DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE


GODIŠTE 86 AUGUST GODINA 1962.


PROBLEM I POJAM SKUPINASTOG GOSPODARENJA


Mogućnosti za primjenu u našoj praksi*


J. ŠAFAR
DA SE NE BI, možda, dobio loš dojam o načinu prikazivanja pojma skupinastog
gospodarenja (tzv. femelšlag) , potrebno je da se već u prvom početku
izlaganja materije istakne ova okolnost: taj se pojam ne može potpuno
shvatiti ako ga razmatramo sa gledišta gospodarenja u prebornim sastojinama
i, pogotovu, u jednodobnim. Mada skupinasto gospodarenje ima mnogo* dodirnih
tačaka s gospodarenjem u prebornoj šumi i, manje, s gospodarenjem u jednodobnom
obliku šume, način prilaženja problemu skupinastog gospodarenja posve
je drukčiji i u opisivanju naizgled (stvarno* se uopće ne može opisati, jer se
svagdje mora drukčije raditi) mnogo složeniji. Ipak on pojmovno nije složen i
još manje je kompliciran u provedbi ako se u´razmatranjima uspijemo* posve
osloboditi od podsvjesnog utjecaja bilo kakvih, pa i suvremenijih, uzgojnih šablona,
norma, forma, shema i recepata. I baš zato se skupinasto gospodarenje
ne može prikazati na način kojim se mogu opisati uzgojni postupci u jednodobnim
i prebornim sastojinama. Već i sam izraz »skupinast« upućuje da nije dovoljno*
raditi po načelima tzv. sastojinskog i stablimičnog gospodarenja nego
treba svaku biološko-ekcnomsku skupinu drveća posebno obrađivati; dakako, u
okviru cjeline i na temelju određenoga osnovnog cilja gospodarenja.


Budući da je teorija, na koju se oslanja skupinast način gospodarenja, ovdje
iznesena ukratko i veoma uopćeno*, radi lakšeg snalaženja u primjeni ovog uzgojnog
postupka, problem razmatramo´ u ´idućem poglavlju a nakon teoretskog
dijela dajemo primjere iz naše prakse. Da bi članak bio što potpuniji, u posljednjem
poglavlju razmatramo preborno-skupinasto gospodarenje. Napominjemo:
osnovna razlika između skupinastog gospodarenja i prebornoM&kupinastog jest
u tome što je u skupinastom gospodarenju sastojina jednom razmjerno stara i
zatim razmjerno mlada, a u preborno-skupinastom nije ni stara ni mlada; razlika
u odnosu na jedncdobnu sastojinu je u tome što* je sastojina u skupinastom
gospodarenju raznodobna.


* Dne 5. III 1962. pisac je u Šumarskom društvu Zagreb održao predavanje o
skupinastom gospodarenju. Budući da je ovo predavanje pobudilo velik interes, napose
mlađih drugova, te su mu prisustvovali i opširno o njemu diskutirali ne samo
šumarski stručnjaci iz Zagreba nego i iz bližnjih šumarskih društava, uredništvo je
zamolilo predavača da ovaj način gospodarenja u prerađenom obliku i nešto opširnije
iznese u Šumarskom listu.
257