DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 8     <-- 8 -->        PDF

U sklopu mera za povećanje proizvodnje stočne hrane, melioracija livada
predstavlja jedan od bržih i jeftinijih načina, naročito na unutarnjem mediteranskom
području kao´ što je na pr. Lika, gde se prosečni prinos livada kreće
od 13 do 18 mtc po ha.


3.
Planinske livade — pašnjaci
Ovaj tip livada — pašnjaka koji je mnogo raširen u Jugoslaviji i na kojemu
se redovno izmenjuje ispaša sa košnjom krajnje je neracionalno iskorištavan.
Samo uvođenje gospodarenja u turnusu može odmah da podigne proizvodnju
prema prilikama najmanje za 30%.


4.
Visoko-planinski pašnjaci
Ovih pašnjaka ima na mediteranskom području Jugoslavije oko 501.000 ha,
a na jadranskom krškom području 362.000 ha. Znatan deo ovih pašnjaka je
preopterećen i erodiran, dok je drugi deo, koji se nalazi na plodnim i dubokim
tlima nedovoljno iskorišten. Fertilizacijom i navodnjavanjem treba da se postigne
nekoliko- puta veća proizvodnja od današnje. U tom pravcu su u toku
mere u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Nas ovde najviše zanima povećanje stočne hrane na nekim kategorijama
degradiranih površina jadranskog mediteranskog krškog područja. To su:


5.
Degradirane niske šume i šikare
Degradirane niske šume i šikare mogu da dadu znatne količine stočne hrane
po hektaru, koja ima skoro podjednaku krmnu vrednost kao i dobro seno. Seljaci
u Dalmaciji već odavno koriste svoje privatne šumom obrasle ograđene
površine za proizvodnju lisnika i ogrevnog drva, a površine između i ispod
drveća kose. Lisnik se obicno> seče svake treće godine. Jedan hektar takvih
privatnih ograda daje godišnje 200 kg suvog lisnika, 200 kg sena i 600 kg
ogreva. (3)
Pojedini tipovi niskih listopadnih šuma krškog područja daju u 5 god.
ophodnji od 8—53 mtc suvog lista po ha, što odgovara količini sena od 12—73
mtc. (4)
Napred smo naveli, da u proizvodnji stočne hrane na mediteranskom području
Jugoslavije postoji manjak od 12,5 mil. mtc sena. Znatan se deo toga
manjka nadoknađuje sa lisnikom i brstom iz šuma. (Vidi tabelu br. 5).


Tab. 5.
Šumska ispaša u 1953. gr. u mil. mtc


Šumska ispaša u 1953. u mil. mtc.
Narodna republika Na području ćele Na mediteranskom području
republike (5) republike. Preračunato
prema (5)


Ukupno 22,88 11,53
Hrvatska 10,62 5,73
Slovenija 0,14 0,03
Bosna i Hercegovina 7,94 1,59
Makedonija 2,98 2,98
Crna Gora 1,20 1,20


Na mediteranskom području Jugoslavije prema revidiranim podacima ima
1,633 mil. ha degradiranih šuma i šikara (Stat. God. 1961.) Jasno je, da će se znatan deo te površine u bližoj i daljoj budućnosti vratiti