DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1962 str. 9     <-- 9 -->        PDF

žno uzdrmani poslije II. svjetskog razaranja i pokopali poneke loše ideje njihovih
projektanata i graditelja.


Izneseni primjeri potječu iz naše prakse, jasnije rečeno,
iz naših prosječnih gospodarskih okolnosti i privrednih mogućnosti. To jest: ne
navede se fini ili profinjeni uzgojni postupci kakve bi trebalo-, možda, ponegdje,
provoditi već grubi, kakva je. prosječno-, danas naša praksa uzgajanja šuma.
I ne samo naša! Prelazimo, dakle, na kratak ekskurz: od područja mediterana
na dinarske planine do- subpanonskih gora i nizina.


Na viediteranskom području


U submediteranu i eumediteranu nemamo mnogo sastojina u kojima bi se
ekonomično- moglo finije gospodariti. Za velike površine malo vrijednih sastojina,
pretežno- paniača, na prosječno- lošim staništima takvo bi gospodarenje
bilo preskupo-; prema tomu, nedovoljno rentabilno. Intenzivnije skupinasto
gospodarenje može se razviti, uglavnom, u veoma dobrim staništima, napose u
dijelovima´ eumediteranske zone, tj. u području zajednice C/neto-Quercetum
ilicis H-ić. To su. na primjer, pojedini južni dijelovi Istre i poneke šume na
otocima Lošinju. Rabu, Hvaru, Korčuli i si., u kojima su izgrađene sastojine
ili se izgrađuju mješovite skupine od mediteranskih boro-va (primorski, elepski
i brucijski bo-r, pinj), čempresi, cedrovi i dr. zajedno- sa zimzelenom vegetacijom
listača (crnika, planika, veliki vrijes, zelenika, lemprika i dr.).


Kad u predjelu Frkanj na otoku Rabu ne bi bila park-šuma odn. ljetovališno-
turistički objekt, u njemu bi se posve jednostavno moglo- unaprijediti
skupinasto gospodarenje koje je ne samo ekonomski dobro- nego i sa turističke
tačke gledišta estetski veoma lijepo-: prebiranje gospodarski zrelih stabala
borova, mjestimične oplodne i rubne sječe, proširivanje grupa postojećeg mladog
naraštaja prirodnim podmlađivanjem, sjetvom i sadnjom, osnivanje novih
grupa, njegovanje skupina mlađih stabala, introdukcija no-vih vrsta drveća i
zahvati u makiji; sve na malim površinama. Slično u nekim borovim kulturama
submediteranske i mediteranske nove zone šumske vegetacije. Osnivanje
dvoslojnih sastojina u makiji tako- da go-rnji sloj čine borovi a donji listače
također se može veoma uspješno započeti po- načelima skupinastog gospodarenja:
unošenjem borova u grupama (gnijezdima), skupinama ili prugama,
njegovanjem boljih stabala listača, oslobađanje bc-rvog podmlatka od konkurencije
panjače i dr.


U panjačama na boljim staništima submediteranskog područja osnivanje dvoslojnih
skupina tako da gornji sloj čine stabla aridnog ekotipa crne topole, a donji
sloj crni ili brucijski bor ili termokserofilne listače (-kad se bolje pregleda područje
čitavog submediterana, moći će se evidentirati nemalen broj primjeraka ove topole).


Na planinskom području


Na prostranom području naših dinarskih planina imamo- danas sastojina
koje nemaju ni preboran oblik ni jednodoban izgled. Ovakve strukture razvile
su se pod utjecajem veo-ma različitih orografskih, klimatskih, petro-grafskih,
pedoloških i fitocenološikih faktora, najviše pod djelovanjem antropogenih činilaca.
Svojim uzgojnim i, još više, eksploatacijskim zahvatima čovjek je naglo
mijenjao sastav sastojina, više u negativnom smjeru nego- u po-z-itivnom. Mnoge
nekadašnje gotovo potpune prebo-rne sastojine danas to nisu, nego čine prelazne
oblike između prebornih i jednodobnih, pa i dvoslojnih.


263