DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Stočarstvo u eumediteranskom zimzelenom području (izuzev manja lokalna područja Cres, Pag, Brač) nije nikad predstavljalo neki značajniji privredni faktor. Osim toga to područje zauzima tek oko 10% ukupne površine jadranskog mediteranskog područja. Problem melioracija degradiranih pašnjaka i proizvodnje stočne hrane pojavljuje se u svoj svojoj težini tek u submediteranskom listopadnom području na kojemu dolaze velike površine degradiranih pašnjaka i u kojemu je ekstenzivno´ stočarstvo sitnom stokom uvek imalo važnu privrednu ulogu. Kategorija pašnjaka-travnjaka koja daje veće prinose pojavljuje se u ovom području tek na većim nadmo´rskim visinama u Seslerietoostryetum i Fagetum sesleriosum, a ta zona je u stvari vrlo- uska, na nju se visinski nastavljaju planinski i visoko-planinski pašnjaci koji u Hrvatskoj zauzimaju manje, ali jako degradirane površine, dok u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ti pašnjaci dolaze na većim površinama i na boljim tlima. Radi toga je bilo nužno< razraditi jedan metod melioracije i proizvodnje stočne hrane na degradiranim pašnjacima submediterana, koji bi vodio računa o ekološkim uslovima područja, o stepenu degradacije i o ekonomici područja, a činio´ bi sa ostalim izvorima proizvodnje stočne hrane na kraškom području jedan sistem. Taj sistem se sastoji od slijedećih proizvodnih područja: I. Osnovna proizvodnja na meliorisanim krškim poljima, od kojih se veći dio može natapati, II. Osnovna proizvodnja na planiskim i visoko-planinskim košanicama i pašnjacima, III. Dopunska i rezervna proizvodnja na krškim kamenjarama. Ova se proizvodnja sastoji od: a) podizanje kultura krmnog šumskog drveća, grmlja i niskog drvenastog žbunja, naročito leguminosa, b) Regeneracija travnjaka-kamenjara i uvođenje pregona paše. IV. Dopunska i rezervna proizvodnja krme i ispaša u uređenim šikarama i niskim šumama. Svi ovi izvori stočne hrane bi. mogli biti u korelaciji: što* bi se na pr. proizvelo´ više krme na kamenjarama, tim bi manja mogla da bude proizvodnja stočne hrane na Graničnim površinama krških polja. Perspektivni razvoj korištenja zemljišta na krskom području Jugoslavije prikazan je sasvim generalno i šematski na priloženoj karti. (Vidi kartu na str. 166). 4. Izbor vrsta za melioraciju degradiranih površina i pröizuodnju stočne hrane Izbor vrsta krmnog šumskog grmlja za melioraciju degradiranih pašnjaka i kamenjara vrlo je složen problem s obzirom na mnoge uslove ekološke i ekonomske prirode koji se postavljaju. Već su stari šumari, koji su radili na krškom području došli do saznanja, da kao´ osnova jedne stalne proizvodnje na aridnim krškim pašnjacima ne može biti trava negc> drvenasta trajna vegetacija, koja je radi svog dubokog korijenja relativno nezavisna od kolebanja oborina (6). S obzirom na uticaj bure kao i ekstrema temperature i nepovoljnog rasporeda oborina na vegetaciju uopće u ovom području, potrebno je da ta drvenasta vegetacija bude krajnje otporna na uticaj tako nepovoljnih faktora. Osim toga od tih se vrsta traži da se uspješno razvijaju na skeletnim tlima, siromašnim mineralnim hranivima, te da imaju i svojstvo brzog rasta. Istraživanja stadija procesa degradacije kraškog područja, kao i izvršeni ogledi u 164 |