DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 33 <-- 33 --> PDF |
na promet za četinarsku rezanu građu, a tako i usklađenje cijena četinarskih proizvoda sa onima na stranim tržištima. Za unapređenje šumarstva, pomoć slabijim gospodarstvima i onima van šum. privr. područja, mjesto vanrednog doprinosa na dohodak treba uvesti sistem rente. 2) Izgradnja tehničke baze. Najprešnija je potreba: izgradnja šum. komunikacija, mehaniziranje rada na sječi i izradi. Treba očekivati odliv radne snage iz šumoprivrede uslijed teških uslova života i rada u šumi, pa je treba zamijeniti mehanizacijom, a time će se sniziti troškovi proizvodnje i osnovati kadar stalnih šum. radnika industrijskog tipa. 3) Kadrovi i njihov položaj. Plaće šum. radnika treba da su bar kao onih u industriji i rudarstvu. Osim toga valja izgraditi za njih i njiihove obitelji naselja sa svim elementima društvenog standarda. 4) Unapređenje šumskog fonda. Smatramo da će potrebe na drvu stalno rasti. Zato ćemo morati povećati i unaprijediti naš šum. fond uzgojem i prirodnih šuma i plantaža. Među važne mjere spada đubrenje i unošenje četinara u lišćarske šume, a naročito u bukove. Velike neiskorišćavane površine valja plantažirati vrstama brzog rasta. 5) Izgradnja industrije i iskorišćavanje drva. Nama je prvenstveno nužna izgradnja industrije, koja bi mogla preraditi svu za sječu dozrelu bukovinu koju bi davao svakogodišnji etat, ali bi trebalo i naći plasman za te proizvode. Na domaćem tržištu trebala bi da zamijeni četinare. Kod iskorišćavanja drva uopće, valja imati na umu da je vrijednost upotrebe za celulozu preko deset puta veća od upotrebe za ogrev, a četiri do šest puta od iskorišćenja za jamsiko drvo. 6) Reorganizacija šumarstva i unutrašnja organizacija poduzeća. Područja sa nepravilnom ekonomskom cjelinom valja ispraviti. O objedinjavanju šumoprivrednih poduzeća sa drv. industrijom,, poljoprivredom itd. treba da odlučuju radni kolektivi šumaprivredne organizacije, a u event, kombinatu, obračun mora se vršiti odvojeno. Princip je kompleksno nagrađivanje po učinku. Šumoprivredno kao i svako drugo poduzeće postavljeno je na pravne temelje socijalističkog samoupravljanja, pa toj važnoj njegovoj ulozi valja posvetiti naročitu pažnju. 7) Naučno-istraživačka služba. (Vidi o tom pitanju Š. L. 5-6-1962 referat ing. N. Gogera i ing. T. Zivkovića — str. 247). 8) Vlastite mogućnosti šumarstva. Šumoprivreda nije ni izdaleka iskoristila svo je unutrašnje rezerve, što bi poboljšalo njezin položaj i omogućilo brže rješavanje proizvodnih zadataka. Te rezerve su slijedeće: bolje iskorišćavanje i sortiranje drva; pravilno trasiranje šum. putova; pravilna organizacija posla i nabavka opreme; raspored i dskorišćavanje kadrova; pravilna nagrada članova kolektiva; veće iskorišćavanje sporednih šumskih proizvoda itd. Time će se šumarstvo podići na nivo ostalih naprednijih privrednih grana. IV ZAKLJUČAK Osnivanjem organizacija za kompleksno gospodarenje šumama, sa radničkim samoupravljanjem, a paralelno s time i uvođenjem novog privrednog sistema i načina raspodjele, naše su obaveze teže i za-´ daći odgovorniji. Zato treba osobitu pažnju posvetiti izgradnji mlade radničke samouprave i kompleksnom nagrađivanju po učinku; ustaljivanju radne snage i poboljšanju kvalifikacijske strukture. Za povećanje rentabilnosti i proizvodnosti, treba primijeniti mehanizaciju na širem pođručiu, a također i primijeniti naučne metode u šumoprivredi. a to traži usku saradnju i kontakt naueno-istraživačkih i proizvodnih organizacna. a tako i sa ekonomistima radi racionalizacije proizvodnje. (Kao prioritetan zadatak se postavlja svestrano proučavanje iskorišćavanja i plasmana bukovih sortimenata. Konačno, bilo bi korisno da svaka šumoprivredna organizacija izradi plan razvoja na vlastitim sredstvima, odnosno da ustanovi kolika bi dodatna sredstva zajednice morala biti. Saradnja šumoprivrede i drv. industrije poslužit će korisno razvoju i unapređenju ovoj zapravo jedinstvenoj privredi. SAVJETOVANJE održano 19. svibnja 1962 godine u Zagrebu u sklopu II. Plenuma Saveza šumarskih društava Hrvatske. Na ovom savjetovanju pročitan je referat »Stanje i perspektiva razvoja naučnoistraživačke službe šumarstva i drvne industrije u NR Hrvatskoj«, kojeg su sastavili ing. Nikola Goger i ing. Vilim Živković. Na ovom savjetovanju učestvovali su članovi Plenuma kao i pozvani stručnjaci. 247 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Sadržaj je ovog referata u sažetom opsegu slijedeći: Uvod. Sastavljači referata ističu eminentnu važnost naučno-istraživačke službe na području šumarstva i drvarske industrije. Razvitak svake privredne grane treba svojom dinamikom da bude u skladu, da se razvija harmonično sa svim drugim granama; inače će zaostätla grana postati deficitarna u odnosu na uložena sredstva i rad. Da ove "dvij° naše privredne grane ne budu kočnica dinamičnog razvitka čitave naše privrede, naučno-istraživačka služba treba pronaći metode kako bi se stvorili uvjeti za njihov skladan i nesmetan razvitak. O stanju i perspektivama te službe ukratko ćemo upoznati našu stručnu javnost. Historijat. Institut za šum. i lov. istraživanja osnovan je 1946 g. (u okviru Min. polj. i šum.), a Institut za drv. ind. istraživanja 1949 g. (u okviru Min. drv. ind.). Financiranje je bilo nesigurno, pa zato i rad ograničen na najobičnija ispitivanja. To je bilo i uzrokom neopremljenosti i nedovoljnom stručnom kadru. Instituti su bili najprije posebni odjeli Ministarstva i djelovali kao budžetske ustanove s ograničenim obujmom financiranja. Poslije su bili samostalne ustanove, kojima je NO grada dodjeljivao sredstva, a kasnije kao ustanova sa samostalnim financiranjem kome je osnivač I. V. Sabora. Sve do 1957 nije bilo čvršćeg oslonca u zakonskim propisima. Zakonom o organizaciji naučnog rada i Zakonom o načinu financiranja naučnih ustanova riješena su načelno neka pitanja daljeg razvoja i rada naučnih ustanova. Zadaci i sadržaj rada. Institut za š umarska istra živanja radi na rješavanju ovih zadataka: — uvođenju novih vrsta i novih metoda u proizvodnom procesu; — povećanju šumskog fonda uvođenjem vrsta drveća brzog rasta, metoda uzgoja, njege, plantaža, intenzivnijih kultura, odgovarajućih poljoprivrednih međukultura; — utvrđivanju rasta i prirasta; melioraciji degradiranih šuma; ekonomičnijem gospodarenju šumama, racionalizaciji šumskog rada i uvođenju mehanizacije; — svih pitanja lokalne (naučno-istraživačke) šumarske problematike ili praktične primjene rezultata na pojedinim objektima privrednih organizacija, šumarija, pogona i si., a također i organiziranju tečajeva, seminara i instruktaža radi primjene tih rješenja u praksi. Institut za drvarsko - industrijska istraživanja: — organizira naučnoistraživački rad na industrijskoj preradi drva, njegovoj zaštiti i upotrebi; na usavršavanju metoda istraživanja, studiju tehnoloških procesa, savremenih strojeva, ekonomike i organizacije proizvodnje u primarnoj, finalnoj i kern, preradi drva; — studira tržišta, plasman, cijene; vrši labor, analize, izrađuje ekspertize, a za privr. org. izrađuje tehničke i ekonomske elaborate, rekonstr. ili izgradnje savremenih industr. objekata itd. Plan rada treba uvijek postavljati u sporazumu s privrednim organizacijama i to tako da obuhvati sve aktualne zadatke. Osim toga naročito valja naglasiti da nesigurno financiranje ometa, a ponekad i onemogućuje postizavanje dobrih rezultata. Organizacijsko stanje. Naučne ustanove u šumarstvu i drv. industriji djeluju kao samostalne ustanove a financiraju se prema principima koji vrijede za samostalne ustanove ili privredne organizacije. Kadrovi naučnih radnika biraju se svake treće ili pete godine, čime je garantirana demokratičnost i izbor najsposobnijih stručnjaka. Kadrovi. Danas je kadar naših instituta i zavoda nedovoljan i to radi neriješenog pitanja financiranja. Baš radi toga ponegdje su samo stariji naučni radnici, koje se nije moglo potpuno zamijeniti mlađim saradnicima. Financiranje. To je jedan od najtežih problema, jer naučnoj ustanovi ne može biti garantiran istraživački rad ni ako se financira kao samostalna ni kao privredna organizacija. Republički fond za naučni rad osigurao je za 1962 g. iznos od 10,000.000 din. za sve institute i zavode, a to je apsolutno premalo. Sredstva koja primaju naučne ustanove u Srbiji i Sloreniji su za 75—lOO´/o veća iako je broj kadrova u Sloveniji znatno manji, a u Srbiji najviše za 25l[l/o veći. Zato bi trebalo donijeti zakonske propise o obaveznom financiranju |
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 35 <-- 35 --> PDF |
naučno-istraživačkog r?da, jer se to pitanje ne može više odlagati. Perspektiva razvoja naučno-istraž´.vačkog rađa. Dosadašnji rad ne zadovoljava. Zato smatramo da treba predložiti slijedeće mjere: Sadržaj i plan rada za naučno istraživanje. Najaktualniju tematiku treba da se obrađuje a postavljat će je privredne organizacije i sve druge koje su zainteresirane za unapređenje.proizvodnje. Iz odvojenih prijedloga trebalo bi na zajedničkom sastanku a na inicijativu Komore i Sekretarijata sastaviti plan rada instituta i zavoda šumarstva i drv. industrije. Plan bi trebao biti utvrđen naj´kasnije do 1. oktobra svake godine unaprijed. Financiranje. Odvojena traženja i tumaranja predstavnika naših instituta i zavoda po cijeloj državi u »lovu« na sredstva ne smije biti. Plan se ne smije postaviti dok nisu osigurana sredstva, a tako je dosada bilo. Predlažemo da se izvrši izmjena u zakonskim propisima, tj. da se postavi to finansiranje na iste osnove kao i financiranje općeobrazovnih škola, ali ne dopunskom stopom budžetu NO općine na prinadležnosti, nego određenom stopom iw dohodak privredne organizacije.Moguće je financiranje putem naručilaca rada, jer je nemoguće sastaviti plan,a da se ne zna tko je interesent za njegovo rješenje. Smatramo da bi organizaciju i financiranje (koie mora da se odviia kad i planiranje) vršio Sekretarijat ili Komora. K a d r o r i. Kadrova nema dovoljno. Međutim, nagrađivanja saradnika instituta i zavoda nisu razmjerna spram onih u privrednim organizacijama. Naravno, da će se to odraziti nepovoljno na obnovu kadrova. Oprema i prostor. Tu mi daleko zaostajemo za inostranstvom. Ali i u rješavanju ovog pitanja kočnica je opet problem financiranja. Iznoseći gornje činjenice, konstatacije i prijedloge, željeli bismo da pokrenemo diskusiju i čujemo mišljenje i prijedloge drugih o tome. Đ. K. Nakon pročitanog referata otvorena je diskusija u kojoj su učestvovali: Androić dr Milan, Batajić ing. Čedo, Ćop ing. Bogomil, Dragišić ing. Pero, Fašaić ing. Vid, Goger ing. Nikola, Knebl ing. Franjo, Kraljić dr Branko, Mrzljak ing. Ivo, Potočić dr Zvonimor i Sekalec ing. Zeljko. U diskusiji su iznesena i obuhvaćena slijedeća pitanja. Instituti za naučnoistraživački rad često nemaju dugoročni program koji izvire iz potrebe operative-proizvodnje, jer još uvijek privredne organizacije ne sagledavaju dovoljno da se samo primjenom naučnih dostignuća može proizvodnja unaprediti. Ovo ima za posljedicu da instituti nemaju potrebne perspektive za sistematski rad i da obrađuje teme koje ponekad i nisu najaktuelnije. Nije rijetka pojava da dva i više instituta obrađuju istu temu zbog toga što nije uspostavljena međuinstitutska koordinacija i što ne postoji jedinstvenost naučnoistraživačke službe. Nabačena je misao da bi trebalo razmotriti potrebu osnivanja novih ili preorijentiranih instituta na naučnoistraživački rad o specijalnim temama odnosno po grupi srodnih tema. Oprema instituta nije uvijek potpuna odnosno savremena koja omogućava rad na visokom naučnom nivou, a postojeća oprema nije uvijek potpuno iskorišćena radi nedovoljnog prostora za rad. Instituti često nemaju dovoljno naučnih radnika, a pogotovo mlađih koji u budućnosti treba da zamjene starije. Jedno od najvažnijih pitanja naučno- istraživačkog rada sastoji se u financiranju. Instituti se nalaze stalno u borbi za financiska sredstva, jer današnji način financiranja nije garancija za sistematski i uspješan rad. Izvori dosadašnjeg financiranja bili su: Savjet za naučni rad (savezni), republički fond za naučni rad. Fondovi za unapređivanje šumarstva (kotarski i republički) i privredne organizacije. iSredstva Savjeta i rep. fonda za naučni rad nisu bila dovoljna, dok su fondovi za unapređivanje šumarstva sa 1. VII 1961. g. prestala postojati. Privredne organizacije nisu sklone da financiraju naučnoistraživačku službu, dok druge kasno u toku godine sklapaju ugovore, a još kasnije isplaćuju usluge. Obzirom na izloženo stanje jednoglasno je u diskusiji zauzet» stanovište, da se naučnoistražiračka služba treba financirati putem kotizacije na sve privredne organizacije iz oblasti šumarstva, odnosno drvne industrije. Samo na taj način institutima će biti omogućen trajan, planski i solidan rad. Istaknuto je da je neposredna veza instituta sa privrednim organizacijama nepodesna i da bi trebalo radi toga da se angažiranje instituta za naučnoistraživačku službu odvija putem republičke privredne komore. Samo na ovaj nači istituti će biti |