DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 12 <-- 12 --> PDF |
provenijence Macelj gora i na sunčanije položaje s većim strujanjem zraka evropski ariš također iz Macelj gore. Nijedno´ stablo ne smije se posjeći samo radi podmlađivanja nego prvenstveno- radi povećanja kvantitativnog ili kvalitativnog prirasta boljih stabala. Slično na Varaždin-bregu gdje osim autohtone dendroflore (kitnjak, bukva, grab i dr.) imamo skupine smreke, ariša i bora; na Psunju kcd Strmca i Brezovog polja u području kitnjaka i bukve gdje je već pred 1—2 decenija trebalo intervenirati u korist boljeg razvitka i proširivanja skupina ariša, e.mreke. jele. bijelog i crnog-bora, borovca i duglazije; na Zagrebačkoj gori. Ravnoj gori, Macelj gori. Ivančici, Papuk gori i dr., napose u arealu jele; u dugoljastim enklavama johe na brdima gdje treba loše skupine stabala posjeći i osnovati bolje, a u dobrim skupinama ali rijetkim podsaditi smreku i tako stvoriti dvoslojne skupine. I u nizinskom području danas imamo dijelove sastojina u kojima se gospodarenje ne može voditi santo po načelima koja važe za jednodobne sastojine. Izneseni primjeri su jednostavni, rješenja se odnose na naše prosječne privredne mogućnosti i potrebe. Rješenja mogu biti različita (i tada kad je određen jedan te isti cilj gospodarenja); prema tomu ni navedena naša rješenja nisu jedina. U naprednijem gospodarenju treba probleme više studirati i intenzivnije gospodariti bar na uzornim (primjernim) objektima šumarija i pogona. Izvođač radova treba da na tim objektima, po svojem najboljem znanju, iskustvu i domišljatosti slobodno obavlja uzgojne postupke i racionalno uloži potreban dio materijalnih sredstava za naprednije gospodarenje, stjecati nova iskustva, proširivati stečena znanja. Preborno-skupinasto gospodarenje Potpun vertikalni sklop omogućuje da se u jelovim i mješovitim jelovim sastojinama proizvodi veći kvantitativan prirast nego u jednodobnim sastojinama istih vrsta drveća (D. K1 e p a c) pogotovu kad su ophcdnjice u uzgojnim sječama kratke (5—8 godjina), jer podstojna stabla skiofita pod zastorom mogu još dobro- prirašćivati i jer se kratkim ophodnjicama jednoličnije prekida sklop, pa je manje zastarčivanje drveća, manje neispunjenih prostora u šumskoj rizosferji i atmosferi, bolji tok podmlađivanja i dr. Takvih sastojina danas, poslije jakih eksploatacijskih sječa, gotovo i nema; jedva se gdje mogu vidjeti dijelovi sastojina s potpunim vertikalnim sklopom. Postoje, dakle, prelazr/i oblici sastojina: od vertikalnog do horizontalnog sklopa s pojedinačnom, grupastom i skupinastom strukturom debljinskih stepena stabala. Zato, unatoč jedinstvenom cilju gospodarenja, uzgojni postupci moraju se manje-više prilagođivati razvojnim stadijima pojedinih dijelova sastojine. Jedan od načina da se (na položajima na kojima mora biti preborna šuma) to učini je preborno-skupinasto gospodarenje ( v. prtil. si. br. 3); taj smo postupak opisali i preporučili već ranije*, a ovdje ga iznosimo u vezi s naslovom ovog članka. Taj se način gospodarenja obavlja u pojedsnim dijelovima naših prebornih šuma prelaznog oblika, kad se intenzivno gospodari. Preporučujemo´ da se preborno-skupinast sklop oblikuje i sistematski u većini ovakvlih sastojina: * Uzgojni oblici sastojina u prebornim šumama, Narodni šumar, Sarajevo, 1958.; Uzgajanje šuma jele i bukve, Naša poljoprivreda i šumarstvo, Titograd, 1959; održano je nekoliko seminara i eksperiza i izvan naše republike, dane su preporuke u elaboratima. 266 |