DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Stočarstvo u eumediteranskom zimzelenom području (izuzev manja lokalna
područja Cres, Pag, Brač) nije nikad predstavljalo neki značajniji privredni
faktor. Osim toga to područje zauzima tek oko 10% ukupne površine jadranskog
mediteranskog područja. Problem melioracija degradiranih pašnjaka i
proizvodnje stočne hrane pojavljuje se u svoj svojoj težini tek u submediteranskom
listopadnom području na kojemu dolaze velike površine degradiranih
pašnjaka i u kojemu je ekstenzivno´ stočarstvo sitnom stokom uvek imalo važnu
privrednu ulogu. Kategorija pašnjaka-travnjaka koja daje veće prinose pojavljuje
se u ovom području tek na većim nadmo´rskim visinama u Seslerietoostryetum
i Fagetum sesleriosum, a ta zona je u stvari vrlo- uska, na nju se
visinski nastavljaju planinski i visoko-planinski pašnjaci koji u Hrvatskoj zauzimaju
manje, ali jako degradirane površine, dok u Bosni i Hercegovini i
Crnoj Gori ti pašnjaci dolaze na većim površinama i na boljim tlima. Radi toga
je bilo nužno< razraditi jedan metod melioracije i proizvodnje stočne hrane na
degradiranim pašnjacima submediterana, koji bi vodio računa o ekološkim uslovima
područja, o stepenu degradacije i o ekonomici područja, a činio´ bi sa
ostalim izvorima proizvodnje stočne hrane na kraškom području jedan sistem.


Taj sistem se sastoji od slijedećih proizvodnih područja:


I. Osnovna proizvodnja na meliorisanim krškim poljima, od kojih se veći
dio može natapati,
II. Osnovna proizvodnja na planiskim i visoko-planinskim košanicama i
pašnjacima,
III. Dopunska i rezervna proizvodnja na krškim kamenjarama. Ova se
proizvodnja sastoji od:
a) podizanje kultura krmnog šumskog drveća, grmlja i niskog drvenastog
žbunja, naročito leguminosa,
b) Regeneracija travnjaka-kamenjara i uvođenje pregona paše.


IV. Dopunska i rezervna proizvodnja krme i ispaša u uređenim šikarama
i niskim šumama.
Svi ovi izvori stočne hrane bi. mogli biti u korelaciji: što* bi se na pr. proizvelo´
više krme na kamenjarama, tim bi manja mogla da bude proizvodnja
stočne hrane na Graničnim površinama krških polja. Perspektivni razvoj korištenja
zemljišta na krskom području Jugoslavije prikazan je sasvim generalno
i šematski na priloženoj karti. (Vidi kartu na str. 166).


4. Izbor vrsta za melioraciju degradiranih površina i pröizuodnju stočne hrane
Izbor vrsta krmnog šumskog grmlja za melioraciju degradiranih pašnjaka
i kamenjara vrlo je složen problem s obzirom na mnoge uslove ekološke i ekonomske
prirode koji se postavljaju.


Već su stari šumari, koji su radili na krškom području došli do saznanja,
da kao´ osnova jedne stalne proizvodnje na aridnim krškim pašnjacima ne može
biti trava negc> drvenasta trajna vegetacija, koja je radi svog dubokog korijenja
relativno nezavisna od kolebanja oborina (6). S obzirom na uticaj bure kao i
ekstrema temperature i nepovoljnog rasporeda oborina na vegetaciju uopće u
ovom području, potrebno je da ta drvenasta vegetacija bude krajnje otporna
na uticaj tako nepovoljnih faktora.


Osim toga od tih se vrsta traži da se uspješno razvijaju na skeletnim tlima,
siromašnim mineralnim hranivima, te da imaju i svojstvo brzog rasta. Istraživanja
stadija procesa degradacije kraškog područja, kao i izvršeni ogledi u


164