DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 60 <-- 60 --> PDF |
je«. Ne pripada grupi »tvrdog sjemena«, tj. sjemenja koje sijano rano u jesen, bez obzira na dob, uglavnom narednog proljeća ne klije nego preleži do drugog proljeća, kao što je to sjemenje molike, tise, borovica, klena, maklena, zelenike, mliječa, običnog jasena, običnog graba, velelisne lipe, srebrenolisne lipe, žutog koprivića i dr. Zaključne napomene. U članku se skreće pozornost na problem javora gluhaća kod nas. Naglašena je potreba da se prouče njegove geografske, morfološke, fito DRUŠTVENE VIJESTI VIII ZASJEDANJE POTKOMISUE FAO ZA KOORDINACIJU ŠUMARSKIH PITANJA MEDITERANA U Dubrovniku je održano VIII Zasjedanje Potkomisije FAO za koordinaciju šumarskih pitanja Mediterana od 7. do 15. maja o. g. Na ovo zasjedanje došli su delegati iz slijedećih zemalja (članica Potkomisije): Francuske, Grčke, Italije, Izraela, Mađarske, Portugala, Spanije, Tunisa i Jugoslavije. Kao promatrači sudjelovali su predstavnici odjeljenja za šume i šumske proizvode organizacije FAO te predstavnik Ureda za tehničku pomoć Bliskom istoku Velike Britanije, ka^ i predstavnik Međunarodne unije šunuaKu-isLraživačkih organizacija (IUFRO). Učesnici su se sakupili u Zagrebu, odakle su krenuli na stručnu ekskurziju, koja je prethodila radnom dijelu, zasjedanja. Ekskurzija se odvijala po programu (koji je bio objavljen u prošlom broju Šumarskog lista) jedino se morao učiniti izuzetak s obzirom na posjetu sastojini »Štirovača «. Ovaj objekt morao se nažalost isključiti iz programa, budući da je put uslijed visokog snijega bio neprohodan. SVi su učesnici bili neobično zadovolini sa objektima koje su posjetili, no najdublji utisak ostavila im je posjeta Nacionalnom parku »Plitvička Jezera«. Ekskurzija se završila 11. maja dolaskom u Dubrovnik, gdje je drugi dan započeo radni-dio zasjedanja održavan u Radničkom domu »Ivan Morđin-Crni«. Sastanak je otvorio predsjednik Potkomisije g. Jean de V a i s s i e r e, nakon čega su delegate pozdravili g. Andre M et r o, u me generalnog direktora Odjeljenja za šume organizacije FAO, te ing. cenološke i uzgojne osobine. Javor gluhać zaslužuje pažnju i kao drvo podesno za melioraciju degradiranih šuma srednjeg i visokog krša. U radnji su doneseni rezultati pokusa sjemena javora gluhaća iz žetve 1958. god., koje je posijano djelomično u jesen. 1958, a djelomično u proljeće 1959. Konstatirano je da javor gluhać pripada skupini šumskog drveća, čije sjeme velikim procentom klije narednog proljeća ako se odmah u jesen posije, a preleži ako se posije u proljeće. Prof. M. Anić Franjo Kneb l u ime naše zemlje. Nakon otvorenja prihvaćen je slijedeći dnevni red: 1. Odluke XI Zasjedanja organizacije FAO u pogledu statuta i pravilnika Potkomisije; 2. Pregled poduzetih mjera u okviru projekta o razvoju Mediterana; 3. Pregled programa pomoći organizacije FAO području — problemi i perspektive; 4. Analiza razvoja politike korištenja zemljišta na Mediteranu sa šumarskog gledišta — problemi korištenja zemljišta na kršu; 5. Proučavanje kretanja razvoja industrije smolarenja; 6. Proučavanje financiranja šumarskih planova; 7. Problematika šumske ispaše: a) proučavanje ispaše koza; b) prijedlog za stvaranje radne grupe u djelokrugu šumarstva; 8. Koordinacija šumarskih istraživanja i regionalna kooperacija za proizvodnju i izmjenu selektiranog sjemena i sadnica; 9. Planovi za budućnost: a) melioracija degradiranih šuma; b) sakupljanje osnovnih podataka za šumsko planiranje; c) korišćenje drveta malih dimenzija; 10. Aktivnosti radnih grupa: a) izvještaj radne grupe za pluto; b) izvještaj radne grupe za eukaliptus; c) izvještaj zajedničke radne grupe za proširenje šuma i tehničku rekonstrukcij u; 11. Ostala pitanja; 12. Izbor novog Odbora Potkomisije; |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 61 <-- 61 --> PDF |
13. Određivanje vremena i mjesta, slijedećeg Zasjedanja. Sekretarijat Potkomisije dostavio je svim učesnicima materijale po pojedinim tačkama dnevnog reda. Ove materijale sastavili su predstavnici pojedinih zemalja kao i Sekretarijat Potkomisne. Sa strane naše zemlje podneseni su Sekretarijatu slijedeći referati: »Proizvodnja drveta u plantažama« — autor ing. D. Bura; »Neke tendence ekonomskih kretanja na području jugoslavenskog krša« — autqr dr Z. P o t oč i ć; »Melioracija degradiranih šuma« — autori ing. A. H o r v a t, ing. Z. P e 1 c e r i ing. Š. Meštrović; »Melioracija degradiranih pašnjaka pomoću drveća i grmlja za ishranu stoke« — autor ing. P. Ziani; »Melioracija kraških polja« — autor ing. A. J e 1 a v i ć; »Posljedice zabrane držanja koza u Jugoslaviji « — autor ing. P. Ziani . Od ostalih referata pobudili su pažnju »Studija o financiranju šumarskih programa « kao i »Koordinacija šumarskih istraživanja i regionalna kooperacija za proizvodnju i izmjenu selektiranog sjemena i sadnica«, te »Iskorištenje drveta malih dimenzija«. Za vrijeme Zasjedanja vodila se živa diskusja o svim pitanjima dnevnog reda, u kojoj su uzeli riječ i naši predstavnici ing. F. KnebI, ing. P. Ziani, dr B. Kraljić i dr. Od važnijih zaključaka mogu se istaci slijedeći: Potkomisija smatra da šume Mediterana vrše, bez sumnje, važnu ulogu kako fizičke zaštite tla tako i proizvodnje humusa i reguliranja akumulacije voda. Isto tako one imaju i važnu socijalnu ulogu kao i rekreacionu za gradsko stanovništvo. Zbog toga treba nastojati povećati površine podižući intenzivne i ekstenzivne kulture gdje je to moguće. S obzirom da je to prilično kompleksan problem povjereno je gg. M. N a v a r r o i M. B a d r a da u zajednici sa Sekretarijatom za šume i šumske proizvode FAO razrade to pitanje sa pravnog aspekta. Ovaj rad podnijet će se Potskomisijl prilikom narednog Zasjedanja. U odnosu na naš Krš Potkomisija smatra da je ovdje potrebno poduzeti mjere kako bi se spriječila dalja degradacija i erozija, zatim podizanje turističkih objekata, osnivanje pašnjaka sa drvećem i grmljem koje služi za ishranu sJ;oke itd. Po trebno je nadalje ispitati i rentabilitet ulaganja u te radove. Zbog toga osnovana je i radna grupa Potkomisije, koja će u zajednici sa Sekretarijatom detaljno razmotriti ove probleme. Isto tako smatra se potrebnim održavanje jednog seminara ili simpozija na kome bi uz šumare sa područja Sredozemlja sudjelovali i agronomi, hidrotehničari i ekonomisti. Organizacija FAO u zajednici sa IUFRO razradila je deset programa za razvoj Mediterana. To su zapravo teme koje bi trebali proraditi instituti za šumarska istraživanja. Sa strane naše zemlje sudjelovat će u tim radovima Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. S time u vezi određen je i ing. P. Ziani kao nosilac radova po programu br. 2: »Ekonomska studija o mogućnosti korištenja drveća i grmlja, koje služi za ishranu stoke u pošumljavanjima«. Potkomisija nadalje smatra da je potrebno prići osnivanju »banke za sjeme« kako bi se smanjila ovisnost o urodu sjemenja, što često dovodi do zastoja u radovima. U daljem radu razmatralo se pitanje finansiranja šumarskih planova. Zauzet je stav da se na području Mediterana radovi i dalje odvajaju na podizanju nasada, kako na dosadanji, ekstenzivan, tako isto i intenzivan način, svagdje gdje za to postoje mogućnosti. Da bi se dobila slika o mogućnostima financiranja radova oformljena je grupa šumara ekonomista, koji će to pitanje razmotriti sa svih strana. Kao izvjestilac izabran je dr. K r a 1 j ić, kome će ostale zemlje javiti imena saradnika. Diskusija u pogledu koza zauzela je stav da je slobodna paša vrlo destruktivna za vegetaciju, režim voda, kao i da stvara ograničene mogućnosti prirodnog pomlađivanja šuma. S druge strane jasnp je da zabrana koza prouzrokuje ipotrebe mijenjanja seoskog gospodarenja, koje je bazirano na ispaši koza, što prouzrokuje izvjesne poteškoće. Zbog toga Potkomisija smatra da politika u svakoj zemlji treba odrediti faktore koji dobro označuju potencijalnu mogućnost svakog kraja i tada odrediti dugoročnu perspektivu ekonomskog i socijalnog razvitka. Osim toga Potkomisija preporuča odvojenu organizaciju u sklopu »Tehničke pomoći« gdje bi se održao seminar specijalno posvećen tom pitanju. Tada bi se vladama mogao dati bolji pregled i orijentacija pri donošenju izviesnih mjera. Na koncu Potkomisija je prihvatila osnivanje grupe koja će proučavati do slijedećeg zasjedanja zakono 211 |