DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 28 <-- 28 --> PDF |
STANJE SUMA SJEVERNE HRVATSKE* Ing. VLADIMIR HREN Dio sjeverne Hrvatske između Save i Drave i Banija, Kordun i Zumberak, područje je prirodnih ekonomskih šuma, kojima se uz male iznimke gospodari po principu visokih i jednodobnih šuma. Velike površine ovih šuma obavezuju nas, da pronađemo vrste drveća i među njima jedinke, te optimalnu strukturu, koja će maksimalnim korištenjem svih ekoloških uslova u najkraćem vremenu proizvesti najveću i najvredniju drvnu masu. Da bi to postigli, potrebno je poznavati sadašnje stanje tih sastojina i okvirne smjernice za njihov daljnji uzgoj. Sklopljeni ugovori sa 17 šumskih gospodarstava tokom 1961. god. omogućili su da se osnuju 74 primjerne plohe u jednodobnim čistim i mješovitim sastojinama na gotovo cijelom području sjeverne Hrvatske. Iako su plohe osnovane u druge svrhe, ipak su one dale približnu sliku sadašnjeg stanja prirodnih ekonomskih šuma sjeverne Hrvatske. Dobiveni podaci sa ploha uspoređeni su sa podacima prirasno-prihodnih tabela (Gehrhardt, Wimmenauer, Schwappach). Teoretski normalni podaci izračunati su za svaku pojedinu plohu posebno. Odnos stvarnih podataka sa ploha i teoretski normalnih podataka prikazan je na grafikonima slike 1 i 2. Stvarni broj stabala, kao što je vidljivo sa slika, veći je na istraživanim plohama u mladosti od normalnog broja stabala, prema prirasnoprihodnim tabelama. Mlade do srednjodobne sastojine imaju ujedno veću temeljnicu, manji prsni promjer i veću visinu od normalne. Razlika je veća, što je sastojina mlađa. Broj stabala na plohama starosti oko 20 godina 3—5 puta je veći od normalnog broja stabala. U starosti od 55 godina broj stabala je veći samo za 0,4%, a u starosti od 90 god. manji je za 30% od normalnog broja stabala prema prirasno-prihodnim tabelama. Približno podjednake stvarne i normalne temeljnice, prsni promjeri i visine nalaze se u sastojinama starosti od 50—60 godina. Vjerojatno je, da prirasno-prihodne tabele, prema kojima je vršena usporedba, ne odgovaraju za prilike sjeverne Hrvatske, te da je u ekološkim uslovima sjeverne Hrvatske moguće uzgojiti gušće sastojine, sa većom temeljnicom i većom drvnom masom. Također je vjerojatno, da je jedan dio mladih sastojina, koji nije obuhvaćen primjernim plohama, jače ili slabije prorijeđen. Može se ipak sa sigurnošću usjtvrditi, da su sastojine mlađe od 40—50 godina u prosjeku preguste i nedovoljno obrađene. Na istraživanim plohama najjače su zastupljeni bukva i grab, čije sastojine su i najgušće. Slabije su zastupljeni hrastici i njihove sastojine * Kao koreferat iznesen na Savjetovanju Saveza Šumarskih društava NRH u Velikoj dana 21. novembra 1962. 394 |