DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 29     <-- 29 -->        PDF

RAZNE STRUČNE TEME I PRIKAZI


STO ČE PRIDONIJETI OBNOVI SUMA


NA KRŠU?


Pitanje obnove šuma na Kršu Dalmacije
staro je upravo toliko, koliko i uništenje
starih i neprohodnih šuma ovog područja.
Traženje puta za rješenje ovog pitanja
presudnog je značenja. Ono je još i
danas ostalo ovijeno nejasnoćarria i relativno-
objektivnim poteškoćama. O traženju
puteva za rješavanje ovog pitanja nisu
angažirani samo šumari nego i ostali naši
ljudi sela i grada, koji se svakodnevno suočavaju
sa raznovrsnim nedaćama, koje
su odraz posljedica obešumljenosti našeg
Krša.


Radi ilustracije, a u prilog i ove tvrdnje
navest ću nekoliko primjera.


Prvo, moj razgovor o problematici čuvanja
postojećih i podizanja novih šuma
sa drugom Alfirevim Rudolf om-Ruj om,
starim borcem i dugogodišnjim predsjednikom
Narodnog odbora općine Vodica te
višegodišnjim predsjednikom Upravnog
odbora Šumarije u Šibeniku. Na pitanje,
postavljeno tek nakon što je drug Rujo
upoznat u koju mu se svrhu postavlja tj.
u svrhu objave u našoj stručnoj štampi,
što smatra najprikladnijim u prilog očuvanja
postojećih i obnove šuma na obešumljenom
šumskom zemljištu našega
Krša odgovorio je približno ovako:


Pitanje je po izgledu jednostavno, ali
je sadržajno složeno i odgovor na njega
nije jednostavan. Da se otpočne razgovarati
o postavljenom pitanju neminovno je
prethodno govoriti o pitanju preodgoja i
odgoja našega čovjeka radi izmjene odnosa
prema šumama.


Čovjek je jedan od najhitnijih faktora
sa kojim je neminovno računati za svaki
ptothvat na polju našeg društveno-^korisnog
rada uopće. Čovjek, o kome bih ovdje
nešto želio da kažem, bio bi na prvom
mjestu baš sam šumar, od kojega se zaista
u ovom pravcu ponajviše očekuje.--On
bi trebao da bude ne samo stručnjak profesionalac,
nego i istiniti ljubitelj svojega
zvanja, koji djeluje odgojno u narodu.


Dosadašnja praksa pokazuje, da se na
našim zborovima birača agronomi pojavljuju
vrlo rijetko, šumari nikako. Mi predstavnici
naroda željeli bi, da se sa dosadašnjom
praksom u ovom pogledu prestane,
pa da se i šumarski stručnjak ubuduće
što češće pojavi i na našim skupovima i
to ne kao pasivni promatrač, nego kao


aktivni propagator obnove naših šuma.
Od šumara očekuje se da živom riječi pokaže,
a praktičnim primjerom dokaže kako
se šuma obnavlja i goli Krš ozelenjava.
On bi trebao da bude učitelj naroda u
svojoj struci. Ovo nije samo želja ljudi
nego i neophodna nužda. Ne §amo na masavriim
skupovima, nego bi trebalo, da se
šumar kao propagator pojavi i u našim
školama, itd.


Istina za mnoge stvari neophodna su
novčana sredstva, ali je i na drugoj strani
također istina da bi se mnoge stvari mogle
i te kako izvesti i sa manje sredstava, samo
sa malo više volje i ljubavi naprama
struci.


Drugi primjer kako se može mnogo
učiniti kad ima ljudi koji žele i znadu pokrenuti
narod jest opet da područje Šibenika.


U mjestima, Vodice i Tribunj kod Šibenika
kroz deset godina rada na pošumljavanju
golog Krša, podignuto je preko 300
tisuća mladih stabala među kojima prevladavaju
borovi. Od zasađenih sadnica
već danas imade mladih borovih stabala
visokih i preko 4 metra.


Mlade su šume podigli individualni zemljoposjednici
na svojim česticama napuštenog
poljoprivrednog zemljišta, jer je
uslijed prevelike iscrpljenosti i djelovanja
erozionih sila naprosto onesposobljeno za
bilo kakovu daljnju racionalnu, ekonomski
opravdanu, poljoprivrednu proizvodnju.


Tako je na primjer Grubelić-Bainov
Andrija, pok. Nike iz Tfibunja, pošumio
sve svoje ovakove parcele, i da ih je još
imao, sve bi ih bio šumskim drvećem zasadio.
Grubelić u ovom pogledu nije usamljen
u Tribunju, jer imade dosta svojih
sljedbenika u redovima naprednih zemljoradnika.


Vlasnici novo podignutih šuma jedino
negoduju protiv pojedinaca, ko^i ne čuvaju
svoju stoku pa im u mladim šumama
redovito nanosi velike štete. Zbog toga
naglašavaju da bi im od strane vlasti u
pogledu očuvanja njihovih šuma trebalo
pomoći.


Da bi šumar na Kršu mogao otpočeti
svojim teškim radom u popularizaciji uloge
šuma, njemu bi društvo trebalo to da
omogući, a šumarskoj struci Krša da dade
sve ono što je za njen normalni radrazvoj neophodno.


Odgojni momenat u najširim slojevima
našega naroda je zaista presudan i p nje




ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 30     <-- 30 -->        PDF

mu bi trebalo da se mjerodavni što temeljitije
pozabave, jer o ovom ovisit će mnogi
činioci u vezi ozelenjavanja našeg go-
log Krša i obale plavog Jadrana.


Prema navodima mjesnog čuvara parkovnih
nasada sela Tribunja (čuvara za
čuvanje privatnih šuma nema), dade se
zaključiti, da je samo u selu´Tribunju od
1955. do 1958. godine pošumljeno preko 200
parcela napuštanog poljoprivrednog zemljišta.
Ovom je akcijom samo u Tribunju
podignuto preko 30 ha novih šuma. Slično
Tribunju postupile su i Vodice, gdje je također
u istom razdoblju podignuto preko
40 ha šuma. Istina, ovakvih parcela imade
još za pošumljivanje, kao i drugih goleti,
i ishod akcije pošumljavanje dobrim
će dijelom ovisiti od dva glavna faktora, i
to od mogućnosti nabave potrebitih sadnica
i o očuvanju zasađenih kultura mladih
šuma od uništavanja po stoci.


Ovi uspjeli radovi danas predstavljaju
u dinarima izraženu vrijednost u iznosu
od preko 30 miliona. I ovaj je doprinos u
povećanju vrijednosti zemljišnog fonda u
korist našega društva kao cjeline rezultat
rada naših radnih ljudi na polju obnove
naših šuma na obešumljenom Kršu ovoga
kraja.


Pokretači ove društveno korisne akcije
bili su za Vodice drug »Rujo«. a za Tribun j
drug »Levanto«, oba vrijedna druga iz redova
naših prvoboraca Oslobodilačkog rata.
Oni su svoje zamisli prenijeli na omladinske
i ostale društveno-političke organizacije,
koje su pokrenule radni elan naših
ljudi.


HHHH


Vrijedni naši ljudi svojim radom neplodno
tlo pretvaraju tako u plodno, uljepšavaju
svoja mjesta i stvaraju sami sebi
još povoljnije uvjete za razvoj ne samo
turizma nego i za opće podizanje životnog
standarda sebi i svome potomstvu.


Kao treći primjer navodim odnos šuma
i turizma.


Budimo na čistu, da bez šuma, u bilo
kome vidu, nema uvjeta za normalan razvoj
turizma. Zbog toga bi bilo neophodno,
a u interesu što potpunijeg razvoja, turizam
što tješnje povezati sa šumarstvom
odnosno obnovom šuma turističkog tipa.


Gradski parkovi, drvoredi, travnjaci,
cvjetnjaci i slično u cijelosti ne mogu da
nadomjeste funkciju šume kao biljne formacije
na široj osnovi.


Radosti, užitak, rekreaciju, atrakciju
itd. ljudskom srcu, a napose u vrijeme
ljetnih žega može jedino da u potpunosti
pruži šuma.


Mi se ponosimo našim lijepim plavim
Jadranskim morem, njegovom obalnom
razvedenošću, mnogobrojnim otocima, poluotocima,
uvalama, zatonima itd. Ali ovoj
prirodnoj ljepoti, da bi ona u cijelosti
mogla da posluži pravoj svrsi za potrebe
čovjeka, te da bi dobila svoj cjeloviti
sklad, nedostaje, skoro svuda, šuma, pa ju
je i u interesu prosperiteta i razvoja našega
turizma neophodno obnavljati.


Stoga u prilog obnove npvih šuma na
obešumljenom Kršu možda nebi bilo na
odmet, kada bi mjerodavni uzeli u razmatranje
mogućnost, da se od turističke


Detalj podignutih šuma u Tribunju od 1955—1958 g. Foto: M. Rajčić.