DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 43 <-- 43 --> PDF |
CRNI BOR (PINUS NIGRA ARN.) U FLORI I VEGETACIJI GRČKE Prof, dr FRAN KUSAN Godine 1960, od 28. 6. do 22. 7., organizirao je prof, dr I. H o r v a t botaničku ekskurziju u Grčku. S njime su na terenu surađivali prof. F. Kušan i ing. S. B e r t o v i ć, kao i neki istaknuti grčki šumarski stručnjaci. Istraživani su najzanimljiviji oblici grčke vegetacije na velikom prostoru od Olimpa na sjeveru do Tajgeta na jugu. Naročita je pažnja bila posvećena istraživanjima šumske vegetacije. Zbog toga je grčko Ministarstvo šumarstva i materijalno pomagalo rad na terenu. Inače je ekskurziju financirao Savjet za naučni rad NR Hrvatske. Malo je koja zemlja u Evropi pretrpjela tolike promjene u svome biljnom svijetu kao Grčka. Od iskonskog biljnog svijeta sačuvali su se u Grčkoj samo oni oblici njezine vegetacije koji se nalaze na teže dostupnim mjestima, prije svega u najvišim planinskim predjelima. Sve je ostalo čovjek odavnine, kroz stoljeća i tisućljeća iskorišćivao´ i uništavao, što je i shvatljivo kada znamo koliko´ je stara grčka kultura i civilizacija. A s razvojem civilizacije ide u svakoj zemlji usporedo i prekomjerno iskorišćivanje njezinih prirodnih dobara. Zbog toga u Grčkoj, kao i u većini mediteranskih zemalja, i nalazimo samo ostatke, samo ruševine iskonskog biljnog pokrova. Ostaci šuma, ti najsavršeniji oblici svake vegetacije, susreću se u Grčkoj slično ostacima starih kulturnih spomenika, gradova, hramova ... No nisu za to krivi Grci: nijedna država na jugoistoku Evrope nije bila izložena tolikim seobama, naletima, osvajanjima i pustošenjima raznih naroda, sve tamo* cd perzijskih i rimskih vremena, od vremena Turaka, Mlečića, Franaka i dr. Svi su ti stranci ostavili za sobom i u Grčkoj vidljive tragove, vrlo često i u podizanju spomenika, ali, nažalost, još češće i u pustošenju šuma kojih je bilo sve manje i manje. .. Poznato je da je Grčka iza Švicarske najgorovitija zemlja u Evropi. U njoj su prema tome morale i edafske i klimatske prilike biti vrlo povoljne za razvitak šuma. Grčka je ustvari izrazito šumska zemlja, ali, nažalost, danas skoro posve bez šuma (Oekonomopoulos, 1959). Uza sva nastojanja, šume se u Grčkoj nisu još ni danas obnovile. One su još uvijek sačuvane samo u ostacima. Pa ni šume na najvišim grčkim planinama, na Tajgetu, na Parnasu i na Olimpu nisu ništa bolje sačuvane ni pošteđene, premda se već odavno radi vrlo intenzivno na racionalnom korištenju postojećih šuma. Razvijenije i bolje sačuvane šume vidjeli smo zapravo u području Pir.dskcg gorja gdje se napr. u okolici Pertulije nalazi i šumsko dobro- jedinog grčkog Šumarskog fakulteta u Solunu. Možemo reći da je danas samo jedva jedna četvrtina površine Grčke pokrivena šumama, dok se druge dvije četvrtine nalaze u degradacijskim stadijima iz kojih bi se šume mogle razviti. I na tim su površinama nekada rasle razne šume. Jedna se četvrtina grčkog zemljišta nalazi pod raznim kulturama (najrasprostranjenije su one u Tesaliji, grčkoj žitnici), na mjestima kojih su nekada isto tako bile šume. |