretova). Današnje bukove
britanske šume su antropogenog porijekla.
One su zasađene na mjestu drugih šuma
ili na staništima bez drveća. Područje V.
Britanije, do izvjesne nadmorske visine
nalazi se (osim Sjev. Škotske) unutar areala
bukve. U Vel. Britaniji bukva optimalno
uspijeva, U zadnjih 13 godina bile su
4 sa vrlo velikim urodom plodova. Klimatski
i ostali ekološki uslovi su povoljni za
bukvu, te je upravo čudo da gotovo i nema
prirodnih bukvika. U oceanskoj klimi
ima nekoliko inhibitornih faktora obzirom
na razvoj mladih bukvika. Mogućnost
da plodovi bukve u prirodi islkliju
ovisi o dva faktora: oplodnji i o faktoru
rašprostranjenja. Oplodnja optimalno
fluktuira. Kada mlade bukove klice iskliju
potrebno ih je zaštiti od zečeva
i pobrinuti se da se razvijaju pod izvjesnim
pokrovom. Na taj način bi se na, prirodan
način podigli bukvici. Neprijatelji
bukve odnosno plodova su i šumski golubovi.
Mnoge mlade sijance (zapravo klice)
je uništila velika suša 1957. god.


Kovačević dr Josip


ISPRAVAK


U g. L. br. 1/2—1962 na 4. str., redak 6 ozđo iza riječi: srodnosti, treba dodati »problema«.
Isto na str. 7 u 14. retku ozdo iza riječi: rješenja, stavi »problema«. Na str. 8. briši red 24
ozgo, a na str. 9. u 11 redu ozgo iza riječi: putem stavi »ne«.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 70     <-- 70 -->        PDF

ŠUMSKO GOSPODARSTVO GOSPIĆ
PODUZEĆE ZA UZGOJ, ZAŠTITU I EKSPLOATACIJU ŠUMA U
U GOSPIĆU
Telefon 42


EKONOSKE JEDINICE — ŠUMARIJE:


Donji Lapac, Gospić, Gračac, Karlobag, Otočac,
Perušić, Srb, Titova Korenica, Udbina i Vrhovine.


PROIZVODI I PRODAJE ŠUMSKE SORTIMENTE
BUKVE, JELE, SMREKE I BORA:


Trupce za ljuštenje i rezanje,
Tehničku oblovinu,
Celulozno drvo, i
Ogrjevno drvo.