DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1962 str. 35 <-- 35 --> PDF |
tualno boljeg položaja u tlu i iznad njega. Od razvojnog stadija mladika, tj. od momenta kad se sastojina potpuno sklopi, dolazi u sastojim do žestoke borbe na svjetlom i do intenzivnog prirodnog izlučivanja stabalaca. Postepeno se izdvajaju najjači a i najbolji individuumi. U sastojini dolazi do izrazitog stvaranja slojeva (etaža). Kada su stabla postigla zadovoljavajuću visinu i odgovarajuću čistoću od grana, započelo bi se prorjedama jakih intenziteta radi pospješenja debljinskog prirasta. Bit je ovog načina prorjeđivanja podržavanje velikog broja elitnih stabala u mladosti na jedinici površine te potpomaganje prirodnog izlučivanja stabalaca umjerenim i opreznim proredama. Kasnije se kod prorjeđivanja proizvodnja drvne mase usmjeruje intenzivnim zahvatima na relativno malen broj stabala po jedinici površine. Znači, intenzivnim proredama započelo bi se u uzrastu sastojine kada bi se drvni materijal, dobiven prorjeđivanjem, mogao unovčiti. Možda bi ovaj način prorjeđivanja bio prihvatljiv za naše udaljenije brdske i prigorske čiste odnosno grupimično mješovite sastojine. Prema drugo j metod i sastojine bi se vrlo jako prorjeđivale već od rane mladosti favorizirajući u svakom slučaju buduća elitna stabla. Redukcijom broja stabala od formiranja sastojina ubrzava se selekcija elitnih stabala, a svakako se pospješuje i debljinsko prirašćivanje. Primjena toga načina njege sastojina traži više utroška rada te odlično školovan i iskusan kadar. Osnovno je da relativno malen broj elitnih stabala dominantne etaže bude prostorno jednoliko raspoređen po jedinici površine. U loku daljih prorjeđivanja ta se pažnja usmjeruje na već unaprijed određena stabla. Svakako, da malen broj stabala ´dominantne etaže ima mnogo prostora za razvoj većih krošanja a time i kraćega, ali zato krupnijeg debla. Temeljni princip njege sastojina proredom bio bi odabiranje elitnih stabala koja treba da su biološki i gospodarski najvrednija i najpogodnija za akumulaciju volumnog prirasta. Kao što se vidi u ovom smo se izlaganju klonili šablona u pogledu njegovanja sastojina jer šumar-uzgajivač mora imati punu slobodu djelovanja ix smislu intenziviranja proizvodnje. Osnovni je cilj u gospodarskim prirodnim sastojinama, intenzivnim kulturama i plantažama produkcija što veće drvne mase. Svi naši zahvati i metode treba da služe tom cilju. Određenim metodama prorjeđivanja obično prethodi klasifikac:ja stabala u sastojini. Klasične metode klasifikacije stabala (Kraft, Schädelin i dr.) i načini prorjeđivanja kao što su visoka, mješovita, niska i druge ororede prilično su kruti u odnosu na biološko-gospodarske aspekte. Zato smatramo da bi za naše prilike najbolje odgovarala elastična i lako primjenljiva biološko-gospodarska klasifikacija stabala u sastojini. Takva klasifikacija služila bi nam kao podloga i pomoć kod tretiranja sastojina u svrhu intenzivnog povećanja proizvodnje. Po toj klasifikaciji razlikujemo u regularnim sastojinama stabla proizvodnog i pomoćnog dijela sastojine koja se izrazito formiraju nakon maksimalno visinskog prirasta stabala. Proizvodni dio sastojine sastojao bi se od glavne i nuzgredne etaže. Glavnu (dominantnu) etažu činila bi najviša stabla koja su u sastojini glavni nosioci proizvodnje drvne mase. Nuzgredn u etaž u činila bi stabla potisnuta iz glavne etaže koja još uvijek vidno sudjeluje u proizvodnji drvne mase i mogu s obzirom na biološka svojstva u danom momentu (razni kalamiteti) zamijeniti stabla 401 |