DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 9 <-- 9 --> PDF |
žno uzdrmani poslije II. svjetskog razaranja i pokopali poneke loše ideje njihovih projektanata i graditelja. Izneseni primjeri potječu iz naše prakse, jasnije rečeno, iz naših prosječnih gospodarskih okolnosti i privrednih mogućnosti. To jest: ne navede se fini ili profinjeni uzgojni postupci kakve bi trebalo-, možda, ponegdje, provoditi već grubi, kakva je. prosječno-, danas naša praksa uzgajanja šuma. I ne samo naša! Prelazimo, dakle, na kratak ekskurz: od područja mediterana na dinarske planine do- subpanonskih gora i nizina. Na viediteranskom području U submediteranu i eumediteranu nemamo mnogo sastojina u kojima bi se ekonomično- moglo finije gospodariti. Za velike površine malo vrijednih sastojina, pretežno- paniača, na prosječno- lošim staništima takvo bi gospodarenje bilo preskupo-; prema tomu, nedovoljno rentabilno. Intenzivnije skupinasto gospodarenje može se razviti, uglavnom, u veoma dobrim staništima, napose u dijelovima´ eumediteranske zone, tj. u području zajednice C/neto-Quercetum ilicis H-ić. To su. na primjer, pojedini južni dijelovi Istre i poneke šume na otocima Lošinju. Rabu, Hvaru, Korčuli i si., u kojima su izgrađene sastojine ili se izgrađuju mješovite skupine od mediteranskih boro-va (primorski, elepski i brucijski bo-r, pinj), čempresi, cedrovi i dr. zajedno- sa zimzelenom vegetacijom listača (crnika, planika, veliki vrijes, zelenika, lemprika i dr.). Kad u predjelu Frkanj na otoku Rabu ne bi bila park-šuma odn. ljetovališno- turistički objekt, u njemu bi se posve jednostavno moglo- unaprijediti skupinasto gospodarenje koje je ne samo ekonomski dobro- nego i sa turističke tačke gledišta estetski veoma lijepo-: prebiranje gospodarski zrelih stabala borova, mjestimične oplodne i rubne sječe, proširivanje grupa postojećeg mladog naraštaja prirodnim podmlađivanjem, sjetvom i sadnjom, osnivanje novih grupa, njegovanje skupina mlađih stabala, introdukcija no-vih vrsta drveća i zahvati u makiji; sve na malim površinama. Slično u nekim borovim kulturama submediteranske i mediteranske nove zone šumske vegetacije. Osnivanje dvoslojnih sastojina u makiji tako- da go-rnji sloj čine borovi a donji listače također se može veoma uspješno započeti po- načelima skupinastog gospodarenja: unošenjem borova u grupama (gnijezdima), skupinama ili prugama, njegovanjem boljih stabala listača, oslobađanje bc-rvog podmlatka od konkurencije panjače i dr. U panjačama na boljim staništima submediteranskog područja osnivanje dvoslojnih skupina tako da gornji sloj čine stabla aridnog ekotipa crne topole, a donji sloj crni ili brucijski bor ili termokserofilne listače (-kad se bolje pregleda područje čitavog submediterana, moći će se evidentirati nemalen broj primjeraka ove topole). Na planinskom području Na prostranom području naših dinarskih planina imamo- danas sastojina koje nemaju ni preboran oblik ni jednodoban izgled. Ovakve strukture razvile su se pod utjecajem veo-ma različitih orografskih, klimatskih, petro-grafskih, pedoloških i fitocenološikih faktora, najviše pod djelovanjem antropogenih činilaca. Svojim uzgojnim i, još više, eksploatacijskim zahvatima čovjek je naglo mijenjao sastav sastojina, više u negativnom smjeru nego- u po-z-itivnom. Mnoge nekadašnje gotovo potpune prebo-rne sastojine danas to nisu, nego čine prelazne oblike između prebornih i jednodobnih, pa i dvoslojnih. 263 |