DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 34     <-- 34 -->        PDF

I otimača stručna litecaliica


Prof. dr J. Kišpatić — ing. A. Böhm:
PRIMJENA HERBICIDA U ŠUMARSTVU,
Zagreb 1962. Pag. 84, 35 slika. Izdala
Poljoprivredno šumarska komora
NR Hrvatske, sekcija za šumarstvo.


Autori te knjige dali su opširan i temeljit
prikaz i podatke o suvremenom
kemijskom načinu borbe protiv korova u
šumskom gospodarstvu. Oni su dali upute
o uspješnoj primjeni herbicida, koje
se temelje na rezultatima njihovih višegodišnjih
pokusa. Knjiga će stoga moći
vrlo dobro poslužiti svakom šumaru praktičaru,
kada će morati da zaštiti šumske
biljke od štetnog djelovanja korova.


U uvodu tj. prvom poglavlju
knjige autor podvlači značaj herbicida za
suzbijanje korova, te navodi razloge zašto
su herbicidi posljednjih 20 godina našli tako
široku primjenu u šumskom gospodarstvu.
(Pomanjkanje radne snage, temeljito
uništavanje korova na dulje vremena,
lakši raspored nekvalificirane radne snage,
jeftinoća, gospodarenje sa šumama po
stručnjacima).


Naročito koriste herbicidi u rasadnicima
gdje se troškovi proizvodnje smanjuju,
a vrijednost sadnica povećaje. Ali i
kod prirodnog pomlađivanja, te njege i čišćenja
mladika, kao i kod proređivanja sastojina,
herbicidi nam mogu biti od velike
koristi. Autor ističe, da se primjenom herbicida
ne isključuju dosadanje klasične
metode u uzgajanju šuma, već da će se
herbicidi tu primjenjivati samo kad za to
postoje određeni razlozi, naročito ekonomski.
Znanje o herbicidima treba što brže
proširiti, pa je potrebna uska suradnja iz
instituta! praktičara na terenu.


U ~"cTf u g o m poglavlju autor najprije
prikzuje herbicide općenito, te zatim objašnjava
njihovu primjenu.


Autor navodi Burschel-Rohrigov
u razdiobu herbicida, prema kojoj se
na osnovu kemijskog sastava oni mogu
razdijeliti u ovih devet grupa:


I Translokacioni herbicidi (na bazi


fenoksioctene kiseline, 2,4-D,


iMCPA, 2,4,5-T)


II Derivati diklorpropionske kiseline


(Dalapon)


Hl Derivati octene kiseline (TCA,


NATA)


IV Derivati mokraćevine (Monuron,


Neburon, Alipur)


V Derivati triazola (ATA)


VI Derivati triazina (Simazin)


VII Mineralna ulja


VIII Derivati tiokarbaminske kiseli


ne (Vapam)


IX Anorganski herbicidi.


S obzirom na upotrebu u šumarskoj
praksi autor je raspodijelio herbicide u
ove 4 grupe:


1. herbicide za šumske rasadnike,
2. herbicide za uništavanje korova u
šumama i plantažama
3. herbicide za uzgojne radove
4. herbicide za totalno uništavanje korova.
Ali i ta raspodjela ima samo relativan
značaj, jer se neki herbicidi mogu primijeniti
u dva ili više različitih slučajeva.
Pisac objašnjava uzroke selektivnosti nekih
herbicida, te ističe njihovu važnost s
obzirom na njihovo ponašanje u tlu. Radi
raznolikosti, mnogih faktora, koji uvjetuju
efikasnost herbicida, nemoguće je postaviti
neko jedinstveno pravilo ili recept. To
isto vrijedi i s obzirom na svrhu, koju želimo
postići primjenom herb´icida.


Herbicidi se dijele na totalne i selektivne
već prema tome, da li uništavaju
svu vegetaciju na nekoj površini ili samo
određenu vrstu korova. Apsolutno selektivne
herbicide zasad još nije uspjelo proizvesti.
Zato je kod njihove primjene potreban
najveći oprez. Totalni herbicidi vrše
i sterilizaciju tla.


Herbicidi su kontaktni, ako uništavaju
dijelove biljaka ili čitavu biljku neposredno
dodirom. Oni su translokacioni, ako
ih provodni sistem biljke raznosi po čitavoj
biljci, pa na taj način ubijaju biljku.


Od načina primjene herbicida autor
opisuje posipavanje, prskanje i
orošavanje, te ističe mane i prednosti
svakog od tih načina. Naglašava, da
djelovanje herbicida mnogo ovisi o tehnici
rada, koja se primjenjuje.


U treće m poglavlju, pisac je opširnije
prikazao svako od devet naprijed navedenih
grupa herbicida. I. Translo kacioni
herbicidi, koji se u praksi
pogrešno nazivaju i hormonalni imaju
za bazu fenoksioctenu kiselinu. Od te kiseline
odvode 3 glavne kiseline koje čine
tu grupu i to:


a) 2-metil-4-klor fenoksioctena kiselina
(MCP A);
b) 2,4-diklor-fenoksioctena kiselina (2,4
-D);
c) 2,4,5-triklorfenoksioctena kiselina
(2,4 5-T).




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Preparati 2,4,5-T jače djeluju na grmove,
pa se u šumarstvu najčešće primjenjuju.
Kod nas se proizvodi preparat tog ´kemijskog
sastava pod imenom Regul e x
B40 nazvan i A p o r i s o n. Autor prikazuje
u posebnim člancima mogućnosti i
tehniku primjene tih sintetskih tvari rasta
u šumarstvu.


Posljednjih godina je interes u praksi
za te preparate osobito porastao i njihova
se primjena počela naglo širiti. Vodene
emulzije 2,4,5-T upotrebljavaju se za uništavanje
mnogih širokolisnih korova foliarnim
tretiranjem, prskanje m ili
orošavanjem. Biljke počnu bujno rasti
te ugibaju uslijed iscrpljenja. Tretiranje
treba izvesti kada je lišće već razvijeno
i u toplo vrijeme. Ipak za vrijeme najveće
ljetne vrućine treba prekinuti sa radom,
jer sredstvo brzo ishlapi. Padne li
nakon tretiranja najmanje u roku od 2 sata
kiša, tretiranje treba ponoviti. Da se
unište i nepoželjne uskolisne trave preporuča
se mješavina ovog preparata sa D alaponom
. Tretiranje se vrši tamo, gdje
još nema šumskih biljaka, koje kanimo uzgojiti,
ili ako ih ima, moramo ih zaštititi
od dodira sa tekućinom i njenim parama.
Bor je nakon što formira zimski pup, manje
osjetljiv. Pisac dalje navodi primjere
i´olijarnog tretiranja sa 2,4,5-T u svrhu
uništavanja vrsta roda R u b u s, koji se
dobrom organizacijom rada može uvijek
za dulje vremena i jeftinije uništiti nego
sječom. Na taj se način mogu uništiti
Amorpha fruticosa, crni trn i
drugi drvenasti korovi. Uspješno se može
tretirati i uništiti grmlje (lijeska i klokočika)
kao i drveće (breza i trepetljika) kada
smetaju razvoju mlade borove i smrekove
kulture. Pisac preporuča, da se takova
tretiranja vrše u kasno ljeto, kada bor
ili smreka formiraju vršni pup.


Autor dalje prikazuje uništavanje korova
tretiranjem osnove tj. bazalno g
dijela stabla i izboja korova što preporučuje
kod svih onih grmolikih korova, koji
su otporni na folijarno tretiranje. Taj je
način osobito pogodan za uništavanje glogovog
grmlja, kada u gustim sastavima
smeta pomlađivanju hrastovih sastojina.
Pokazala se kao efikasna mješavina 7,5
lit. Regulex B 40 sa 92,5 lit. nafte. Takovim
tretiranjem može se uništiti žu t i.ka i
lijesk a o čem autor opširnije raspravlja.
Iako je taj postupak skup, ipak se
isplati, kada ,se ima u vidu, da tretirani
korov neće ponovno izbiti, kao što se to
događa u slučaju, da ga uništavamo sječom.
Ovo je naročito korisno, kada se iz
bilo kojih razloga želi potpuno uništiti izbojke
iz panjeva. Tako primjenom herbicida
možemo uništiti i žarišta raka keste


nove kore, kao i topole zaražene gljivom
Dothichiza populea, kao i one,
koje nose po borove štetnu rđu (Melampsora
pinitorqua).


Sa smjesom 2,4,5-T i naftom mogu se
neke vrste korova uspješno tretirati i foliarno,
ali samo sa aparatima za orošavanje.
Pisac prikazuje opširnije iskustva,
koja je Fröhlich imao primjenom te
metode u Njemačkoj na razne vrste drveća
i grmlja. Orošavanje se smije vršiti
samo kod mirnog vremena, jer sitne kapljice
mogu uništiti druge biljke. Radi bolje
kontrole rada, doda se mješavini 0,lVo
sudan-crvenila. Pošto mi još nemamo
iskustva za ovaj način tretiranja pisac preporuča,
da se izvrše pokusi.


Treba provjeriti i metodu kojom se mogu
s emulzijom 2,4,5-T preparata kod hrasta
i topola odstraniti živici.


Preparati 2,4,5-T mogu se primijeniti i
u uzgojnim radovima, što se kod pokusa,
koji su posljednje dvije godine kod nas
izvedeni, pokazalo efikasnije i ekonomičnije
nego dosadanje metode rada. U
sastojim se mogu lako i brzo dovesti
do sušenja nepoželjna i loše razvijena
stabla, da se prstenuje premazom mješavine
u kojoj se nalazi na 92,5 lit. nafte
i 7,5 lit. Regulex B-40 preparata. Na taj
se način mogu iz sastojine uz razmjerno
mali trošak ukloniti predrast, loša stabla,
izbojci iz panjeva i sve nepoželjne vrste
drveća sve do debljine prsnog promjera
od 15 cm a i deblje, ako imaju tanku koru.
Tako možemo lako regulirati omjer
smjese u hrastovim sastojinama u kojima
je prevladao grab. Autor je na temelju pokusa
došao do zaključka, da se pod izvjesnim
uvjetima mogu pomoću tih herbicida
vrlo uspješno i sa malo troškova
vršiti prorede u sastojinama. Premazivanje
stabala se može vršiti tokom čitave godine
izuzev hladnih zimskih dana. Prema
Frölichu se jasen i glog mogu uništiti
samo ljetnim premazivanjem. Radi
pojeftinjenja ove metode treba vršiti daljnje
pokuse. Ta metoda nema uspjeha kod
duglazije bora, smreke i ariša, dok za
jelu još nije izveden pokus.


II Derivati diklorpropionske
kiseline


Opširno je prikazan Dalapon, herbicid,
koji siuži za uništavanje štetnih trava,
koje smetaju razvoju pomlatka i osnivanju
novih sastojina. Biljke su različito
osjetljive na Dalapon. Travni korovi se
prskaju vodenom otopinom Dalapona, kada
se nalaze u punoj vegetaciji. Prosječno
treba za trave na čistinama 800 lit. vode
po ha sa 10—20 kg Dalapona. Dalapon


289




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 36     <-- 36 -->        PDF

je efikasan i protiv paprati, ali to treba
još ispitati. Pošto mikroorganizmi brzo
razgrađuju Dalapon u tlu, već se iza 6—12
tjedana nakon uništavanja travnog korova
može izvesti sjetva ili sadnja biljaka.
Gdje trave rastu zajedno sa širokolisnim
korovom oboje se uništavaju, da se tretiraju
mješavinom Dalapona i 2,4,5-T ili
MCPA. Da se potisnu trave u kulturama
hrasta i smreke uzimlje se 5 kg Dalapona
po ha, jer su ove vrste drveća otporne
na takovu koncentraciju tog herbicida.
Za duglaziju, ariš i jelu te neke tvrde
listače potrebno je izvršiti daljnje pokuse


Autor navodi rezultate, koje je dobio
Rozsna y u Njemačkoj, ´kada je suzbijao
Dalaponom razne trave upotrebivši
taj herbicid u raznim koncentracijama.
Korovi se uništavaju po šumama, kada
drveće urodi obilno sjemenom pa treba
osigurati prirodno pomlađenje sastojina.
Dalapon uništava korov za više godina,
nije opasan po ljude i životinje te nije
zapaljiv. Ipak pri radu potreban je oprez
jer može izazvati prolaznu upalu kože i
očiju.


III Derivati octene kiseline
djeluju kao totalni herbicidi. To su
trikloracetat (TCA) i Na-sol N at
a). U jakim dozama 50—150 kg po ha ne
uništava potpuno samo trave već čitavu
vegetaciju. U biljku ulazi preko korijena,
listovi poprimaju tamnozelenu boju i kod
jačih doza biljka brzo ugine. Ne smije se
upotrijebiti u kulturama. Zato ga se u
šumarstvu primjenjuje samo na čistinama,
te u dovoljnoj udaljenosti od korijejenja
stabala. Tim se herbicidima uništavaju
na pr. pirike (Triticum repens) i vrbenak
(Solidago sp), ali ne na aluvijalnim
tlima, na kojima su već zasađene topole.
Za potpuno uništenje travnih korova preporuča
se nisko ih pokositi a potom u jesen
prskati pokošenu površinu sa TCA.
Primjenjuju se i kombinacije TCA sa ATA
(aminotriazol i sa 2,4 D).


FV Od derivata mokraćevine
dolaze u obzir Monuron (CMU), Neburon
i Alipur. Prvi je jaki totalni
herbicid, drugi je prvenstveno selektivni,
dok je treći kombinirani herbicid.
Kod upotrebe Monurona biljke ugibaju
polagano, a djelovanje u tlu je dogotrajno,
jer mikroorganizmi trebaju dulje vremena
da ga rastvore. U trgovinu dolazi
pod imenima Karmex i Telvar.
U šumarstvu se primjenjuje samo tamo,
gdje se želi za dulje vremena tlo držati
čisto od ´korova, kao npr. na šumskim putevima,
na nasipima i si.


Neburon je sličan Simazinu,
pa se najviše primjenjuje u šumskim rasadnicima.
Ako se tretiranje vrši u proljeće,
gredice ostaju dugo vremena čiste
od korova.


Alipu r je važan za šumske rasadnike,
jer se može primijeniti kod sjetve crnogoričnog
sjemenja, da se gredice drže
čiste od korova. Sastavljen je od derivata
mokraćne kiseline i jedne karbaminske kiseline
(OMU i BiPC). Iako je toksičnost
tog preparata malena, treba paziti, da ne
dođe u izravan doticaj sa kožom. Alipur
djeluje samo u vlažnom tlu, te ne uništava
korov, koji se razvija iz korijena. Ne
djeluje štetno na jelu, smreku, bor, ariš,
grab, bukvu, hrast, bagrem, lipu i zanovijet,
dok je po sjeme johe i breze štetan.
Autor je taj herbicid i tehniku njegove
primjene detaljno prikazao.


V Derivat triazola -a minot
r i a z o 1 (ATA) totalni je herbicid, ali
je u slabijim dozama za izvjesne kulture
biljaka selektivan. Posljednjim se pokusima
ustanovilo, da se može uspješno primijeniti
za uništavanje paprati, ali samo
u starijim sastojinama, gdje se tlo mora
osloboditi tog korova radi podizanja pomlatka.
Osim paprati uništava podbjel,
ostak, resulju i piriku. Djelovanje je dugotrajno,
te biljke ugibaju i godinu d ana
nakon tretiranja. Preparat nije štetan po
ljude niti po životinje.


VI Derivat triazina, Simazin,
u vodi je praktično netopiv, te po ljude
i životinje bezopasan. Najjače djeluje, kada
se biljke nalaze u stadiju klijanja i nicanja.
Prije tretiranja, tlo se mora plit k
o okopati. Simazin uništava samo korove
zakorijenjene u površinskom sloju tla.
U propusna, pjeskovita tla prodire dublje,
pa može izazvati oštećenja dublje zakorjenjenih
kulturnih biljaka. Humus ga
veže te smanjuje njegovo djelovanje.


Pisac detaljno opisuje djelovanje Simazina
i tehniku rada pri suzbijanju korova
u šumskim rasadnicima, kao i pokuse,
koji su tim herbicidom izvršeni, te navodi
da nigdje, gdje je Simazin u šumskim
rasadnicima pravilno upotrebljen nije
bilo oštećenih sadnica. Kod topolovih
reznica se preporuča, da se u rasadnicima
prethodno izvrše pokusi. Tretiranjem Simazinom
ostaju rasadnici više mjeseci bez
korova. Djelovanje tog herbicida je uspješno
ako iza tretiranja padne kiša. Ako nastupi
suša, preporuča se zalijevanje gredica.
Dovoljna je količina do 4 kg po ha.


VTI Za suzbijanje korova upotrebljavaju
se i mineralna ulj a iz grupe lakih
ulja sa tačkom vrelišta 150—250°C. U šu




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 37     <-- 37 -->        PDF

marstvu se primjenjuju u šumskim rasadnicima,
u prvoj godini radi zaštite sjemena
i klica od korova. Više se upotrebljavaju
bijela ulja. Ustanovljeno je, da
su pojedine vrste drveća nejednako osjetljive
na mineralna ulja. preosjetljivi su:
Pinus silvestris, P. nigra, Picea excelsa,
Picea sitkaensis, Thuja i Chamaecyparis.


Osjetljive su: Pseudotsuga Douglasii,
Larix, Tsuga i Abies (potreban je oprez).


Vrlo su osjetljive: Quercus, Fagus, Betula,
Acer, Alnus Tilia i Fraxinus, pa se
za njih upotreba mineralnih ulja ne preporuča.
Na neke korove iz porodice štitarka
i kamilica mineralna ulja ne djeluju.
Prskanje tim herbicidima vrši se nakon
kiše ili natapanja. Autor navodi da
naša praksa s tim herbicidima još nema
iskustva.


VÜI Od derivata t i o k a r b a m i ns.
ke kiseline opisan je preparat V apam,
kao fungicid, koji uništava gljivice,
koje uzrokuju polijeganje ponika (fuzariozu).
kao herbicid za suzbijanje sjemena
korova, te kao nematocid. Taj tekući
nreparat, koji postaje u tlu plinovit,
poprska se na dobro razrahljeno tlo, pri
temperaturi iznad 5°C u količini od 100
ccm3 na 1 m2. Prodire u tlo cio 25 cm duboko.
Preporuča ga se primijeniti u šumskim
rasadnicima pomiješanog sa 5 litara
vode po 1 m2. Tlo se nakon tretiranja prorahli.
sjeme se smije sijati tek iza 3—4
tjedana. Korijenje šumskih biljaka treba
da je bar 1 m udaljeno od tretiranih gredica.
Treba čuvati i zelene dijelove biljaka,
koje možemo tim sredstvom lako oštetiti.
Radi otrovnih para, koje razvija Vapam.
treba raditi sa maskom na licu, a
treba paziti i na odijelo.


DC. Od anorganskih herbicida
primjenjuje se danas, radi svoje jeftinoće,
jedino još natrium klor at. To je totalni
herbicid ali uspjeh ovisi o dubini
korijenja pojedinih korova. Treba paziti,
da se ne spali lišće kulturnih biljaka. Upotrebljava
se u količini od 100—300 kg po
ha. Radi njegove lake upaljivosti potreban
je pri radu velik oprez. Stoga, treba otimah
nakon rađa skinuti odjeću te ruke i lice
oprati sapunom.


U četvrtom poglavlju autor je najprije
općenito prikazao korove i njihovu
štetnost u šumskom gospodarstvu. Ističe
njihov velik potencijal razmnažanja, kada
se usporede sa kulturnim biljkama. Dijeli
ih na one, koji dolaze u šumama, pod zastorom
krošanja ,na šumskim čistinama, te
one u šumskim rasadnicima. U sastojinama
se herbicidi pretežno primjenjuju prije
sjetve ili sadnje, rjeđi su slučajevi, da se


/


primjenjuju, gdje već postoji prirodni ili
umjetni pomladak. U šumskim rasadnicima
teže suzbijamo trajne (perene) korove
nego sjemenske.


Dalje pisac prelazi na prikaz najštetnijih
korova koji dolaze u našim šumama i
rasadnicima, te na osnovu pokusa, koji su
kod nas izvršeni, daje upute i tehniku rada
koju treba primijeniti za njihovo suzbijanje.
Za suzbijanje korova sa kojim nema
vlastitih iskustava autor daje podatke na
osnovu najnovije stručne literature. Podaci
se odnose na ove vrste korova:


1. Papra t (Aspidium Filix mas) —
uspješno su izvršeni pokusi suzbijanja sa
aminotriazolom (ATA). Isto vrijedi vjerojatno
i za b u j a d, ali kod nas još nisu
izvršeni pokusi suzbijanja te vrste.
2. Čivitnjača, amorfa, divlji
bagre m (Amorpha fruticosa) uspješno
se suzbija sa 2, 4, 5-T, ali i folijarnim tretiranjem
s 1—l,3°/a Begulex B-40 u vodi.
3. Kupina (Rubus sp) vrlo brzo se
suzbija sa herbicidom 2,4,5-T folijarnim
tretiranjem. Mora se paziti, da ne bude
štete na mladim jelovim biljkama, koje su
na taj herbicid osjetljive, dok su bukove
vrlo osjetljive.
Pošto pojedine vrste kupina različito
reagiraju na 2, 4, 5-T herbicide, trebalo bi
izvršiti daljnje pokuse. Na sličan način
uništava se i malin a (Rubus idaeus).


4. G 1 o g (Crataegus sp) uništava se bazalnim
tretiranjem sa 7,5% Regulex B-40
u nafti. Folijarnim tretiranjem sa 2, 4, 5-T
glog ne ugiba.
5. C r n i tr n (Prunus spinosa) suzbija
se, da se lišće poprska sa lVo Regulex B-40
u vodi a može se uništitij da se bazalno
tretira sa 2, 4, 5-T u nafti. Crni trn i glog
mogu se i ljeti zajedno tretirati i uništiti
orošavanjem sa mješavinom 2, 4, 5-T herbicida
i nafte. Obje se vrste mogu suzbiti
i tako da se ljeti sasijeku te slijedeće zime
tretira rez i panj. Pisac preporuča, da se
o izboru načina tretiranja i njegovoj primjeni
kod suzbijanja tih korova odluči za
svaki slučaj posebno. Kada se crni trn tretira
foliarno ljeti, a glog na spomenuti način
zimi, sigurno je, da ti grmovi ne će
više potjerati.
6. Trav e (Gramineae), sigurnije se
uništavaju herbicidima, nego skupom košnjom
sa kosom ili srpom. Ni oranjem u
ravnim terenima ne možemo se riješiti tog
korova za dulje vremena. Autor na osnovu
podataka iz literature ukratko opisuje
najštetnije vrste travnatih korova, i njihovu
štetnost, te navodi metode tretiranja
i suzbijanja. Kod nas u šumarstvu jož
nisu provedeni pokusi uništavanja trava,
291




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 38     <-- 38 -->        PDF

pa bi to trebalo učiniti, da se ustanovi ekonomičnost
takvog rada. Najčešći travnati
korovi, koje srećemo po šumama su š uš
u 1 j i c e (Calamagrostis sp.) medunik
e (Holcus sp.) b us i k e (Deschampsia
sp.), Zone (Melica sp.), beskoljenka
(Molinia coerulea), šumska vlasulja
(Festuca silvatica), šumska goštica
(Brachypodium silvaticum), i bekic e
(Luzula sp.). Većina tih trava uspješno se
mogu suzbiti Dalaponom. Izuzimaju
se medunike, šumska vlasulja i Luzula
vrste, koje su vrlo otporne na herbicide.
Trave se mogu suzbiti na period od 2—3
god. nakon toga se opet pojave, ali taj je


vremenski razmak često dovoljan, da se
pomladak šumskog drveća otme i nadraste
taj korov.


7. Sita, zukva (Juncus sp.) i preslic
a (Equisetum sp.), lako se suzbija sa
2,4D (2—4 lit/ha) ili sa Dalaponom
(10 kg/ha). Pojava tih korova može se predusresti
da se tlo poprska sa S i m a z in
o m (2 kg/ha).
8. Šaš (Carex sp.) suzbija se najsigurnije
odvodnjom, ali se može uništiti i
Dalaponom (15—20 kg/ha) ili sa TCA
(100—150 kg/ha) što još nije dovoljno ispitano.
9. Vrbenak (Solidago sp.) može se
prema izvršenim pokusima na čistinama
uništiti sa TCA (150—200 kg/ha) ali. još
nema rezultata o njegovom suzbijanju unutar
već pošumljenih površina.
10. Lijesk a (Coryllus avellana) kada
nastupa kao štetan korov po mladim
sastojinama kulturama i sječinama, dade
se suzbiti sa 2,4,5-T herbicidima. Pisac
opisuje 3 načina uništavanja lijeske herbicidima.
11. Borovnica (Vaccinium myrtillus)
i brusnica (V. vitis idaea) suzbija
se sa čistim 2,4, 5-T ili u smjesi sa 2,4 D
ili MCPA (2—6 lit/ha). Istim se preparatima
može uništiti i vrijesak, ali su potrebne
jače doze (2,5—9 lit/ha). Zečja k
(Sarothamnus scoparius) suzbija
se translokacionim herbicidima. Isto tako
svibovina (Cornus sanguinea) k 1 o-
k o č i k a (Staphyllea pinata) i bazga
(Sambucus nigra), suzbijaju se foliarnim
tretiranjem a svibovina i klokočika također
i bazalnim sa istim herbicidima u
nafti.


12. Vrb e (Salix sp.) kada su zajedno
sa drugim korovom uništavaju se foliarnim
tretiranjem sa Regulex B 40 u vodi.
Kada treba vrbe suzbiti u hrastovim mladićima,
onda se preporuča koru vrbovih
stabala premazati sa Regulex B40 u
nafti.


Na koncu daje pisac shemu mogućnoti
primjene herbicida u šumarstvu, te tabelu
v.rsta drveća sa njihovom osjetljivosti na
vodenu emulziju, sa podacima o potrebnoj
koncentraciji Regulexa B 40 i koncentracijama
za orošavanje sa mješavinom 2, 4,
5-T i nafte, te podacima za mogućnost uništavanja
premazivanjem sa 3°/o 2, 4, 5-T u
nafti.


Knjiga je izrađena na osnovu podataka
dobivenih vlastitim pokusima te prema
podacima najnovije domaće i strane literature.
Ona predstavlja u našoj stručnoj
šumarskoj literaturi prvi opširni rad o
suzbijanju korova herbicidima u šumskom
gospodarstvu. Autori su svojim pokusima i
podacima, te rezultatima tih pokusa dali
solidnu osnovu za praktičan rad u šumama
i šumskim rasadnicima sa herbicidima
ne samo na području zaštite već i na
području čišćenja, njege i uzgoja mladih
sastojina. Oni su ujedno dali i poticaj na
daljnje pokuse na tom polju.


Uništavanje korova je velik problem u
šumskom gospodarstvu, jer o njem ovisi
uspjeh uzgoja biljaka u šumskim rasadnicima,
te uzgoj mladih kultura i sastojina.
Često se u šumskim gospodarstvima procjenjuje
uspjeh gospodarenja po veličini
površine, koja je zakorovljena.


Ta će knjiga biti od velike koristi svim
šumarskim stručnjacima, kada se nä terenu
suoče sa problemom uništavanja korova.


Z. Vajda


ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 39     <-- 39 -->        PDF

cJ)fitnaći Slcučni cadopiäi


GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana


7/8 1962. — A. Krivec: Primjenljivost
»šumskih saonica« kao priključak na
traktor Ferguson FE-35. — F. K o r d i š :
Seljačke omorikove šume na idrijskom području.
— V. Bel tram : Sječa bukve
koncem augusta i njeno biološko sušenje.


— V. Mikuletic i dr.: Chamaecyparis
Lawsoniana Pari.
LES — Ljubljana


8/9 1962. — N. Kralj: Neka zapažanja
nakon IV Međunarodnog sajma drveta.
— T. R a v n i k a r : Oblikovanje, proizvodnja
i upotreba drvnih artikala. —


H. Vou k : Troslojna ploča iverica-materijal
za izradu pokućstva. — D. D o b n i k :
Proizvodnja rezanog furnira za ambalažu
i njegova uporabljivost. — P. P r i s t avec
: Lakirne pruge. — Domaće i inostrano
tržište. — M. Planine : »Lesnina
« i njezina uloga u trgovini proizvodima
slovenačke drvarske industrije. — V. B e 1tram
: Popravak kvaliteta bukovine. —
A. C e s e n : Prilog diskusiji o školovanju
u drvarskoj industriji. — K. Kobe : Prva
»venecijanka« u Sloveniji.
DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb


5/6 1962. — L. V u j i č i ć : Projektovanje
unutrašnjeg transporta u drvoprerađivačkim
preduzećima. — Z. Ettinger:
Tehnička priprema rada. — F. Podbre žnik
: Požarna preventiva u drvarskoj
industriji. — M. Simić : Osvrt na IV
Međunarodni sajam drveta u Ljubljani. —


B. P.: Izrada vlaknatica po suhom postupku.
NASA POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO


— Titograd
1/2 1962. — S. G i n c u 1 j i V. K o n-


t i ć : Mogućnost gajenja topola u Nikšić


kom polju. — Sa seminara: »O proble


mima gazdovanja ekonomskim šumama


smrče, jele i bukve«. — Sa sastanka U. O.


Društva inž. i teh. šum. i drv. ind. Crne


Gore.


3 1962. — M. Mijušković: Neke


značajnije bolesti šumskog drveća u par


kovima u iTtogradu. — Pedološka karta


NR Jugoslavije.


BILTEN-Polj. šum. kom. NRH sek. za šum.


— Zagreb
4 1962. — B. Hruška: Program podizanja
plantaža i kultura vrsta drva ubrzanog
rasta u 1962. god. — V. Beltram:


Drvni ugalj u rasadničkoj proizvodnji. —
Iskustva i problemi u primjeni mehanizacije
u evropskom šumarstvu.


5 1962. — Preporuka o raspodjeli čistog
prihoda u radnim kolektivima. — VI.
Lončar : Mogućnost razvoja kapaciteta
za proizvodnju celuloze i papira na bazi
drvnih sirovina četinara na području NR
Hrvatske. — B. Hruška : Uzajamni uzgoj
borovca i crne ribizle. — Specijalni
gusjeničar TD-14 za krčenje panjeva. Izlučivanje
sjemenarskih baza.


6 1962. — R. B e n i ć : Tehnika rušenja ,
stabala i izrade oblovine jednorukom lančanom
pilom. — M. J e r n e i ć : Novi propisi
o plaćanju u privredi.


7 1962. — Republička Granska komisija
za šumarstvo. — Analiza izvršenja plana
šumarstva u I tromjesečju 1962. god. —


J. K i š p a t i ć : Nova opasnost za nasade
borova u Slavoniji. — B. Kovačić:
Kontrola prometa sadnog materijala. —
B. Kovačić : Kontrola kretanja gubara
pomoću klopki.
8 1962. — V. Beltram: Sječa bukve
krajem augusta. — J. Baranovski:
Cijepljenje bora i cedra. — Popis prirodnih
spomenika. — V. Š t e t i ć : Iskustva
s primjenom mehanizacije u šumskom rasadniku
za proizvodnju sadnica listača u
Austriji. — Rukovodilac ekonomske zajednice.
— Iskaz ispitanog sjemena u II kvartalu
1962. god.


9 1962. — Oprema za operatvu. — Proizvodnja
i plasman drvnih proizvoda. —
Preporuka šum. privr. organizacijama u
vezi rješenja položaja lugara i nadzornika
šuma. — I. Knežević i M. N i k o 1 i ć :
Mehanizacija radova u šumskim rasadnicima.


HORTIKULTURA — Zagreb


3,4 1961. — Z. Kani : Dravski park
u Varaždinu. M. Wenzler : Planiranje
zelenila grada. — P. Matković:
Mjesto i tretman zaštite prirode u društvu.


— A. Šrekajs: Neke mogućnosti suzbijanja
korova u rasadnicima šumskog i
ukrasnog bilja.
1 1962. — R. Kevo : Smolarenje i
šumska estetika. — I. Trinajstić: Prirodno
vegetacijska osnova parka »Opeka«.


— H. D r 1 j e v i ć: Magnolia hypoleuca.
VJESNIK DRUŠTVA LUGARA NRH —
Zagreb


5/6 1962. — L. Z u f a : Uzgojno biološki
i ekonomski problemi uzgoja sadnica
topola 2/3 i 2/2. — I. Knežević i Ni


293