DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 55 <-- 55 --> PDF |
parfcove unašali smo razne egzote kao na primjer: kriptomeriju, libocedar, sekvoju, hameciparis itd. i ako je u smjernicama pisalo da se u gradske parkove ne smiju unašati egzote. Kad smo već spomenuli parkove, onda se treba dotaći i iprivatnih šuma uklopljenih među gradskim parkovima. Takve se šume ne mogu i ne smiju tretirati kao privredne šume bez obzira što su njihovi vlasnici privatnici. Među gradskim parkovima i to od poteza Vrapče, Mikulići, Šestine, Gračani.´Baćun, Markuševac, Markuševačka Trnp//a, Dubrava, Resnik, pa Savom do Podsuseda i od Podsuseda do Vrapca ima blizu 800 ha privatnih šuma. Budući da te šume imaju više komunalni karakter nego privredni, treba s njima i drugačije gospodariti. U tim šumama mora se stablimično gospodariti i voditi računa o svakom stablu. Osobito treba paziti da se ta šumska, ili bolje reći parkovska površina ne smanjuje i ne pretvara u poljoprivredno zemljište i gradilišta. Svakako da se i u tim šumama uzgojna mjere trebaju i moraju sprovoditi, pa šta vilše, na mnogim površinama uz rijeku Savu moći će se uzgajati i plantaža bjelogoričnog i crnogoričnog drveća. Tu se može spojiti lijepo, dobro, praktično i korisno, jer nije točno da sve ono što je korisno, nije i lijepo. Iz svega dosadašnjeg izlaganja o privatnim šumama, a to vrijedi i dobrim dijelom za narodne šume na užem području grada, izlazi da trebamo uzgajati šume koje služe u prvom redu za rekreaciju, ali se zato privreda u njima ne smije zanemariti. O tim djelatnostima, to jest o komunalnoj i privrednoj moraće se voditi računa kod izrade stručniu elaborata za te šume. Radi toga bi trebalo osnovati u svakoj općini komisije koje u prvom redu treba da izluče zelene površine. Sa zelenim površinama u blizini i u samom gradu Zagrebu, Samoboru, Gorici.´ Zelini itd. treba gospodaru kao sa parkovima, a sa ostalim šumama, već prema udaljenosti od naselja i prema posjećivanju šuma od izletnika, turista, planinara, skijaša itd. treba uvesti neke vrste prelazni način gospodarenja od gospodarenja sa parkovima, pa sve do gospodarenja, sa privrednim šumama. Na oko 30.000 ha privatnih šuma imamo godišnji prirest 36.000 m3 ili po ha 1,2 m3, a to je jedna četvrtina ili "jedna petina onoga prirasta koji bi se mogao dobiti sa pravilnim klasičnim gospodarenjem. Znači da su privatne šume toliko devastirane da se godišnje gubi samo na prirastu preko 100.000 m3 drvne mase ili izraženo u novcu, ako računamo m3 po 1.000 Din, to iznosi preko 100,000.000 Din, čistog prihoda. Kad bi uzeli u obzir i vrednije drvne Sortimente nego što je ogrjev, onda ta svota zinosi preko 300,000.000.— dinara čistog prihoda, a gubitak za nacionalnu privredu izražen u bruto produktu iznosi i preko jedne milijarde dinara godišnje. Dosada razmatrana šumska površina privatnih šuma uzeta je iz podataka dugoročne osnove sječa, a prema podacima koje imaju pojedine općine grada Zagreba ta se površina smanjuje za 364 ha i iznosi ukupno 29.063 ha, i to: Općina ha Općina ha Zelina 5061 Maksimir 340 Sesvete 3492 Medvešćak 280 Dugo Selo 1560 Gornij grad 160 Vel. Go_rica 1733 Crnomerec 160 Remetinec 2660 Susedgrad 925 Samobor 6570 Zaprešić 5530 Dubrava 542 Na području tih trinaest općina imamo sedam šumarija. Granice Šumarije Velika Gorica, Remetinac i Samobor točno se podudaraju sa granicama njihovih općina. Šumarija Zelina ima šuma na području općine Zelina i na području općine Sesvete. Od privatnih šuma na području šumarije Zelina pripalo bi 5061 ha, d_akle sve šume te općine i 2082 ha sa područja općina Sesvete ili ukupno 7143 ha. Šumariji Dugo Selo pripalo bi privatnih šuma 2970 ha i to sa područja općine Dugo Selo 1960 ha, a sa područja Sesvete 1910. Najteži i najsloženiji problem privatnih šuma sa područja općina Dubrava, Maksimir, Medveščak, Gornji grad, Crnomerec, Susedgrad i Zaprešić spada u područje šumarije Zagreb i iznosi 9787 ha. Za vršenje nadzora nad tim šumama, a na užem području grada i za čuvanje, za doznaku, izdavanje izvoznica, kontrolu na malim privatnim i zadružnim pilanama, kontrolu nad prodajom ogrjeva, a i tehnike i drugim raznim poslovima Šumsko gospodarstvo Zagreb traži od općina 17,741.235 dinara ili prosječno po ha 610 dinara ili po m3 485 dinara, ako uzmemo da se siječe 36.600 m3. Šumsko gospodarstvo je postavilo svoj zahtjev na temelju obračuna pojedinih šumarija, pa je interesantno osvrnuti se na te zahtjeve. Šumarija Zelina za navedene radove na 7143 ha traži 2,550.000 Din. ili po ha 357 dinara, Šumarija Dugo Selo za radove na 2970 ha traži 2..522.470 Din. ili prosječno po ha 849 dinara. Velika Gorica za 1733 ha traži, 1,538.354 dinara ili 205 |