DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 60     <-- 60 -->        PDF

je«. Ne pripada grupi »tvrdog sjemena«,
tj. sjemenja koje sijano rano u jesen, bez
obzira na dob, uglavnom narednog proljeća
ne klije nego preleži do drugog proljeća,
kao što je to sjemenje molike, tise,
borovica, klena, maklena, zelenike, mliječa,
običnog jasena, običnog graba, velelisne
lipe, srebrenolisne lipe, žutog koprivića
i dr.


Zaključne napomene. U članku se skreće
pozornost na problem javora gluhaća
kod nas. Naglašena je potreba da se prouče
njegove geografske, morfološke, fito


DRUŠTVENE VIJESTI


VIII ZASJEDANJE POTKOMISUE FAO
ZA KOORDINACIJU ŠUMARSKIH
PITANJA MEDITERANA


U Dubrovniku je održano VIII Zasjedanje
Potkomisije FAO za koordinaciju
šumarskih pitanja Mediterana od 7. do 15.
maja o. g.


Na ovo zasjedanje došli su delegati iz
slijedećih zemalja (članica Potkomisije):
Francuske, Grčke, Italije, Izraela, Mađarske,
Portugala, Spanije, Tunisa i Jugoslavije.
Kao promatrači sudjelovali su predstavnici
odjeljenja za šume i šumske proizvode
organizacije FAO te predstavnik
Ureda za tehničku pomoć Bliskom istoku
Velike Britanije, ka^ i predstavnik Međunarodne
unije šunuaKu-isLraživačkih organizacija
(IUFRO).


Učesnici su se sakupili u Zagrebu, odakle
su krenuli na stručnu ekskurziju, koja
je prethodila radnom dijelu, zasjedanja.
Ekskurzija se odvijala po programu (koji
je bio objavljen u prošlom broju Šumarskog
lista) jedino se morao učiniti izuzetak
s obzirom na posjetu sastojini »Štirovača
«. Ovaj objekt morao se nažalost isključiti
iz programa, budući da je put
uslijed visokog snijega bio neprohodan.
SVi su učesnici bili neobično zadovolini sa
objektima koje su posjetili, no najdublji
utisak ostavila im je posjeta Nacionalnom
parku »Plitvička Jezera«. Ekskurzija se
završila 11. maja dolaskom u Dubrovnik,
gdje je drugi dan započeo radni-dio zasjedanja
održavan u Radničkom domu »Ivan
Morđin-Crni«.


Sastanak je otvorio predsjednik Potkomisije
g. Jean de V a i s s i e r e, nakon
čega su delegate pozdravili g. Andre M et
r o, u me generalnog direktora Odjeljenja
za šume organizacije FAO, te ing.


cenološke i uzgojne osobine. Javor gluhać
zaslužuje pažnju i kao drvo podesno za
melioraciju degradiranih šuma srednjeg i
visokog krša.


U radnji su doneseni rezultati pokusa
sjemena javora gluhaća iz žetve 1958. god.,
koje je posijano djelomično u jesen. 1958, a
djelomično u proljeće 1959. Konstatirano
je da javor gluhać pripada skupini šumskog
drveća, čije sjeme velikim procentom
klije narednog proljeća ako se odmah
u jesen posije, a preleži ako se posije u
proljeće. Prof. M. Anić


Franjo Kneb l u ime naše zemlje. Nakon
otvorenja prihvaćen je slijedeći dnevni
red:


1.
Odluke XI Zasjedanja organizacije
FAO u pogledu statuta i pravilnika
Potkomisije;
2.
Pregled poduzetih mjera u okviru
projekta o razvoju Mediterana;
3.
Pregled programa pomoći organizacije
FAO području — problemi i
perspektive;
4.
Analiza razvoja politike korištenja
zemljišta na Mediteranu sa šumarskog
gledišta — problemi korištenja
zemljišta na kršu;
5.
Proučavanje kretanja razvoja industrije
smolarenja;
6.
Proučavanje financiranja šumarskih
planova;
7.
Problematika šumske ispaše:
a) proučavanje ispaše koza;
b) prijedlog za stvaranje radne grupe
u djelokrugu šumarstva;


8.
Koordinacija šumarskih istraživanja
i regionalna kooperacija za proizvodnju
i izmjenu selektiranog sjemena
i sadnica;
9.
Planovi za budućnost:
a) melioracija degradiranih šuma;
b) sakupljanje osnovnih podataka za
šumsko planiranje;
c) korišćenje drveta malih dimenzija;


10.
Aktivnosti radnih grupa:
a) izvještaj radne grupe za pluto;
b) izvještaj radne grupe za eukaliptus;


c) izvještaj
zajedničke radne grupe
za proširenje šuma i tehničku
rekonstrukcij u;


11.
Ostala pitanja;
12.
Izbor novog Odbora Potkomisije;


ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 61     <-- 61 -->        PDF

13.
Određivanje vremena i mjesta, slijedećeg
Zasjedanja.
Sekretarijat Potkomisije dostavio je
svim učesnicima materijale po pojedinim
tačkama dnevnog reda. Ove materijale sastavili
su predstavnici pojedinih zemalja
kao i Sekretarijat Potkomisne. Sa strane
naše zemlje podneseni su Sekretarijatu slijedeći
referati:


»Proizvodnja drveta u plantažama« —
autor ing. D. Bura;


»Neke tendence ekonomskih kretanja na
području jugoslavenskog krša« — autqr
dr Z. P o t oč i ć;


»Melioracija degradiranih šuma« —
autori ing. A. H o r v a t, ing. Z. P e 1 c e r
i ing. Š. Meštrović;


»Melioracija degradiranih pašnjaka pomoću
drveća i grmlja za ishranu stoke«



autor ing. P. Ziani;
»Melioracija kraških polja« — autor ing.
A.
J e 1 a v i ć;
»Posljedice zabrane držanja koza u Jugoslaviji
« — autor ing. P. Ziani .
Od ostalih referata pobudili su pažnju
»Studija o financiranju šumarskih programa
« kao i »Koordinacija šumarskih istraživanja
i regionalna kooperacija za proizvodnju
i izmjenu selektiranog sjemena i
sadnica«, te »Iskorištenje drveta malih
dimenzija«.


Za vrijeme Zasjedanja vodila se živa
diskusja o svim pitanjima dnevnog reda,
u kojoj su uzeli riječ i naši predstavnici
ing. F. KnebI, ing. P. Ziani, dr B.
Kraljić i dr.


Od važnijih zaključaka mogu se istaci
slijedeći:


Potkomisija smatra da šume Mediterana
vrše, bez sumnje, važnu ulogu kako
fizičke zaštite tla tako i proizvodnje humusa
i reguliranja akumulacije voda. Isto
tako one imaju i važnu socijalnu ulogu
kao i rekreacionu za gradsko stanovništvo.
Zbog toga treba nastojati povećati površine
podižući intenzivne i ekstenzivne kulture
gdje je to moguće. S obzirom da je
to prilično kompleksan problem povjereno
je gg. M. N a v a r r o i M. B a d r a da
u zajednici sa Sekretarijatom za šume i
šumske proizvode FAO razrade to pitanje
sa pravnog aspekta. Ovaj rad podnijet će
se Potskomisijl prilikom narednog Zasjedanja.


U odnosu na naš Krš Potkomisija smatra
da je ovdje potrebno poduzeti mjere
kako bi se spriječila dalja degradacija i
erozija, zatim podizanje turističkih objekata,
osnivanje pašnjaka sa drvećem i grmljem
koje služi za ishranu sJ;oke itd. Po


trebno je nadalje ispitati i rentabilitet
ulaganja u te radove.


Zbog toga osnovana je i radna grupa
Potkomisije, koja će u zajednici sa Sekretarijatom
detaljno razmotriti ove probleme.
Isto tako smatra se potrebnim održavanje
jednog seminara ili simpozija na
kome bi uz šumare sa područja Sredozemlja
sudjelovali i agronomi, hidrotehničari
i ekonomisti.


Organizacija FAO u zajednici sa IUFRO
razradila je deset programa za razvoj Mediterana.
To su zapravo teme koje bi trebali
proraditi instituti za šumarska istraživanja.
Sa strane naše zemlje sudjelovat
će u tim radovima Institut za šumarska i
lovna istraživanja u Zagrebu. S time u
vezi određen je i ing. P. Ziani kao nosilac
radova po programu br. 2: »Ekonomska
studija o mogućnosti korištenja drveća
i grmlja, koje služi za ishranu stoke
u pošumljavanjima«.


Potkomisija nadalje smatra da je potrebno
prići osnivanju »banke za sjeme«
kako bi se smanjila ovisnost o urodu sjemenja,
što često dovodi do zastoja u radovima.


U daljem radu razmatralo se pitanje
finansiranja šumarskih planova. Zauzet je
stav da se na području Mediterana radovi
i dalje odvajaju na podizanju nasada, kako
na dosadanji, ekstenzivan, tako isto i
intenzivan način, svagdje gdje za to postoje
mogućnosti. Da bi se dobila slika o
mogućnostima financiranja radova oformljena
je grupa šumara ekonomista, koji
će to pitanje razmotriti sa svih strana.
Kao izvjestilac izabran je dr. K r a 1 j ić,
kome će ostale zemlje javiti imena saradnika.


Diskusija u pogledu koza zauzela je
stav da je slobodna paša vrlo destruktivna
za vegetaciju, režim voda, kao i da
stvara ograničene mogućnosti prirodnog
pomlađivanja šuma. S druge strane jasnp
je da zabrana koza prouzrokuje ipotrebe
mijenjanja seoskog gospodarenja, koje je
bazirano na ispaši koza, što prouzrokuje
izvjesne poteškoće. Zbog toga Potkomisija
smatra da politika u svakoj zemlji treba
odrediti faktore koji dobro označuju potencijalnu
mogućnost svakog kraja i tada
odrediti dugoročnu perspektivu ekonomskog
i socijalnog razvitka. Osim toga Potkomisija
preporuča odvojenu organizaciju
u sklopu »Tehničke pomoći« gdje bi se
održao seminar specijalno posvećen tom
pitanju. Tada bi se vladama mogao dati
bolji pregled i orijentacija pri donošenju
izviesnih mjera. Na koncu Potkomisija je
prihvatila osnivanje grupe koja će proučavati
do slijedećeg zasjedanja zakono


211