DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 35 <-- 35 --> PDF |
REAMBULACIJA MEĐA ŠUMA OPĆENARODNE IMOVINE U NR HRVATSKOJ Ing. ZVONIMIR KALAFADZIĆ Po »-Zakonu o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini« (Narodne novine br. 31-1958.) do konca 1963. god. moraju se raspraviti svi takvi slučajevi. Da bi konstatirali i likvidirali uzurpacije pristupamo reambulaciji šumskih međa. Tema ovog prikaza bit će 1. historijat problema likvidacije uzurpacija šumskog zemljišta općenarodne imovine, te osvrt na do sada izvedene reambulacije, 2. prijedlog za racionalizaciju daljnjih radova na reambulacijama, naročito u svijetlu odredaba »Osnovnog zakona o šumama« (Službeni list br. 16-1961), koje govore o arondaciji šuma, te shodnoj primjeni »Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta« (Službeni list br. 47-1959) u slučaju arondacija šuma, 3. prijedlog za organizaciju radova na reambulaciji i likvidaciji uzurpacija. I U šumskom gospodarstvu potrebno je poznavati točne međe šumskog posjeda, kako bi se znali vlasnički odnosi, tj. prostiranje pojedinih kategorija vlasništva, te površina šume, kojom gospodarimo. Površina je, uz drvnu masu, glavni regulator proizvodnje u šumskoj privredi. Veličine šumskih površina uzimaju se obično iz katastarskih operata. Vlasnički odnosi uzimaju se kao ispravni onako, kako su upisani u zemljišnoj knjizi (gruntovnici), a prostiranje pojedinih kategorija vlasništva uzima se za ispravno onako, kako je zabilježeno u katastarskim planovima. Katastar registrira uživaoce zemljišta (poreske obveznike), dok zemljišna knjiga zabilježava vlasnike. Zemljišna knjiga i katastar ustrojeni su na temelju detaljne geodetske izmjere, izvršene istodobno u obje svrhe, tako da je isprva stanje u gruntovnici i u katastru bilo identično. Do kasnijeg neslaganja dolazi uslijed promjena u vlasničkim odnosima, koje u zemljišnoj knjizi nisu obično provedene, -dok ih katastar ažurnije registrira, jer ne vodi toliko računa o pravnim osnovama takovih promjena. Katastarski i zemljišno-knjižni operati, koji su na upotrebi u NR Hrvatskoj, izrađeni su još -većinom za bivše Austro-Ugarske. Detaljna geodetska izmjera bila je izvršena grafički, geodetskim stolom, bazirana na triangulacionoj mreži I, II i III reda, određenoj uglavnom numerički, koja je progušćivana grafičkom triangulacijom i poligoniranjem. Izmjera je obavljena posebno na austrijskom dijelu monarhije (Dalmacija, Istra) u vremenu od 1817.—1839. god., te na ugarskom dijelu (Hrvatska, Slavonija, Međimurje) u vremenu od god. 1848.—1877. Svrha izmjere bila je čisto fiskalna (u svrhu odmjere poreza), dana je samo horizontalna predodžba terena, dok visinska nije uopće rađena. |