DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 11 <-- 11 --> PDF |
zrelih stabala; usto i planiranje oeetinjavanja jelom prema njenim ekološkim zahtjevima. Treći primjer gotovo i nema veze sa skupinastim gospodarenjem, ali instruktivno upućuje na činjenicu kako se mogu iznalaziti efikasnija rješenja kad se uspijemo posve osloboditi od loših utjecaja šablone, sheme i recepata. Zašikarena bukova panjača s ponekim boljim stablom na Velikoj Kapeli u području šumarije Brinje. Umjesto da se ova šikarasta sastojina meliorira resurekcijskom sječom, mjestimičnom njegom i sjetvom jele, preporučili smo ovo: u godini obilne fruktifikacije jelove sastojine, koja se nalazi na podalekom obronku, u gušćim skupinama bukve, izvršiti jaku progalnu proredu sa ciljem da se spontano, naletom sjemena, jela naseli. Trebalo je nešto smionosti za takav postupak, trebalo je i rizikirati. Rezultat ovakvog nešablonskog postupka bio je, kako mi je saopćeno: nakon ovakve »oplodne sječe« jela se obilno podmladila. Mješovite sastojine bukve i jele, naročito na podlozi silikatnog kamenja, ponegdje nemaju ni približan preborni oblik, makar se u njima siječe po načelima prebornog gospodarenja. U takvim sastojinama ne može se racionalno^ gospodariti jedinstvenim postupkom, nego se prema stvarnim razvojnim stanjima mora primijeniti neka kombinacija raznih načina gospodarenja. Dakle, preborno>-grupasto< i preborno-skupinasto gospodarenje. O tomu bit će posebno´ riječ u pretposljednjem poglavlju ovog članka. I u čistim sastojinama jele i smreke razvile su se, ponegdje, raznolične strukture, također i u mješovitim skupinama jele, bukve i hrasta kitnjaka. pa se i u njima mora, u skladu sa stvarnim razvojnim situacijama, obavljati ili preborno-skupinasto gospodarenje ili skupinasto: npr. na obroncima rijeke Kupe, na hrptu Velebita, na dijelovima V. i M. Kapele i Ličke Plješivice. Na brdskom i nizinskom području Poodavno, tokom ekspertiza u cdraslijim bukovim i hrastovim šumama, dolazili smo u veoma mučne situacije: kako> riješiti problem daljnjeg gospodarenja u onim sastojinama ili njihovim dijelovima u kojima su bile obavljene eksploatacijske i tzv. kvalitetne sječe umjesto uzgojne. Slično u sastojinama johe, a i u nekim kulturama četinjača. Poslije takvih sječa ponegdje su dijelovi sastojina bili toliko lođi ili po strukturi ili po> kvaliteti stabala ili po smjesi vrsta drveća da se problem nije mogao riješiti na »običan način«, tj. uobičajenim pC´Stupkom. Rješenje omogućuje samo skupinasto gospodarenje. Imamo odraslijih (nedozrelih) sastojina u kojima se nalaze guščje skupine stabala bez podmlatka i rjeđe skupine stabala s veoma gustim i visokim mladikom, ili sastojine sa skupinama boljih stabala i veoma loših stabala, ili gušće i vrlo rijetke skupine i oveće čistine s korovom, ili mješovite sastojine npr. kitnjaka ili lužnjaka i graba u kojima su se poslije jakih sječa razvile skupine mladog naraštaja graba. Na primjer, bukova sastojina na veoma nejednoličnom, orografski ispresjecanom. duboko valovitom reljefu, na Macelj gori nedaleko Zagreba: nedozrela za naplodni sijek neurednim sječama mjestimice i jače progaljena na pojedinim mjestima pod većim otvorima sklopa stvorio se podmladak i, čak, mladik u grupama i skupinama, poneke čistine bez novog naraštaja. Budući da sastojina razvija velik kvantitativan i kvalitativan prirast, ne smije se naglo posjeći, mada je u fazi podmlađivanja. Postupak: prema razvojnim stanjima pojedinim mjestima pod većim otvorima sklopa stvorio se podmladak i, čak, mlatka, čišćenje mladika, u grupama dozrelih i zrelih stabala progalno proredno odabiranje, a na čistine u uvalama grupasto i skupinasto unositi jelu / |