DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 32 <-- 32 --> PDF |
BIOLOŠKI I GOSPODARSKI FAKTORI NJEGOVANJA SASTOJINA* Dr IVO DEKANTC Pod pojmom »njega šuma« u gospodarskim sastojinama i kulturama podrazumijevamo sve radove u vezi s tlom i sastojinom kojima je cilj proizvodnja drvne tvari od osnivanja sastojine pa sve do njezine obnove. Ti bi radovi uglavnom obuhvaćali: a) primjenu agrotehnike i fertilizacije, b) zaštitu tla i mlađeg naraštaja od nepogodnih ekoloških faktora (žege, mraza, niske temperature, vode i si.), c) zaštitu mladih sastojina od štetne flore i faune, d) popunjivanje i oplemenjivanje sastojina (unošenjem vrednijih vrsta listača ili četinjača). Ta materija kao i građa koja se odnosi na sakupljanje, trušenje i konzervaciju šumskog sjemenja, plodova te sadnog materijala, rasadničarsku proizvodnju, regeneraciju i gospodarenje s prirodnim sastojinama te šumama sa specijalnom namjenom, podizanje šumskih i intenzivnih kultura listača i četinjača te plantaža, predaje se na zagrebačkom Šumarskom fakultetu u kolegiju TEHNIKA UZGAJANJA ŠUMA. Uočivši važnost ekoloških i naročito bioloških faktora u modernom osnivanju i tretiranju sastojina, osnovni predmet uzgajanja šuma predaje se u kolegiju EKOLOŠKE I BIOLOŠKE OSNOVE UZGAJANJA ŠUMA. Polazeći prvenstveno od bioloških svojstava pojedinih vrsta drveća i sastojina te pazeći kod toga na ekološke zahtjeve određene vrste i sastojine odnosno kulture, trebaju se kod njege sastojina na tim osnovama bazirati svi naši zahvati. GENETIKA će imati sve veću ulogu kod intenziviranja proizvodnje drvne mase. To se uglavnom odnosi na proizvodnju kvalitetnog sjemena, stvaranje novih hibrida itd. koji su potrebni za obogaćivanje (oplemenjivanje) sastojina i podizanje intenzivnih kultura i plantaža. Pojam »njega šuma« ovdje ćemo razmatrati od osnivanja sastojine ili kulture do početka oplodnih sječa odnosno do gole (čiste) sječe. Osvrnut ćemo se uglavnom na čišćenje i proredivanje sastojina. Tretiranje sastojina i kultura Osnivanjem sastojina prirodnom regeneracijom ili podizanjem kultura počinje i njegovanje. Prema uzrastu sastojine razlikujemo čišćenje i proređivanje. U biološko m pogledu možemo nazvati čišćenjem one uz * Kao koreferat iznesen na Savjetovanju Saveza Šumarskih društava NRH u Velikoj dana 21. novembra 1962. 398 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 33 <-- 33 --> PDF |
gojne zahvate koji sežu do nešto iza maksimalnog intenziteta prirodnoga izlučivanja stabala, a koji uglavnom korespondiraju s maksimalnim prirastom u visinu stabala, odnosno sastojina. Poslije te faze razvoja sastojina nazvali bismo uzgojne zahvate proredom. U gospodarsko m pogledu smatrali bismo pod čišćenjem uzgojne zahvate u sastojini koji bi davali materijal unovčenjem kojega se ne bi mogli pokriti troškovi njege. Kad se njegom (sječom stabala) dobije od uzrasta sastojine drvni materijal koji pokriva troškove izvedbe uzgojnih zahvata, takav postupak nazvali bismo prorjedom. Naravno da bi to gospodarsko tumačenje pojma čišćenja i prorjeđivanja bilo vrlo varijabilno s obzirom na veću ili manju otvorenost i udaljenost šumskih objekata. Kod intenzivnih kultura i plantaža ne dolazi do aplikacije prva faza uzgojnih zahvata (čišćenje) zbog samog načina uzgoja. Eventualno mogu doći u obzir prorjede jedino s biološkog aspekta. Gospodarski momenti već su integrirani u samoj potrebi osnivanja intenzivne kulture ili plantaže. Biološki fakteri njegovanja sastojina Intencija je svakog uzgajivača da kod prirodne regeneracije sastojina dobije mješovitu sastojinu. Prvenstveno da se što bolje koristi produktivnost tla s obzirom na različite zahtjeve pojedine vrste drveća na hranjiva u tlu kao i druge osobine tla, drugo da se što bolje koristi svjetlost koja je vrlo važan faktor u proizvodnji drvne tvari (svaka vrsta u različitim fazama razvoja ima i različite zahtjeve za svjetlom, a općenito su ti zahtjevi različiti u međusobnom odnosu jedne vrste prema drugoj) i treće da bi se eventualno ublažile katastrofe bioloških kalamiteta. Postavlja se pitanje — osobito osjetljivo u razvojnim stadijima mješovitih sastojina do kulminacije visinskog prirasta — da li bi se već u početku razvoja sastojine prišlo formiranju individualne (stablimične) ili grupimične smjese. S obzirom na različita biološka svojstva pojedinih vrsta drveća smatramo poželjnim da u prvim stadijima razvoja sastojine budu grupice istih vrsta drveća. Unutar grupice stabalaca iste vrste doći je do jačeg izražaja pozitivna nasljedna svojstva jer dolazi do konkurencije u rizosferi i prostoru iznad tla među individuama iste vrste jednakih bioloških, ali različitih individualnih osobina. Naravno, da to vrijedi za grupice koje su postale na isti način samo za stabalca iz sjemena ili samo nastala iz panja, a nikako za mješovitu grupicu iste vrste stabalaca nastalih iz sjemena i onih iz panja. Dinamika rasta i prirasta stabalaca iz panja i onih iste vrste iz sjemena različita je. U kasnijoj dobi sastojine uslijed prirodnog izlučivanja stabalaca, čišćenja i prorjeda formirat će se sastojina koja će biti stablimične smjese s obzirom na prostorni smještaj stabala u sastojini. Međutim, nije dovoljno poznavati samo biološko-ekološka svojstva vrste nego je osobito važno komparativno poznavanje tih svojstava više vrsta drveća u međusobnoj ovisnosti. Npr.. u mješovitim sastojinama lužnjaka i običnog graba s primjesom poljskog jasena, biološka su svojstva s obzirom na fruktifikaciju običnog graba i poljskog jasena približno ista jer je učestalost i obilnost fruktifikacije kod obje vrste podjednaka. Lužnjak je u tom pogledu slabiji. U mladosti obični grab i poljski jasen brže rastu od lužnjaka. U odnosu na mraz grab je otporan, ali su zato i poljski jasen i lužnjak osjetljivi. Poljski jasen zadržava svojstvo brzog rasta, lužnjak |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 34 <-- 34 --> PDF |
to postiže u stadiju letvika i ostaje dalje jednak s poljskim jasenom, a obični grab gubi to svojstvo u srednjoj dobi. Već nam ovaj primjer očito pokazuje da i uzgojni zahvati moraju biti u pojedinim razvojnim stadijima mješovitih sastojina različiti i usklađeni s biološkim svojstvima vrsta koje čine sastojine. Osobito je važno poznavanje biologije vrsta koje čine pre- borne sastojine jer pravilnom njegom takvih sastojina moći ćemo skratiti vrijeme prijelaza, analogno skraćenju ophodnje u regularnim sastojinama, a koje se očituje u postizavanju jednakih dimenzija stabala kao u duljim ophodnjama. Poznavanje biologije određenih vrsta šumskog drveća i sastojina u njihovu međusobnom odnosu, zatim u odnosu na horizontalno i vertikalno rasprostranjenje, podneblje, tlo, ekspoziciju i inklinaciju je složen problem poznavanje i primjenjivanje kojega u modernoj i intenzivnoj šumskoj proizvodnji jest i bit će odlučan činilac. Sablonizirati metode u njezi šuma gotovo je nemoguće. Gospodarski faktori njegovanja sastojina Brzi razvoj tehnike, a osobito biologije sporo se odražava na gospodarenje šumama. Objektivni uzrok tome je svakako relativno dug proces proizvodnje u šumarstvu. Intenziviranjem proizvodnje drva na novim površinama te izmjenom gospodarskoga i sastojinskog oblika sastojina ide se za povećanjem proizvodnje drvne mase. Međutim, goleme površine mladih i srednjodobnih mješovitih sastojina kriju potencijalne snage za intenziviranje proizvodnje drva. Ulaganja su relativno malena, a amortizacija relativno brza. Gospodarski zahtjevi uvjetuju način i intenzitet uzgojnih zahvata u sastojim. Prema postavljenom cilju gospodarenja usklađuju se uzgojni zahvati. Na primjer kod tretiranja sastojina gdje je cilj gospodarenja proizvodnja drva fine strukture (hrastov furnir, rezonanc drvo i si.) naši će zahvati u sastojinu biti slabi po intenzitetu napose u proizvodnom sloju sastojine. Naprotiv, tamo gdje nam širina goda kod određene vrste drveća ne igra vidniju ulogu u kvaliteti drva, uzgojnim zahvatima pogodovat ćemo debljinskom prirašćivanju. Kod toga treba osobito dobro poznavati ekološke prilike kraja, biološka svojstva vrste drveća i perspektivnu orijentaciju potreba za odgovarajućim yrstama i kakvoćama drva. To je važno za prirodne sastojine i autohtone vrste drveća. Rješavanje potreba industrije (kemijske i dr.) na kraće vremensko razdoblje ostvarivat će se uzgajanjem drveća u plantažama i intenzivnim kulturama. Metode njegovanja sastojina Kod čišćenja sastojina zahvati se u sastojini svode na odstranjivanje nepoželjnih vrsta drveća, loših individua (izbojci [z panja, zastarčeni predrast — osim kod jele u prebornim sastojinama), smanjivanje -broja stabala po jedinici površine i uklanjanje stabalaca koja po vanjskom izgledu ne obećavaju kvalitet i dobar prirast. Dvije su osnovne metode za daljnji tretman odnosno prorjeđivanje sastojina i šumskih kultura. Prv a metod a bi se sastojala u tome što bi se sastojine nakon provedenih čišćenja, tj. od razvojnog stadija mladika prepustila spontanom razvoju kako bi se omogućilo pojedinim individuama da preuzmu dominantnu ulogu zbog boljih nasljednih svojstava i even |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 35 <-- 35 --> PDF |
tualno boljeg položaja u tlu i iznad njega. Od razvojnog stadija mladika, tj. od momenta kad se sastojina potpuno sklopi, dolazi u sastojim do žestoke borbe na svjetlom i do intenzivnog prirodnog izlučivanja stabalaca. Postepeno se izdvajaju najjači a i najbolji individuumi. U sastojini dolazi do izrazitog stvaranja slojeva (etaža). Kada su stabla postigla zadovoljavajuću visinu i odgovarajuću čistoću od grana, započelo bi se prorjedama jakih intenziteta radi pospješenja debljinskog prirasta. Bit je ovog načina prorjeđivanja podržavanje velikog broja elitnih stabala u mladosti na jedinici površine te potpomaganje prirodnog izlučivanja stabalaca umjerenim i opreznim proredama. Kasnije se kod prorjeđivanja proizvodnja drvne mase usmjeruje intenzivnim zahvatima na relativno malen broj stabala po jedinici površine. Znači, intenzivnim proredama započelo bi se u uzrastu sastojine kada bi se drvni materijal, dobiven prorjeđivanjem, mogao unovčiti. Možda bi ovaj način prorjeđivanja bio prihvatljiv za naše udaljenije brdske i prigorske čiste odnosno grupimično mješovite sastojine. Prema drugo j metod i sastojine bi se vrlo jako prorjeđivale već od rane mladosti favorizirajući u svakom slučaju buduća elitna stabla. Redukcijom broja stabala od formiranja sastojina ubrzava se selekcija elitnih stabala, a svakako se pospješuje i debljinsko prirašćivanje. Primjena toga načina njege sastojina traži više utroška rada te odlično školovan i iskusan kadar. Osnovno je da relativno malen broj elitnih stabala dominantne etaže bude prostorno jednoliko raspoređen po jedinici površine. U loku daljih prorjeđivanja ta se pažnja usmjeruje na već unaprijed određena stabla. Svakako, da malen broj stabala ´dominantne etaže ima mnogo prostora za razvoj većih krošanja a time i kraćega, ali zato krupnijeg debla. Temeljni princip njege sastojina proredom bio bi odabiranje elitnih stabala koja treba da su biološki i gospodarski najvrednija i najpogodnija za akumulaciju volumnog prirasta. Kao što se vidi u ovom smo se izlaganju klonili šablona u pogledu njegovanja sastojina jer šumar-uzgajivač mora imati punu slobodu djelovanja ix smislu intenziviranja proizvodnje. Osnovni je cilj u gospodarskim prirodnim sastojinama, intenzivnim kulturama i plantažama produkcija što veće drvne mase. Svi naši zahvati i metode treba da služe tom cilju. Određenim metodama prorjeđivanja obično prethodi klasifikac:ja stabala u sastojini. Klasične metode klasifikacije stabala (Kraft, Schädelin i dr.) i načini prorjeđivanja kao što su visoka, mješovita, niska i druge ororede prilično su kruti u odnosu na biološko-gospodarske aspekte. Zato smatramo da bi za naše prilike najbolje odgovarala elastična i lako primjenljiva biološko-gospodarska klasifikacija stabala u sastojini. Takva klasifikacija služila bi nam kao podloga i pomoć kod tretiranja sastojina u svrhu intenzivnog povećanja proizvodnje. Po toj klasifikaciji razlikujemo u regularnim sastojinama stabla proizvodnog i pomoćnog dijela sastojine koja se izrazito formiraju nakon maksimalno visinskog prirasta stabala. Proizvodni dio sastojine sastojao bi se od glavne i nuzgredne etaže. Glavnu (dominantnu) etažu činila bi najviša stabla koja su u sastojini glavni nosioci proizvodnje drvne mase. Nuzgredn u etaž u činila bi stabla potisnuta iz glavne etaže koja još uvijek vidno sudjeluje u proizvodnji drvne mase i mogu s obzirom na biološka svojstva u danom momentu (razni kalamiteti) zamijeniti stabla 401 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 36 <-- 36 --> PDF |
glavne etaže sastojine. Pomoćni dio sastojine tvorila bi stabla kojima je osnovna funkcija zaštita tla i zasjenjivanje deblovine. Ona su izlučena u podstojn u etaž u iz etaža proizvodnog dijela sastojine. Biološki nisu više sposobna da zauzmu položaje gornjih etaža, a produkciona im je sposobnost neznatna. Od naših autohtonih vrsta drveća u biološkom pogledu jedino jelu ne bismo mogli svrstati u pomoćni dio sastojine jer ona, ma koliko dugo bila zastarčena, ako dobije dovoljno svijetla može zauzeti položaje gornjih etaža. S obzirom na gospodarski faktor (proizvodni) ona može u danom momentu formirati pomoći dio sastojine, tj. podstojnu etažu. Kod prorjeđivanja bi se sva pažnja poklanjala proizvodnom dijelu sastojine i to dominantnoj etaži i stablima — jedne ili više vrsta drveća koja čine tu etažu — koja po svojem vanjskom izgledu obećaju maksimalnu produkciju. Na taj način možemo u određenom razvojnom stadiju mješovitih sastojina sigurno povećati proizvodnju kako su to kod nas pokazala istraživanja. Moramo biti na čistu da se u gospodarskim prirodnim sastojinama trebamo odreći krutih formi njege, da moramo biti dobri biolozi i ekonomisti ako želimo podići proizvodnju u šumarstvu te pokazati i dokazati da sastojine ne treba prepustiti samo spontanoj proizvodnji već ih promatrati kao goleme tvornice gdje se usmjeruje proizvodnja drvne mase. Za ekonomičan proces proizvodnje potrebni su vrsni stručnjaci — inženjeri i tehničari — koji će direktno rukovoditi tim procesom, a ne prepustiti tako osjetljivu i delikatnu proizvodnju nekvalificiranom i biološki neškolovanom kadru. SUMMARY The author discusses the importance cf the knowledge of the biologic and economic treatment of stands. He recommends the method of heavy encroachment only after a maximum natural thinning (selection) of trees in the stand and after achieving a certain length of clear-boled stem, which is applicable to natural pure and group-mixture stands ot the more remote hilly and mountaineous areas. For pure stands especially in tree species of relatively quick growth, he recommends the method of rare and intensive encroachments of the stand. For such methods of treatment of stands the author has devised a flexible and easily applicable biologic-economic classification of trees in th e stand . According to this classification one is to distinguish trees of the productive and auxiliar y parts of the stand which are being ´distinctly formed after the maximum height increment of trees. The productive part of the stand would then be composd of a main (dominant) and a secondary storey, with the main storey consisting of the highest trees being the main bearers of wood production in the stand. Accordingly the secondary storey would consist of trees pushed out of the main storey which still manifestly participate in the wood production, and which — with respect to their biological properties — are able to replace in a given situation (various inclemencies) the trees of the main storey. The auxiliary part of the stand is formed of trees whose basic function is protection of soil and shading of the bole of best trees. They are pushed bacik into the understore y from storeys of the productive part of the stand. Biologically they are no more capable of occupaying the positions of upper storeys and their productive capacity is insignificant. Among the autochthonous tree species from the biological standpoint only the Fir should not be classified into the auxiliary part of stand because — even after being arrested for however long in its growth, if getting sufficient light — it can occupy an upper-storey position. With respect to the economic (productive) factor it can form in a given situation the auxiliary part of stand, i. e. the understorey. In thinning operations every attention should be paid to the productive part of the stand viz. to the main storey and to those stems — of one or several tree species constituting this storey — which as to their outer appearance vouch for maximum production. 402 |