DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Sadržaj je ovog referata u sažetom opsegu slijedeći: Uvod. Sastavljači referata ističu eminentnu važnost naučno-istraživačke službe na području šumarstva i drvarske industrije. Razvitak svake privredne grane treba svojom dinamikom da bude u skladu, da se razvija harmonično sa svim drugim granama; inače će zaostätla grana postati deficitarna u odnosu na uložena sredstva i rad. Da ove "dvij° naše privredne grane ne budu kočnica dinamičnog razvitka čitave naše privrede, naučno-istraživačka služba treba pronaći metode kako bi se stvorili uvjeti za njihov skladan i nesmetan razvitak. O stanju i perspektivama te službe ukratko ćemo upoznati našu stručnu javnost. Historijat. Institut za šum. i lov. istraživanja osnovan je 1946 g. (u okviru Min. polj. i šum.), a Institut za drv. ind. istraživanja 1949 g. (u okviru Min. drv. ind.). Financiranje je bilo nesigurno, pa zato i rad ograničen na najobičnija ispitivanja. To je bilo i uzrokom neopremljenosti i nedovoljnom stručnom kadru. Instituti su bili najprije posebni odjeli Ministarstva i djelovali kao budžetske ustanove s ograničenim obujmom financiranja. Poslije su bili samostalne ustanove, kojima je NO grada dodjeljivao sredstva, a kasnije kao ustanova sa samostalnim financiranjem kome je osnivač I. V. Sabora. Sve do 1957 nije bilo čvršćeg oslonca u zakonskim propisima. Zakonom o organizaciji naučnog rada i Zakonom o načinu financiranja naučnih ustanova riješena su načelno neka pitanja daljeg razvoja i rada naučnih ustanova. Zadaci i sadržaj rada. Institut za š umarska istra živanja radi na rješavanju ovih zadataka: — uvođenju novih vrsta i novih metoda u proizvodnom procesu; — povećanju šumskog fonda uvođenjem vrsta drveća brzog rasta, metoda uzgoja, njege, plantaža, intenzivnijih kultura, odgovarajućih poljoprivrednih međukultura; — utvrđivanju rasta i prirasta; melioraciji degradiranih šuma; ekonomičnijem gospodarenju šumama, racionalizaciji šumskog rada i uvođenju mehanizacije; — svih pitanja lokalne (naučno-istraživačke) šumarske problematike ili praktične primjene rezultata na pojedinim objektima privrednih organizacija, šumarija, pogona i si., a također i organiziranju tečajeva, seminara i instruktaža radi primjene tih rješenja u praksi. Institut za drvarsko - industrijska istraživanja: — organizira naučnoistraživački rad na industrijskoj preradi drva, njegovoj zaštiti i upotrebi; na usavršavanju metoda istraživanja, studiju tehnoloških procesa, savremenih strojeva, ekonomike i organizacije proizvodnje u primarnoj, finalnoj i kern, preradi drva; — studira tržišta, plasman, cijene; vrši labor, analize, izrađuje ekspertize, a za privr. org. izrađuje tehničke i ekonomske elaborate, rekonstr. ili izgradnje savremenih industr. objekata itd. Plan rada treba uvijek postavljati u sporazumu s privrednim organizacijama i to tako da obuhvati sve aktualne zadatke. Osim toga naročito valja naglasiti da nesigurno financiranje ometa, a ponekad i onemogućuje postizavanje dobrih rezultata. Organizacijsko stanje. Naučne ustanove u šumarstvu i drv. industriji djeluju kao samostalne ustanove a financiraju se prema principima koji vrijede za samostalne ustanove ili privredne organizacije. Kadrovi naučnih radnika biraju se svake treće ili pete godine, čime je garantirana demokratičnost i izbor najsposobnijih stručnjaka. Kadrovi. Danas je kadar naših instituta i zavoda nedovoljan i to radi neriješenog pitanja financiranja. Baš radi toga ponegdje su samo stariji naučni radnici, koje se nije moglo potpuno zamijeniti mlađim saradnicima. Financiranje. To je jedan od najtežih problema, jer naučnoj ustanovi ne može biti garantiran istraživački rad ni ako se financira kao samostalna ni kao privredna organizacija. Republički fond za naučni rad osigurao je za 1962 g. iznos od 10,000.000 din. za sve institute i zavode, a to je apsolutno premalo. Sredstva koja primaju naučne ustanove u Srbiji i Sloreniji su za 75—lOO´/o veća iako je broj kadrova u Sloveniji znatno manji, a u Srbiji najviše za 25l[l/o veći. Zato bi trebalo donijeti zakonske propise o obaveznom financiranju |