DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1962 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Ekonomsko kretanje poslije 1945 godine Ekonomsko kretanje na području krša Jugoslavije poslije 1945 odvijalo se jednim dijelom pod utjecajem nove privredne politike (industrijalizacija zemlje, uopće jak tempo> investiranja). Investicije na području krša plasirane su u prvom redu u razvoj industrije (brodogradnja .hidrocentrale, rudnici ugljena i boksita, industrija aluminija, solane, željezara Nikišić, predionice pamuka Sinj i Mostar, drvar, industrija i si.), više radi iskorišćivanja prirodnih bogatstava tog područja, negoli radi razvijanja privrede upravo tog područja. Tempo ukupnog privrednog razvoja Jugoslavije (prikazan indeksnim brojevima) dosegao je u 1960 god. 238 (1947 = 100), tempo industrije 330, a tempo poljoprivrede 150.6 Razvoj industrije na krškom području omogućuje zaposlenje stanovništva van poljoprivrede, premda se industrijalizacija krškog područja odvija slabijim tempom cd jugoslavenskog prosjeka. Prema podacima iz 1955 god., područje krša u odnosu na Jugoslaviju učestvuje: Po broju ind. Po broju zaposlenih Po površini: Po stanovništvu: poduzeća: u industriji: Krš 2?/o 14´J/o 13% 12Vo Broj zaposlenog osoblja u industriji se povećao od 1953 do 1960 god. Navodimo podatke za neke kotareve :7 Rijeka 8.882 osobe Zadar 3.002 osobe Split 5.940 „ Livno 1.100 „ Šibenik 2.795 „ Mostar 6.671 „ Stanovništvo^ se koncentrira u gradovima i industrijskim mjestima. Prema popisu iz 1961 god. doseljeno je sa sela u gradove u Hrvatskoj 25,8% današnjeg gradskog stanovništva. Fluktuacija stanovništva je prilično jaka: imobilno je 62,4%, a fluktuira van općinskih granica 27,2% stanovništva, Godišnji prirodni priraštaj stanovništva na području krša je uglavnom vrlo visok, osobito u privredno manje razvijenim područjima( podaci iz 1958 god.): Crna Gora 21,6 promil Ogulin 13,0 promil Dubrovnik 5,9 „ Pula 9,3 „ Gospić Livno Makarska Mostar 11,420,616,119,4 „ ., „ „ Rijeka Split Šibenik Zadar 8,013,615,118,3 „ „ „ „ Budući da poljoprivreda na kršu ne napreduje onim tempom kojim prirašćuje stanovništvo, nego je čak poslednjih decenija nazadovala, razumljiv je odljev viška stanovništva većim dijelom u druge krajeve van krša, a manjim dijelom u industrijske i ostale privredne lokalne centre. Tako je na pr. na području kotara Livno´ prirodni priraštaj stanovništva zadnjih 8 godina iznosio cea 17 000, od kojih je oko 10 000 iselilo van područja kotara, a jedan, dio (sa sela) uselio u mjesto Livno. Prirodni priraštaj kotara Gospić iznosio je u istom razdoblju oko 10 000 stanovnika, a iselilo je van kotara oko 13 000, tako da broj stanovništva u kotaru Gospić opada. Opada također i broj stanovništva u kotaru Ogulin, i u |