DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 31     <-- 31 -->        PDF

takse predvidi i jedan postotak za podizanje
novih šuma namijenjenih turizmu.
Ove bi šume trebalo bitno lučiti od ostalih
i to ne samo s gledišta izvora investicija,
nego isto tako s gledišta uprave i načina
gospodarenja s njima.


DRUŠTVENE VIJESTI


REFERATI
održani na IV Jugoslavenskom Šumarskom
Kongresu u Zagrebu 17. VI 1962. godine


Svrha je bila svih referata i diskusija
vođenih na ovom Kongresu da bi se prikazala
sadašnjost, iznijeli problemi i zacrtala
predvidljiva budućnost naše jugoslavenske
šumoprivrede i konačno da se sve
to rezimira u zaključcima. Činjenice, podatke
i mišljenja izvjestilaca nastojat ćemo
izložiti u sažetom pregledu, tako, da
bi i neučesnici Kongresa dobili uvid u njegov
tok.


Gradivo je obrađeno u dva odjeljka:
Šumarstvo (Mirko Sučević i saradnici) i
Drvarska industrija (Bogumil Cop sa koreferentima).


A) ŠUMARSTVO


Stručni izvještaj nosi naslov: Stanje i
uslovi razvoja šumoprivrede Jugoslavnje.


Referat je opsežan zbog širine tematike
kojom je obilježena ova privredna grana.


U uvodu je utvrđeno i naglašeno da je
šumoprivreda još uvijek naše najzaostalije
privredno područje uza sve to što su se u
njega uložila znatna novčana sredstva. Iz
predviđenih daljih 70 milijardi dinara koje
će se investirati do kraja 1965. god. ipak
ne će biti stvoreni uslovi prosperiteta šumoprivrede.


Sada se prelazi na razradu triju glavnih
tema, a to su:


I. Osnovne smjernice i zadaci
razvojne politike šumarstva.
Ovamo spada: povećano iskorišćavanje
lišćara, naročito bukve koja čini 52"/o drvne
zalihe naših šuma; poboljšanje strukture
proizvodnje (više industrijsko tehničkog
drva); jačanje šumskog fonda i stvaranje
novih plantaža. To su opći naši zadaci,
a neposredni, u petogodištu (1961.—
1965.) su slijedeći: proširenje sječa za 15
do 20°/o, a povećanje proizvodnje za 40*/o.
Dalje: u tom razdoblju valja pošumiti


135.000 ha i meliorirati 1,250.000 ha degradiranih
šuma i šikara; zatim izgraditi oko
Čvrsto se vjeruje, da bi iz ovih izvora
podignute šume u relativno kratkom roku
refundirale ne samo osnovnu uloženu
glavnicu, već da bi i realizirale bogate
kamate investitoru.


Mate Rajčić


8.000 km šumskih putova i nabaviti opremu
i mehanizaciju za oko 15 milijardi dinara.
II.
Stanje i problemi šumske
privrede.
1. Šumski fond. Naša je zemlja sa 900
mil. kub. m drvne zalihe (sa Francuskom)
najjača u Evropi. Ali pored toga, kod nas
postoje i znatni problemi u vezi sa strukturom
šuma i odnosima vrsta drveća. Od
ukupne obrasle šumske površine tek 62°/o
su očuvane ekonomske šume, a 19°/o otpada
na degradirane i 19% na niske šume.
Kada uzmemo i današnji odnos lišćara i
četinara (71 :29), naš šumski fond spada
među najslabije u Evropi. U negativne pojave
ubrajamo i dominaciju bukve u našim
šumama, jer njezino industrijsko iskorišćavanje
još nije potpuno riješeno. Prema
tome postoji problem: ili raditi na poboljšanju
postojećih šuma i izmjeni njihove
strukture po vrstama ili glavne napore
uložiti u podizanje i proširivanje
intenzivnih šumskih kultura i plantaža.
Dok se ti problemi ne riješe u dogledno
vrijeme bit će potrebno ulogati sredstva
i u jednom i drugom pravcu.
2) Iskorišćavanje drveta. Podaci iz g.
1960. pokazuju da je od ukupno posječene
drvne mase prerađeno u industrijskotehničko
drvo 54,2 */o (od toga kod četinara
74´°/o, lišćara SI,?10/», a kod bukve samo
28,610/o. Nema sumnje, da se industrijsko
drvo može povećati na najmanje 6Ö%> neto
mase kod nas. (Prosjek evropskih zemalja
iznosio je 1959. 66%>). Naročito je
važna izgradnja industrije za potpunije
iskorišćavanje bukovine.


3) Proizvođno-tehnička baza šumarstva.
Naslijeđena zaostalost nije se mogla radikalno
izmijeniti. Na 1000 ha šume (bez šikara)
imamo samo 4 km putova a za racionalno
iskorišćavanje šuma trebalo bi
najmanje 10 km. Uslijed toga u mnogim
su poduzećima za neke Sortimente troškovi
privlačenja veći od prodajne cijene (na pr.
ogrev) a sortimenti manje vrijednosti
ostaju u šumi.


245




ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 32     <-- 32 -->        PDF

4) Radna snaga i njezini uslovi. Rad se


u šumi vrši pod teškim uslovima a lična


primanja šumskih radnika su gotovo naj


niža. Da bi se stvorio kadar profesionalnih


radnika i
kvalifikacijski poboljšao valja


i urediti smještaj za ljude i njihovo snab


dijevanje.
Ne popravi li se životni stan


dard radnika kriza radne snage može do


vesti u pitanje i samu proizvodnju.


5) Investicije i sredstva. Za periodu
1961.—1965. predviđene su investicije u šumarstvu
oko 84 milijarde dinara. Sredstva
nisu dovoljna, ali se očekuje da će
organizacije prelaskom na privredno poslovanje,
savremenom organizacijom rada
i nagrađivanjem po kompleksnom učinku
postizati sve bolje rezultate i time ublažiti
teškoće sa sredstvima. Bilo bi veoma
korisno da svaka organizacija, izradi vlastiti
perspektivni plan izgradnje svog šumsko-
privrednog područja i tehničke opreme
za proizvodnju. Ovi bi se planovi trebali
da izrade na osnovi vlastitih mogućnosti
i sredstava. Kao novinu predlaže se
uvođenje poreza na rentu i od izrazito
rentabilnih organizacija izdvajati dio rente
radi pomaganja i unapređenja šuma
slabijih gospodarstava i šuma van šumskoprivrednih
područja.


6) Obrtna sredstva. Nelikvidnost u čitavoj
našoj privredi prošle godine, kočila je
naročito šumarstvo. Obrtna bi se sredstva
trebala u planiranom periodu (do 1965.)
povećavati godišnje za 3 milijarde dinara.


7) Sistem raspodjele i mogućnosti razvoja
šumoprivređe. Šumarstvo se je našlo
u novom privrednom sistemu u teškom
položaju (novoformirane šumoprivredne
organizacije sa vrlo različitim mogućnostima
akumulacije, nepravilno riješeno pitanje
cijena šumskih proizvoda, nerazvijeno
tržište naročito za bukvu itd.). Uslijed
neriješenih osnovnih problema finansiranja
šumarstva i njegovog položaja u privrednom
sistemu primijenjeno je za 1961.
i 1962. g. oslobođenje od 15´%> prinosa iz
dohotka pa ta povlastica znatno pomaže
razvitak i ubrzava njegov tempo. Za trajniji
i nesmetani razvitak šumoprivređe
valjalo bi ukinuti porez na promet reguliranje
cijena prema stranom tržištu, aktiviranje
tržišta, bržu izgradnju industrije
za preradu drveta naročito lišćara.


8) Cijene šumskih proizvoda. Cijene su
plafonirane ili pod kontrolom, ali su za
20—35% niže od onih u Evropi. Osobito
treba naglasiti, da plafoniranje cijena za
bukove proizvode nema nikakvog opravdanja.
Cijene bi se morale uskladiti s onima
na svjetskom tržištu.


9) Reorganizacija šumarstva. Stvaranjem
šumoprivrednih područja a na teme


lju Osnovnog zakona o šumama kreirana


su u cijeloj zemlji -nova šumska gospodar


stva kao privredne organizacije sa radni


čkim upravljanjem. U sprovođenju te re


organizacije pokazalo se niz nepravilnosti


i problema
(lokalističke tendencije podru


čja s bogatim šumskim fondom svesti u


granice komune, pritisci na šumoprivredne


organizacije da bi se ujedinile sa poljo


privrednim
dobrima i ekonomijama i si.).


Pravi je smisao tih traženja bio prikri


vanje gubitaka, osiguranje jeftine sir ivine


za »komunalnu« industriju itd. Odluke o


fuzioniranju treba da donesu radni kolek


tivi a ne rukovodioci poduzeća. Događa se


i to, da šumoprivreda prikriva gubitke


drugih djelatnosti u kombinatu.


Problem je i to, što je 800.000 ha ili
W/o svih šuma društvenog vlasništva ostalo
van šumoprivrednih područja, odnosno
povjerene brizi narodnih odbora, a sredstva
potrebna za njihovo upravljanje nisu
osigurana, pa ih treba ili nabaviti il
radove reducirati na čuvanje, zaštitu i prirodno
poboljšavanje. Formirana područja
koja ne mogu izravnati prihode s rashodima,
mogu biti samo preduzeća uslužnog
karaktera. Po intencijama Osnovnog zakona
o šumama, pasivna područja ne bi
mogla da postoje.


10) Naučno-istraživačka služba. Šumarstvu,
kao zaostaloj privred. grani ta je pomoć
naročito potrebna. Imamo 5 fakulteta,
veći broj instituta, zavoda i stanica, ali svi
oni nisu uspjeli da privuku širi interes
operative za svoj rad. Šumoprivredne organizacije
nisu izdvajale dovoljna sredstva
za pomaganje naučnog rada. One su tražile
da im se riješe bliži, neposredni zadaci
vezani sa njihovim prebrođavanjem
raznih teškoća. Glavna su sredstva izdvajana
iz fondova za unapređenje šumarstva,
ali su bila nestabilna i neredovna.
Poslije njihovog ukidanja, problem je popostao
još akutniji. Predlaže se finansiranje
iz amortizacije za regeneraciju šuma, a
za dugoročne teme-formiranje unutarnjih
fondova oblasti.


III.
Predloži i mjere za izvršenje
zadataka.
1) Sistem raspodjele i sredstva. Potrebe
naše zemlje u drvetu i dalji razvitak
šumoprivređe traže riješenje niza pitanja:
cijena, poreza na promet način financiranja
pasivnih gospodarstava i šuma izvan
šum.-privred. područja, plasman bukovih
proizvoda i dr. predlaže se zato: ukidanje
plafoniranih cijena u porezu na promet
na sve proizvode drv. industriješumoprivređe uopće a za početak ukidanje
platonskih cijena na lišćare i 15°/o poreza