DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I prema ostacima tih šuma u Grčkoj može se zaključiti da su one morale biti (a dobrim dijelom su još i danas) vrlo raznolike. U njihovom sastavu sudjeluje mnogo raznolikog drveća: od isključivo zimzelenih oblika mediteranskog karaktera do izrazito planinskog drveća u šumama srednjoevropskog izgleda i sastava. Naročito je brojno zastupano crnogorično drveće; razni borovi, jele i čempresi. Šume se grčke jele i crnog bora uspinju na Tajgetu sve do najviših položaja. (Foto: F. Kušan) Kratak pregled šumske vegetacije u Grčkoj Smještena na krajnjem jugoistoku Evrope, u središtu istočnog Sredozemlja, gdje je sasvih strana oplakivana toplim morima, Grčka se odlikuje u svom najvećem dijelu izrazito zimzelenom i vrlo starom vegetacijom. I u toj vegetaciji ima danas zapravo najmanje oblika sa visokim drvećem, kao što su inače u Sredozemlju rasprostranjene biljke, česmina (Quercus ilex) i oštrika (Qu. corccifera) te alepski (Pinus halepensis) i tvrdi bor (Pinus brutia). Prorijeđene šume česmine, najčešće s oštrikom i planikom (Arbutus unedo i A. andrachne), sa maslinom, sa tršljom (Pistacia lentiscus) i zelenikom (Phillyrea media) i sa drugim zimzelenim grmljem susrećemo i danas skoro svegdje u Grčkoj. No nešto bolje razvijene šume česmine nalazimo u Grčkoj samo u jugozapadnom i zapadnom obalnom pojasu, uz obale rijeka i u klancima, najčešće na mjestima s više vlage i sa dubljim tlom. I mediteranski se borovi razvijaju u ljepšim sastojinama uglavnom izvan najužeg obalnog pojasa. Umjesto visokih šuma, najveći dio zimzelenog područja (izvan kultura i naselja) prekrivaju tu danas razni oblici degradirane vegetacije, razne vrste makija, frigana, gariga i kamenjara. Naročito su za grčku vegetaciju značajne frigane s mnogo vrlo otpornih grmova ili polu |