DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 28 <-- 28 --> PDF |
STANJE SUMA SJEVERNE HRVATSKE* Ing. VLADIMIR HREN Dio sjeverne Hrvatske između Save i Drave i Banija, Kordun i Zumberak, područje je prirodnih ekonomskih šuma, kojima se uz male iznimke gospodari po principu visokih i jednodobnih šuma. Velike površine ovih šuma obavezuju nas, da pronađemo vrste drveća i među njima jedinke, te optimalnu strukturu, koja će maksimalnim korištenjem svih ekoloških uslova u najkraćem vremenu proizvesti najveću i najvredniju drvnu masu. Da bi to postigli, potrebno je poznavati sadašnje stanje tih sastojina i okvirne smjernice za njihov daljnji uzgoj. Sklopljeni ugovori sa 17 šumskih gospodarstava tokom 1961. god. omogućili su da se osnuju 74 primjerne plohe u jednodobnim čistim i mješovitim sastojinama na gotovo cijelom području sjeverne Hrvatske. Iako su plohe osnovane u druge svrhe, ipak su one dale približnu sliku sadašnjeg stanja prirodnih ekonomskih šuma sjeverne Hrvatske. Dobiveni podaci sa ploha uspoređeni su sa podacima prirasno-prihodnih tabela (Gehrhardt, Wimmenauer, Schwappach). Teoretski normalni podaci izračunati su za svaku pojedinu plohu posebno. Odnos stvarnih podataka sa ploha i teoretski normalnih podataka prikazan je na grafikonima slike 1 i 2. Stvarni broj stabala, kao što je vidljivo sa slika, veći je na istraživanim plohama u mladosti od normalnog broja stabala, prema prirasnoprihodnim tabelama. Mlade do srednjodobne sastojine imaju ujedno veću temeljnicu, manji prsni promjer i veću visinu od normalne. Razlika je veća, što je sastojina mlađa. Broj stabala na plohama starosti oko 20 godina 3—5 puta je veći od normalnog broja stabala. U starosti od 55 godina broj stabala je veći samo za 0,4%, a u starosti od 90 god. manji je za 30% od normalnog broja stabala prema prirasno-prihodnim tabelama. Približno podjednake stvarne i normalne temeljnice, prsni promjeri i visine nalaze se u sastojinama starosti od 50—60 godina. Vjerojatno je, da prirasno-prihodne tabele, prema kojima je vršena usporedba, ne odgovaraju za prilike sjeverne Hrvatske, te da je u ekološkim uslovima sjeverne Hrvatske moguće uzgojiti gušće sastojine, sa većom temeljnicom i većom drvnom masom. Također je vjerojatno, da je jedan dio mladih sastojina, koji nije obuhvaćen primjernim plohama, jače ili slabije prorijeđen. Može se ipak sa sigurnošću usjtvrditi, da su sastojine mlađe od 40—50 godina u prosjeku preguste i nedovoljno obrađene. Na istraživanim plohama najjače su zastupljeni bukva i grab, čije sastojine su i najgušće. Slabije su zastupljeni hrastici i njihove sastojine * Kao koreferat iznesen na Savjetovanju Saveza Šumarskih društava NRH u Velikoj dana 21. novembra 1962. 394 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 29 <-- 29 --> PDF |
su nešto rjeđe od sastojina bukve i graba. Kod hrastika, sastojme kitnjaka gušće su od sastojina hrasta lužnjaka. Sastojine hrasta lužnjaka najviše se približuju normalnom broju stabala, temeljnici i prsnom promjeru prema prirasno-prihodnim tabelama. Najslabije su na istraživanim površinama zastupljene meke listače brzoga rasta i četinjače. Zbog navedenog strukturnog stanja sastojina, odnos kvalitete krošanja i debala u istraživanim sastojinama nije zadovoljavajući. Ove sastojme u mladosti su preguste, te su zbog toga tanke i previsoke, statički neizgrađene i sa nedovoljno razvijenim krošnjama. U svim dobnim razredima na istraživanim plohama, odnos dobrih krošanja naprama srednjim llosim, odnosi se kao 1:3:6. Isto tako i odnos dobrih, srednjih i loših debala u svim dobnim razredima iznosi 1:3:6. U mladim sastojinama, može do- Sl.f bro/ 20.000 nama stvarne đrar stada Sa /are/? s/cie . 16.000 . , tforčtsAe´ uro/ staiceta _ t2.00g \ 8.000 4.000 \. ^ ~-~^^>w^_ . 1. i i i l .... i ... 1 i , , It 30 40 50 80 90 poa´. nekle zadovoljiti 10% dobrih stabala, ukoliko budu pravovremeno i pravilno njegovane, ali taj odnos nikako ne može odgovarati u odraslim sastojinama. Sastojina starosti 15 godina, koja ima 40—50.000 stabala/ha, imat će 4—5.000 dobrih stabala, tj. stabala sa dobrom krošnjom i dobrim deblom. Postotno učešće dobrih stabala moralo bi međutim rasti sa starošću sastojine, a ne stagnirati ili čak opadati. Sastojina starosti 90 godina, koja od 200—300 stabala ima samo 20—30 kvalitetnih stabala ukazuje na to, da nisu izvršeni sistematski i pravilni uzgojni zahvati u toj sastojini. Dosadašnja istraživanja na pokusnim plohama u nenjegovanim sastojinama, pokazala su, da se prosječno najviše dobrih stabala u mladim sastojinama nalazi u suvladajućem a djelomice i u potisnutom sloju. U preraslom, a djelomice i u vladajućem sloju, nalaze se relativno lošija stabla sa prevelikim granatim krošnjama, nastala iz predrasta. Ako ih se pravovremeno ne ukloni iz sastojine, mogu posve potisnuti i uništiti kvalitetna |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 30 <-- 30 --> PDF |
stabla donjih slojeva, te sastojinu dovesti u stanje, koje se vrlo teško može ispraviti. Jedan od uzroka što su nenjegovane sastojine starije od 50 godina u prosjeku rjeđe od normalnih jest to, što nisu obavljeni uzgojni zahvati. Manji broj loših, jakih, granatih stabala uništio je već do tog vremena velik broj tanjih stabalaca donjih slojeva. Zakašnjelim uklanjanjem jednog ili više tih uglavnom loših stabala, nastaju plješine i otvori, koji se vrlo teško sklapaju. Radi toga se na tim površinama prerano pojavljuje podmladak. Pojavom podmlatka skraćuje se ophodnja, a ako se želi zadržati predviđeno vrijeme ophodnje, otežava se prirodno podmlađivanje sastojina. Podmladak u prerano otvorenim sastojinama prevelik je u vrijeme dovršne sječe, prelazi već u guštike, a djelomice i u tanje let ven jake, nije pravilno njegovan, zastarčen je te se jače oštećuje sječom i izvozom. Manji broj kvalitetnih stabala u dovršnoj sječi, stvara manju mogućnost proizvodnje kvalitetnog podmlatka. U prerano progaljenim sastojinama stvaraju se kvalitetno loši mladici od kojih se, ako se još ne vrše pravovremeni i pravilni uzgojni radovi, ne može očekivati kvalitetna sastojina. Sastojine se prema tome postepeno degradiraju i postaju sve lošije umjesto sve bolje. St 2 teme/fnica Oc/?ios jfyar?ti/f ifeorefcAi/z norma/niAteTrtefy´trr´cc/ 7ta istrazt´vant´m saifo/i´tifrtTTa 35 / stvarne Tettiel/ttieć prr/e )/f(´f tferetj/te ?eirie//´rfre? to 20 30 40 50 70 90 gfct. ee » |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Uporedo sa prikupljanjem podataka na istraživanim plohama izvršeni su i odgovarajući uzgojni zahvati. Prvim uzgojnim zahvatima nije se mogla naglo i temeljito poboljšati struktura sastojine. Međutim prikazan je put, kojim treba ići, da bi se poboljšalo stanje sastojina. Osnov je svih uzgojnih radova u mladim nenjegovanim sastojinama: smanjenje broja -stabala i temeljnice, popravljanje omjera smjese i poboljšanje kvalitete sastojine uklanjanjem loših stabala, da bi se omogućio razvoj kvalitetnim stablima bržeg rasta. U starijim sastojinama, koje su slabijeg obrasta od normalnoga, zahvatom se uklanjaju u gušćim grupama stabla, koja ometaju rast kvalitetnijim stablima. Za daljnje uzgajanje odabiru se sastojinske jedinke koje odgovaraju postavljenom cilju i.zadatku gospodarenja. Odabiranje ili selekcija stabala vrši se prema vanjskim obilježjima stabala (fenotip). Intenzitet uzgojnog zahvata u sastojinama starosti do 40 godina velik je. U starijim sastojinama uzgojni zahvat je manji. Prvim uzgojnim zahvatom ne može se smanjiti broj stabala, na veličinu, koju pred.viđaju prirasno prihodne tabele. Smanjenje broja stabala mora se provesti pažljivo. Uklanjanjem malog broja prejakih uzgojno nevaljalih stabala u mladim sastojinama ne rješava se uzgojni problem, a prenaglim oslobađanjem još vitalnih, ali tankih i previsokih stabala, može se sastojina dovesti u stanje statičke neizgrađenosti, te prouzrokovati trajno savijanje cijel´h grupa mladih stabala. Smanjenje temeljnica može se izvršiti u mladim sastojinama radikalnije od smanjenja broja stabala. To proizlazi iz same strukture dosada nenjegovanih ili slabo njegovanih sastojina. Uklanjanjem manjeg broja jačih stabala, loše kvalitete, znatno se smanjuje temeljnica, ali ne i broj stabala. Nerazmjer između smanjenja temeljnice i smanjenja broja stabala, trebalo bi umanjiti jačim isjecanjem tanjih stabala iz suvladajućeg i nadvladanog sloja, što nije uvijek moguće zbog pomanjkanja novčanih sredstava i radne snage. Veće poboljšanje kvalitetne strukture sastojina prvim uzgojnim zahvatom u prosjeku nije moguće. Mali izbor kvalitetnih stabala, uz potrebnu pažnju kod uzgojnog zahvata, onemogućuju znatnije poboljšanje kvalitetne strukture sastojma. Samo dug i pažljiv neprekidni uzgojni rad omogućit će prosječno poboljšanje kvalitete sastojine. Prema podacima sa primjernih ploha istraživanih u toku 1961. god. mogu se na kraju donijeti slijedeći zaključci: Sastojine sjeverne Hrvatske u mladosti imaju veći broj stabala i veću temeljnicu, dok odrasle sastojine imaju manji broj stabala i manju temeljnicu po jedinici površine od normalnog broja stabala i normalne temeljnice prema prirasno-prihodnim tabelama. Mlade sastojine su više i tanje, a odrasle sastojine niže i deblje od normalnih. Učešće mekih lišćara brzog rasta i četinjara vrlo je slabo. Kvalitetna struktura sastojina je slaba, jer ima po dobnim razredima i u. prosjeku samo 10% kvalitetnih stabala. Potreban je zato sistematski uzgojni rad, od najranije mladosti sasto jine i kroz cijelo vrijeme njenog razvoja, da bi se dobio maksimalni kvan titativni i kvalitativni prirast. I isto tako potrebno je izvršiti sistematsko, suvremeno istraživanje tipova šuma i staništa, kako bi se za određene ekološke uslove izabrale najpovoljnije vrste. |