DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 56     <-- 56 -->        PDF

prosječno po ha 888 dinara. Šumarija Remetinec
za 2660 ha traži 2,028.047 .dinara
što iznosi prosječno po ha 755 dinara. Za
6570 ha Šumarija Samobor traži 3,181.620
dinara ili po ha 485 dinara, a Šumarija
Zagreb za 7987 ha traži 5,917.714 dinara
ili prosječno po ha 741 dinar. Prosječni
troškovi po ha kod svake šumarije su različiti
i to jako razlifčti, pa iz brojaka 357,
849, 888, 755, 485 i 741 dinar po ha možemo
zaključiti da ti poslovi nisu svagdje jednaki,
odnosno da upravitelji Šumarija nisu
obuhvatili jednake djelokruge radova, a
najmanje čuvanje tih privatnih šuma. Ja
bih rekao i to da nam te brojke pokazuju
i to da se naša struka nije dovoljno zainteresirala
za problematiku privatnih šuma,
što više, da mi tom problematikom ne vladamo,
i ne samo mi, nego i narodni odbori
općina, pa čak ni sami vlasnici tih
šuma koji se plaše da će im te šume kadtad
biti oduzete, pa nastoje da čim prije
i što više iskoriste´ sadašnje stanje, iskoristite
ono što se još može iskoristiti, a
niko ne vodi računa o tome da se treba te
šume podignuti, i povećati njihovu vrijednost
pravilnim njegovanjem, uzgajanjem
i korištenjem. Krajnje je vrijeme da
se sa dosadašnjom praksom u privatnim
šumama prekine, da se kritički osvrnemo
na dosadašnje propuste, pa da se izrade
stručni elaborati za sve privatne šume
koji će postati zakon i obaveza kako za
vlasnike privatnih šuma, tako i za stručnjake
koji budu na tom području radili.
Za većinu šumarija i postoje već približno
elaborti, barem dugoročne osnove sječa,
samo je nevolja u tome što se privatnici
tih dugoročnih osnova sječa ne drže, jer
za njih i ne znaju. Možda bi bilo dobro
da se načine pojedini izvaci iz dugoročnih
osnova sječa pa na popularan način
rastumači pismeno i upozori privatnike
što i kako treba raditi u svojoj šumi. Čim
prije trebalo bi izraditi gospodarske osnove
za privatne šume, a dotle bi se godišnji
planovi njege, uzgoja i sječe nastavljali
prema dugoročnoj osnovi sječa.


Osvrnimo se na redovne godišnje rashode
koji bi bili najnužniji za privatne
šume grada Zagreba. U današnjim uslovima
svaka naša šuma, bila ona privatna
ili narodna, mora imati svoga čuvara.
Ako uzmemo da za najviše 800 ha treba
jedan čuvar s time što će mu i sami vlasnici
pomoći u čuvanju, onda za 29063 ha
treba 37 lugara. Plaća i odjeća lugara zajedno
sa svim društvenim obavezama stoji
godišnje prosječno oko 500.000 u bruto iznosu,
a za 37 lugara bi godišnje trebalo
osigurati 18,500.000 dinara. Za svakih pet
hiljada hektara trebao bi jedan šumarski


inženjer, dva tehničara, jedan administrativni
službenik, koji bi vršio i blagajničku
službu i jedan računarac. Za šest inženjera
potrebno bi bilo osigurati oko
5,000.000 dinara i za šest administrativaca
i šest računaraca 6,000.000 dinara. Prema
tome ukupni godišnji rashodi iznosili bi za
privatne šume na području grada Zagreba
36,000.000 dinara za stručno osoblje. K
tome još treba dodati materijalne troškove
i čistačioe sa nepotpunim radnim vremenom
i što bi iznosilo oko 4,000.000 dinara
godišnje, dakle sveukupno 40,000.000 din.


Kako savezni propisi određuju da se
u narodnim šumama po m3 daje za obnovu
i regeneraciju šuma najmanje 400 dinara,
a najviše 1000 dinara, obzirom na stanje
u privatnim šumama grada Zagreba, trebali
bi NOO grada Zagreba donijeti odluku
da se za regeneraciju privatnih šuma
plaća maksimum, to jest 1000 din. po m:i.
Na taj način za uzgojne radove u privatnim
šumama dobilo bi se 36,000.000 d;nara
godišnje ili po ha 1240 dinara. Pitanje se
nameće otkuda i kako nabaviti troškove
za čuvanje šuma i za plaće stručnjaka koji
će raditi u tim šumama i biti odgovorni
za sve radove, odnosno otkuda nabaviti
40,000.000 dinara. Smatram da tih 40,000.000
dinara se ne bi smjelo ubirati po m3, već
po površini. Evo zašto po površini, a ne
po m3. Ima privatnika koji su svoje šume
sasjekli i iskoristili, pa sada´ nemaju što
sjeći, već se u njihovim šumama trebaju
provoditi uzgojni radovi, dakle trošit će se
novac za njihove šume iz sume koja se dobije
za posječene kubne metre izvan njihovih
šuma. Iako će se taj novac vratiti
kasnije kad uzgojene šume budu zrele za
sječu, on će se opet morati upotrijebiti za
daljnje uzgojne radove, jer će uzgojnih radova
uvijek biti u šumama. Za čuvanje i
stručne radove u privatnim šumama trebali
bi NOO grada Zagreba odrediti doprinos
od 1379 dinara ili okruglo 1400 dinara
po ha.


Inž. D. Zmijanac


PODACI ZA NORMIRANJE RADOVA
MJERENJA I TRIJEBLJENJA TANJIH
IZBOJAKA U SASTOJINI MAKIJSKOG
TIPA


Tokom nekoliko godina vršio sam mjerenja
izbo jaka na pokusnoj plohi koju je
osnovao bivši Institut za pošumljavanjemelioraciju krša u Splitu u šumi Kaoöina
Gaj podno Kozjaka. U toj sastojim na pokusnoj
plohi, Institut je izvršio sječu na